04.02.2020.

Akne - Sve što trebate znati na jednom mjestu

Brinu vas akne? Pročitajte što ih uzrokuje, kako nastaju i što ne smijete raditi kako bi spriječili akne i uživali u čistoj koži kroz život.

Akne su najčešća bolest kože. Akne se mogu javiti u svakoj životnoj dobi, no najčešće ih očekujemo u doba puberteta i adolescencije. Prema podacima iz literature, gotovo 80% stanovništva u jednom razdoblju života ima akne.

Akne se podjednako često javljaju u oba spola, a teži oblici bolesti se obično javljaju u muškaraca.

Što su to akne?

Akne su najčešća upalna bolest žlijezda lojnica i folikula dlaka (pilosebacealne jedinice).

Mogu se prezentirati u različitim kliničkim oblicima. Neupalne akne su miteseri ili komedoni, a upalne akne lezije su papule, pustule i najdublje lezije nodulocistične formacije.

Po intenzitetu razlikujemo:

  • blage akne (acnae comedonicae)
  • umjereno teške akne (acnae papulopustulosa)
  • teške akne (acnae conglobata)

Blage akne su karakterizirane neupalnim promjenama koje zovemo miteseri ili komedoni. Oni mogu biti otvoreni komedoni (crna točkica u sredini „blackheads“) ili zatvoreni komedoni (bijela glatka papula „whiteheads“). Upalne promjene (papule, pustule, noduli, ciste) se nalaze kod umjereno teških i teških akni i mogu dovesti do posljedičnog stvaranja ožiljaka.

Akne se tipično javljaju na mjestima gdje su lojne žlijezde najbrojnije i najaktivnije (sebacealna područja), a to su koža lica (akne na obrazima, akne na bradi, akne na nosu), vrata, leđa, dekoltea i nadlaktica. Postoji i posebna varijanta akne koje su lokalizirane na mjestima gdje ih ne očekujemo kao što su pazusi, prepone (akne na bikini zoni, akne na stražnjici). Ovaj oblik akne nazivanom obrnute akne ili akne inversa.

Što uzrokuje akne?

Akne nastaju kao kombinacija nasljedne predispozicije i okolišnih čimbenika.

Više gena određuje predispoziciju za stvaranje akne. Neki geni utječu na pojačanu sekreciju loja (sebuma), drugi na pojačano stvaranje hormona androgena, a treći na pojačanu osjetljivost lojnih žlijezda i folikula dlake na androgene.

Akne nastaju kao rezultat međusobnog utjecaja nekoliko čimbenika:

  • povećana aktivnost hormona
  • povećana produkcija loja, seboreja
  • promjena u procesu keratinizacije unutar izvodnog kanala žlijezda lojnica i dlake (orožnjene stanice kože začepljuju kanaliće žlijezda lojnica i ometaju ili prekidaju oslobađanje sebuma)
  • promjena mikrobne flore (pojačana aktivnost Cutibacterium acnes)
  • imunološki odgovor i upala

Žlijezda lojnica vezana je uz folikul dlake (izvodni kanal dlake) i u normalnoj situaciji loj se uz fiziološki odljuštene stanice folikula dlake luči na površinu kože. To je proces koji je nevidljiv običnim okom i služi podmazivanju kože. U normalnom tipu kože postoji ravnoteža između oljuštenih stanica folikula dlake i novonastalih stanica. Pod utjecajem hormona kod bolesnika akne lojne žlijezde luče više loja, a i više se stanica stvara u folikulu dlake. Stanice i loj se ne stignu isprazniti na površinu kože te se folikul začepi. Posljedično dolazi do nastanka komedona (miteser), a kako je sekret zatvoren, mijenja se i sastav bakterija, aktivira se bakterija Cutibacterium acnes (stari naziv Propionibacterium acnes) te nastaje upala odnosno upalne akne (papule, papulopustule i dublje upalne formacije).

Hormoni koji uzrokuju akne

Muški spolni hormoni (androgeni) i hormoni kore nadbubrežne žlijezde (dehidroepiandrosteron, DHEA) su odgovorni za nastanak akne. Na stanicama žlijezda lojnica prisutni su receptori za androgene i vezivanjem hormona androgena za receptore dolazi do lučenja loja. Prekomjerno lučenje loja može nastati zbog viška androgena ili zbog pojačane osjetljivosti lojnih žlijezda na androgene.

Okolišni čimbenici u nastanku akne

 Od okolišnih čimbenika u nastanku akne se često spominju:

  • stres,
  • prehrana,
  • pušenje,
  • neadekvatna kozmetika,
  • lijekovi
  • sunce.

