03.05.2022.

Najčešće kožne bolesti - promjene na koži koje ne možete zanemariti

Koža je naš najveći organ i često je se opisuje kao ogledalo zdravlja. Pročitajte sve o najčešćim kožnim bolestima i njihovoj prevenciji te saznajte koje promjene na koži su privremene, a koje trajne.

Kožne bolesti

Kožne bolesti su brojne neke su privremene, a neke trajne. Neke bezazlene, a neke mogu biti životno ugrožavajuće. Prema podacima u suvremenoj literaturi, promjene na koži su razlog i do 30% posjeta pedijatru ili liječniku obiteljske medicine. Promjene na koži ponekad ukazuju na bolesti kože, no u nekim slučajevima promjene na koži ukazuju na probleme s nekim drugim organima, na primjer na bolesti jetre, bubrega ili slično.

Simptomi kožnih bolesti

Kožne bolesti kada otići doktoru

Simptomi kožnih bolesti mogu biti objektivni i subjektivni simptomi. Objektivni simptomi su klinički vidljivi znakovi bolesti na primjer, crvenilo, mjehuri, čvorići (papule), plakovi, urtike, pustule (prištići sa žutim vrhom), hiperpigmentacije, hipopigmentacije i slično. Kožne promjene mogu vlažiti (curenje tekućine iz promjena) ili krvariti.

Subjektivne simptome osjeća bolesnik sam:

  • osjećaj svrbeža jedinstven osjećaj koji se susreće isključivo na koži
  • osjećaj peckanja, žarenja, trnaca
  • osjećaj boli
  • osjećaj topline ili hladnoće.

Uzroci kožnih bolesti

Uzroci bolesti kože mogu biti različiti, stečeni odnosno, nasljedni. Većina kroničnih bolesti kože nastaje upravo kao kombinacija nasljedne predispozicije i okolišnih čimbenika.

Stečene bolesti kože mogu biti uzrokovane:

  • infektivnim uzročnicima (bakterije, gljive, paraziti)
  • različitim iritansima (primjerice kod iritativnih dermatitisa)
  • različitim alergenima (kod alergijskih bolesti kože)
  • imunološkim mehanizmima i sl.

Nasljedne bolesti kože uzrokovane su promjenama u genima. 

Liječenje kožnih bolesti

Liječenje kožnih bolesti može biti:

  • lokalno 
  • sistemski 
  • fizikalne metode liječenja 
  • klasično kirurško liječenje. 

Zadnjih se desetljeća posebno razvija korektivna dermatologija koja se rijetko primjenjuje prije punoljetnosti i uključuje brojne terapijske metode kojima se uklanjaju kako prirođene, tako i stečene promjene kože, od onih najstarijih metoda poput dermoabrazije i kemijskih pilinga do novijih, sofisticiranih metoda poput lasera. 

Lokalna dermatološka terapija uključuje sljedeće:

  • Primjenu lijeka na zahvaćeno područje.
  • Lokalna terapija u dermatologiji, posebice dječjoj dermatologiji, ima uvijek prednost pred sistemskom terapijom jer je lijek u većoj koncentraciji doveden na mjesto gdje je potreban, a neželjeni sistemski učinci su manji.
  • Može se primijeniti u obliku masti, kreme, obloga, otopine, gela i slično.
  • Lokalni preparati prema vrsti djelovanja mogu biti antibiotici, antimikotici, protuupalni lijekovi (na primjer, lokalna kortikosteroidna ili imunomodulatorna terapija) i slično.
  • Nekada kada je potrebna visoka koncentracija lijeka u zahvaćenim području, liječnik može injektirati lijek neposredno ispod kože, subkutanim injekcijama

Lokalna terapija uključuje i primjenu kozmetike koja ima zadatak obnoviti oštećenu kožnu barijeru. 

Sistemsko ili opće dermatološko liječenje uključuje:

  • Primjenu lijeka peroralno ili parenteralno  te se lijek raspodjeljuje po čitavom tijelu. Sistemski se mogu primjenjivati antibiotici, antihistaminici, antimikotici, kortikosteroidi (protuupalni lijekovi), retinoidi (derivati vitamina A) i slično.
  • Pametni lijekovi, odnosno ciljane terapije za različite kožne bolesti, biološka terapija i male molekule također se primjenjuju sistemski.