U stanju stresa naše tijelo proizvodi hormone (poput kortizola i adrenalina) i različite druge male molekule koje mogu utjecati na aktivnost žlijezda lojnica i pojačati akne. Zadnjih godina sve se više potvrđuje da konzumacija hrane visokog glikemijskog indeksa i povećana konzumacija kravljeg mlijeka može biti udružena s težim oblicima akne. Pušenje i akne su jasno povezani, studijama je dokazano da više od 40% akne u odrasloj dobi ima poveznicu s pušenjem. Neprimjerena kozmetika koja začepi izvodnih kanalića žlijezda lojnica može pojačati akne. Lijekovi kao što su antidepresivi, antiepileptici i steroidi također mogu postati jedan od uzročnika nastanka akne. Sunce može potaknuti izbijanje akne što se obično vidi na koži dekoltea i gornjeg dijela leđa kao sitne papule sa žutim vrhom (akneiformna erupcija). Posebna varijanta akne poznate kao Mallorca acne nastaju obično u žena nakon 25. godine kada UVA zrake dođu u kontakt kemikalijama u određenim proizvodima za njegu kože i izazivaju alergijsku reakciju.

Akne kroz život

Ovisno o dobi javljanja razlikujemo:

  • akne dječje dobi,
  • pubertetske ili adolescentne akne,
  • postpubertetske ili akne odrasle dobi.

Akne dječje dobi mogu biti:

  • novorođenačke akne (prvi mjesec života),
  • dojenačke ili infantilne akne (od 4. do 12., odnosno 16. mjeseca života),
  • akne srednjeg djetinjstva ili “mid-childhood acne” (od 1. do 7. godine života),
  • predpubertetske akne (od 7. do 11. godine života).

Akne dječje dobi

Novorođenačke akne su česte, blage akne koje prolaze spontano bez stvaranja ožiljaka. Podjednako se javljaju u ženske i muške novorođenčadi. Smatra se da više od 20% novorođenčadi ima ovaj tip akne. Novorođenačke akne prisutne su pri rođenju ili se javljaju u prva četiri tjedna života. Često ih zovu i ”osipi čišćenja” jer se smatra da se dijete na taj način čisti od majčinih hormona. Pretpostavlja se da ovaj tip akne nastaje kao posljedica pojačane aktivnosti lojnih žlijezda potaknuta majčinim ili vlastitim hormonima (androgenima) te kolonizacija kože kvasci Malassezia species (Pityrosporum ovale). Više o novorođenačkim aknama možete pročitati na: Liječenje novorođenačkih i dojenačkih akni

Dojenačke (infantilne) akne su rijetke akne koje nastaju u dojenačkom razdoblju, od prvog do 12. (odnosno 16.) mjeseca života. Češće se javljaju u muške djece. Razlog nastanka dojenačkih akni obično je nepoznat. Budući da je jasno da akne nastaju zbog pojačane hormonske aktivnosti, a u ovom razdoblju ne očekujemo aktivnost hormona (majčini hormoni su se već iščistili iz organizma djeteta), sve dojenačke akne traže pregled liječnika pedijatra, a prema njegovoj procjeni i pregled dječjeg dermatologa odnosno endokrinologa. Dojenačke akne obilježene su više upalnim promjenama od novorođenačkih akni, otvorenim i zatvorenim miteserima (komedonima). Upalne promjene mogu biti dublje i jače izražene, katkad i bolne te mogu ostaviti ožiljke. Lokalizirane su najčešće na koži lica, čela, obraza, brade i nosa, rjeđe na koži leđa i dekoltea. Dojenačke akne su obično umjereno teške ili blage. Više o dojenačkim aknama možete pročitati na: Liječenje novorođenačkih i dojenačkih akni

Akne srednjeg djetinjstva su rijetke akne, javljaju se između prve i sedme godine života. Budući da u ovoj dobi ne očekujemo hormonsku aktivnost niti pojavu akne, dijete je potrebno uputiti liječniku jer je potrebna dodatna obrada.

Predpubertetske akne se obično javljaju od sedme do 11. godine života, odnosno kod djevojčica do prve menstruacije. Prezentiraju se slično kao adolescentne akne. I ovaj oblik akni traži endokrinološku obradu jer još uvijek ne očekujemo aktivnost hormona. Prvenstveno je potrebno isključiti prijevremeni početak puberteta.

Pubertetske ili adolescentne akne su najčešće akne, obično se javljaju s početkom između 11 i 15 godina i traju do završetka adolescencije. Akne u ovom razdoblju mogu biti blage, umjereno teške ili teške akne.