Fizikalna terapija u dermatologiji uključuje sljedeće metode:

  • Krioterapija ili kriokirurgija jednostavna, minimalno invazivna metoda liječenja najčešće dobroćudnih promjena kože primjenom hlađenja.
  • Elektrokirurgija primjena visokofrekventne izmjenične struje koja ulazi u organizam. U dodiru s tkivom producira određeni efekt, a povratnom elektrodom izlazi iz tijela.
  • Termokauterizacija zagrijanim nastavkom se postiže efekt rezanja uz koagulaciju.
  • Iontoforeza neinvazivna metoda koja se koristi strujom malog električnog naboja kako bi u kožu unijela različita ljekovita sredstva.
  • Fototerapija liječenje ultraljubičastim svjetlom.
  • Laser terapija primjena lasera u terapiji.
  • Liječenje ionizirajućim zračenjem.
  • Brojne druge fizikalne metode. 

Prevencija kožnih bolesti

  • Primarna prevencija kožnih bolesti uključuje sprječavanje nastanka same bolesti. Odličan primjer primarne prevencije edukacija djece i adolescenata o odgovornom ponašanju na suncu u cilju sprječavanja nastanka malignog melanoma.
  • Sekundarna prevencija kožnih bolesti se provodi u osoba kod koje se bolest već razvila i sprječavaju se faze pogoršanja. Primjer, edukacija o pravilnoj njezi kože i izbjegavanju čimbenika pogoršanja dermatitisa u roditelja djece oboljele od atopijskog dermatitisa u cilju sprečavanja pogoršanja dermatitisa.
  • Tercijarna prevencija kožnih bolesti uključuje podršku oboljelima i članovima obitelji u vidu, primjerice, psihoterapijske podrške da se smanji utjecaj bolesti na kvalitetu života oboljele osobe. 

Najčešće kožne bolesti

Osip 

  • Različite vrste osipa često se javljaju u dječjoj dobi.
  • Osip može nastati naglo ili postepeno, zahvatiti veliku površinu tijela ili biti lokaliziran (na primjer osip po licu, osip po rukama, osip po nogama i slično).
  • Osip može biti bezazlen i prolazan (na primjer, osip od znojenja) ili životno ugrožavati dijete (na primjer, petehijalni osip). 

Dermatitis 

Kožne bolesti osip

  • Dermatitis je opći pojam koji opisuje upalu u koži
  • Različiti su oblici dermatitisa na primjer, atopijski dermatitis, seboreični dermatitis, kontaktni dermatitis.
  • Dermatitise razlikujemo i prema lokalizacijama, na primjer, pelenski, perioralni, perianalni dermatitis.
  • Akutni dermatitis je obično karakteriziran vlaženjem, a kronični, duže trajajući dermatitis, zadebljanjem (lihenifikacijom) kože. 

Urtikarija

  • Urtikarija je karakterizirana pojavom urtika crvenila i oteklina na koži, uz osjećaj svrbeža i pečenja. 
  • Urtike nastaju i nestaju brzo. Obično u vremenu od nekoliko sati do 24 sata, ali se pojavljuju na drugim mjestima.
  • Koža tijela je šarena, izgleda ”poput geografske karte”.  
  • Uz promjene na koži može se javiti i angioedem oteklina kapaka, usana i drugih mekih tkiva.
  • U djece se urtikarija najčešće javlja uz infekciju, obično virusnu, rjeđe uz reakciju na hranu ili lijek. 

Akne

Kožne bolesti akne

  • Akne su najčešća upalna bolest žlijezda lojnica i folikula dlaka (pilosebacealne jedinice).
  • Akne se mogu javiti u svakoj životnoj dobi, no najčešće ih očekujemo u doba puberteta i adolescencije. 
  • Prema podacima iz literature, gotovo 80% stanovništva u jednom razdoblju života ima akne. 
  • Po jačini akne razlikujemo:  blage akne (acnae comedonicae), umjereno teške akne (acnae papulopustulosa) i teške akne (acnae conglobata).

Komedoni

  • Komedoni ili miteseri su neupalne akne. Razlikujemo dvije vrste komedona: otvoreni komedoni (crna točkica u sredini „blackheads“, crni komedoni) ili zatvoreni komedoni (bijela ili ružičasta glatka papula „whiteheads“, bijeli komedoni).

Rosacea

  • Rosacea je kronična bolest kože lica karakterizirana crvenilom, teleangiektazijama, uz povremeno pojavljivanje papula ili pustula. 
  • Obično se pojavljuje nakon 30. godine života, najčešće između 40. i 50. godine.
  • Češće se javlja u žena, no teži oblici bolesti su češći u muškaraca. 

Psorijaza

  • Psorijaza, u narodu poznata kao ljuskavica, je kronična, ponavljajuća upalna bolest kože koja se javlja u genetski podložnih osoba pod utjecajem različitih endogenih i egzogenih okidača. 
  • Psorijaza se očituje pojavom crvenih fleka (makula) ili izdignuća (papula ili plakova) pokrivenih srebrnkastim ljuskama.

Herpes

Kožne bolesti - herpes

  • Herpes infekcije su česte virusne infekcije koje obično zahvaćaju kožu i sluznice, a uz lokalne simptome mogu biti praćene i općim simptomima poput temperature, slabosti i slično. 
  • Herpes infekcije se najčešće javljaju na koži lica, obično usne ili nos (granica kože i sluznica) te genitalna regija
  • Herpes infekciju uzrokuju dva tipa herpes simpleks virusa, herpes simpleks virus tip 1 i herpes simpleks virus tip 2.
  • Herpes zoster je varijanta herpes infekcije koja nastaje reaktivacijom virusa varicellae zoster, obilježena unilateralnom pojavom grupiranih mjehurića u predjelu obično jedne regije kože uz bolnost iste regije.

Kurje oči, natisci i žuljevi

  • Kurje oči su lokalizirana otvrdnuća kože na tabanima i šakama, a nastaju zbog zadebljanja najpovršnijeg (rožnatog) sloja kože na mjestima pojačanog pritiska ili trenja
  • Natisci su bezbolna, pločasta zadebljanja kože najčešće na petama ili svodovima stopala, a nastaju također kao posljedica dugotrajnog pritiska.
  • Žuljevi su kraćeg trajanja, obično mekani s mjehurom ispunjenim tekućinom u središtu. 
  • Kurje oči i natisci se često zamjene za virusne bradavice.

Najčešće kožne bolesti kod beba

Fiziološke i česte promjene kože kod novorođene bebe su:

  • Fiziološko ljuštenje kože novorođenčadi Javlja se u 65 do 75% novorođenčadi, češće u prenesene djece. Ljuštenje je najizraženije na dlanovima, tabanima, nožnim zglobovima, ali može biti i generalizirano. Prestaje nakon prvih nekoliko tjedana života.
  • Erythema toxicum neonatorum Osip koji se javlja u gotovo 75% novorođene djece obično drugog dana života. Prolazi spontano kroz nekoliko dana i liječenje nije potrebno. 
  • Promjene kože koje su posljedica fiziološke hormonske aktivnosti, poznato kao mali pubertet (primjerice, hiperpigmentacije kože skrotuma ili vanjskih genitalija, bijeli vaginalni iscjedak odnosno iscjedak iz dojki, novorođenačke akne koje su u narodu poznate kao „osipi čišćenja“).

Najčešće bolesti kože kod beba su:

  • Osipi od znojenja (milijarije) su osipi koji nastaju zbog začepljenja i upale izvodnih kanalića žlijezda znojnica uslijed pojačanog znojenja. Obično se javljaju tijekom ljetnih mjeseci, no mogu se pojaviti i u hladnije doba godine kod povišene tjelesne temperature ili ako je dijete previše utopljeno i/ili namazano uljem. 
  • Tjemenica su naslage žuto-bijelih zalijepljenih ljuski u vlasištu na crvenoj podlozi. Tjemenica je vrlo česta u prvim mjesecima života. 
  • Pelenski dermatitis je upala kože pelenske regije. Najčešći uzrok pelenskog osipa je iritacija (vlažni medij pelenske regije, iritacija na stolicu i urin), rjeđe alergija (vlažne maramice, pelena). Česta je superinfekcija kvascima roda Candida.
  • Atopijski dermatitis je kronična upalna bolest kože koja se javlja u osoba s atopijskom konstitucijom, a obilježena je crvenilom kože (ekcemom), suhom kožom i svrbežom. Bolest je dugotrajna uz razdoblja poboljšanja i pogoršanja.

Najčešće kožne bolesti kod djece

U djece se uz različite vrste dermatitisa, urtikariju, različite osipne bolesti, često javljaju i infektivne bolesti kože kao virusne, bakterijske i parazitarne infekcije. Kako djeca provode puno vremena na otvorenom, u dječjoj dobi su česti i ugrizi komaraca, krpelja i pauka, odnosno ubodi pčela, osa, stršljena i slično. 

Vodene kozice

Kožne bolesti - vodene kozice

Vodene kozice ili varičele su jedna od najčešćih zaraznih (infektivnih) bolesti dječje dobi koju uzrokuje virus varicella-zoster. Uglavnom obolijevaju djeca predškolske dobi (između prve i sedme godine života), no moguće je obolijevanje u svakoj dobi. Virus se s osobe na osobu širi kapljično ili kontaktom s tekućinom iz mjehurića.

Ospice 

Ospice ili morbili su vrlo zarazna virusna bolest uzrokovana virusom morbila. Simptomi bolesti su povišena temperatura, bolovi u mišićima, kašalj, upala spojnice oka i osip koji se širi. Zahvaljujući cijepljenju učestalost ospica se bitno smanjila.

Privremene kožne bolesti

  • Privremene bolesti kože su prolazne. 
  • Mogu proći spontano (poput različitih osipnih bolesti) ili liječenjem ako se utvrdi uzročnik bolesti. 
  • Infektivne bolesti kože su najčešće prolazne.

Trajne kožne bolesti

  • Trajne kožne bolesti su cjeloživotne. 
  • Mogu biti nasljedne (osoba je naslijedila gen za nastanak kožne bolesti na primjer, epidermolize, ihtioze, albinizam ili slično) ili se radi o nasljednoj sklonosti za razvoj određene bolesti kože (na primjer, psorijaza i slično).

 

Zaključno, koža je kompleksan organ, izložen brojnim unutarnjim i vanjskim štetnim čimbenicima te su različite kožne promjene vrlo česta pojava. Dermatitisi, akne, osipi, sumnjivi madeži, tumori kože, autoimune bolesti, ozljede i oštećenja kože, samo su neki od čestih problema s kožom. Koža je organ izložen pogledima okoline i upravo zbog toga bolesti kože imaju veliku utjecaj na kvalitetu života oboljele osobe i njene obitelji.

Članak napisala:

Prim. dr. sc. Nives Pustišek

Prim. dr. sc. Nives Pustišek je specijalist dermatolog i venerolog te subspecijalist dječje dermatologije, zaposlena u Klinici za dječje bolesti Zagreb. 2016. prim. Pustišek je obranila doktorsku disertaciju, za koju je i dobila Dekanovu nagradu na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Autor je i koautor brojnih stručnih/znanstvenih radova i publikacija iz područja dermatologije i venerologije te dječje dermatologije kao i priopćenja na kongresima u Hrvatskoj i inozemstvu. Aktivno sudjeluje u radu Hrvatskog dermatološkog društva Hrvatskog liječničkog zbora. Član je Europske akademije za dermatologiju i venerologiju i Europskog društva za pedijatrijsku dermatologiju. Osim redovnog rada u Ambulanti za dječju dermatologiju i venerologiju, prim. Pustišek aktivna je u javno-edukativnom radu. Sudjelovala je u provođenju edukativnog programa „Edukacija vršnjaka o HIV/AIDS-a za mlade“. Provodi strukturirani edukacijski program za oboljelu djecu i roditelje pod nazivom "Škola o atopiji". Od 2017.g. sudjeluje u projektu Grada Zagreba i Klinike za dječje bolesti Zagreb ”Baš me to zanima”, edukacija djevojčica šestih razreda Grada Zagreba o reproduktivnom zdravlju i njezi kože.

Ostali članci