Akne odrasle dobi su akne koje se javljaju nakon 25. godine života. Zovu ih još akne u tridesetima, akne u četrdesetima ili pedesetima. Češće se javljaju u žena. Obično se prezentiraju upalnim promjenama, papulama, pustulama i upalnim čvorovima koji se uglavnom nalaze na koži donjeg dijela brade te uzduž linije donje čeljusti i na vratu. Često se vide ekskorijacije i posljedično postupalne hiperpigmentacije. Iako nije u potpunosti objašnjen točan razlog njihovog nastanka, smatra se da nastaju kao posljedica nasljeđa, hormonskog disbalansa, utjecaja stresa, neadekvatne (komedogene) kozmetike i pušenja. I kod ovog oblika akni nezdrava prehrana, odnosno prehrana s visokim glikemijskim indeksom i mlijeko mogu imati utjecaj. Više o aknama u odrasloj dobi možete pročitati u članku: Akne: kako ih se riješiti na licu, bradi, vratu i leđima – savjeti

Posljedica neliječenja akni

Liječenje akni je potrebno započeti što ranije, prije nego što se razviju posljedice.

  • Prva skupina posljedica su kozmetske prirode i one se obično javljaju kod upalnih akni (umjereno teških i teških akni). To su ožiljci i postupalne hiperpigmentacije.
  • Druga skupina posljedica su emocionalne. Akne mogu uzrokovati psihološke poteškoće koje se mogu očitovati u smanjenom samopoštovanju, povlačenjem u sebe sve do tjeskobe i depresivnih ponašanja. Emocionalne posljedice se mogu javiti u svim oblicima akni, ali ih najčešće očekujemo kod srednje teških i teških oblika bolesti.

Kako spriječiti akne

Možemo li spriječiti akne? Svakako se savjetuje „higijena života”, zdrava i uravnotežena prehrana, dovoljno sna, izbjegavanje neadekvatne kozmetike, izbjegavanje cigaretnog dima (nepušenje, neboravak u zadimljenim prostorijama), pravilna zaštita od sunca te pravilno suočavanje sa stresom.

Kada se akne pojave, terapiju je potrebno započeti što ranije.

Pravilan izbor terapije znači djelovati na sve komponente u nastanku akne:

  • normalizirati folikularnu keratinizaciju odnosno spriječiti nastanak komedona
  • smanjiti veličinu i aktivnost lojnih žlijezda
  • zaustaviti aktivnost Cutibacterium acnes
  • djelovati protuupalno

Izbor liječenja ovisi o:

  • dobi
  • procjeni težine bolesti od strane liječnika
  • procjeni težine bolesti samog pacijenta, odnosno utjecaju koji bolest ima na kvalitetu života

Pri izboru terapije treba voditi računa o:

  • dužini trajanja bolesti
  • odgovoru na prethodnu terapiju
  • sklonosti stvaranja ožiljaka i postupalnih hiperpigmentacijama
  • pacijentovim preferencijama i financijama

Liječenje može biti:

  • lokalno (za blage i umjereno teške akne)
  • sistemsko (za umjereno teške i teške akne)

Lokalno liječenje uključuje:

  • lokalne keratolitike
  • lokalne retinoide
  • benzoil peroksid
  • lokalne antibitike
  • azelatnu kiselinu.

Najbolji učinak se ostvaruje kombinacijom lokalne terapije.

Sistemsko liječenje uključuje:

  • peroralnu primjenu antibiotika
  • peroralnu primjenu izotretinoina
  • hormonsku terapiju.

Više o liječenju akni možete pročitati u članku: Akne: kako ih se riješiti na licu, bradi, vratu i leđima – savjeti

Pravilna njega kože neizostavni je dio liječenja akni.

  • Savjetuje se primjena medicinske kozmetike koja nije komedogena i prilagođena koži s aknama. Ona ne samo da vlaži kožu, već često sadrži i aktivne sastojke koji pomažu u liječenju. Osnovna akne terapija često djeluje isušujuće i iritirajuće te je pravilan izbor medicinske kozmetike neobično važan, pomaže da se terapija „izdrži“. Savjetuje se pravilno čišćenje za lica (gelovi i/ili pjene za pranje; micelarne otopine za čišćenje) i nanošenje emulzije za vlaženje kože (obično tijekom dana). Više o njezi kože možete pročitati na Kako njegovati lice – savjeti.
  • Važno je provoditi i pravilnu zaštitu od sunca i koristiti emulzije sa zaštitnim faktorom koje su prilagođene koži sklonoj aknama. Više o zaštiti od sunca možete pročitati na Zaštita od sunca – sve o licu, koži i opeklinama od sunca.

Poseban pristup u liječenju imaju akne dječje dobi i akne odrasle dobi.

Nives Pustišek

Članak napisala:

prim. dr. sc. Nives Pustišek

Prim. dr. sc. Nives Pustišek je specijalist dermatolog i venerolog te subspecijalist dječje dermatologije, zaposlena u Klinici za dječje bolesti Zagreb. 2016. prim. Pustišek je obranila doktorsku disertaciju, za koju je i dobila Dekanovu nagradu na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Autor je i koautor brojnih stručnih/znanstvenih radova i publikacija iz područja dermatologije i venerologije te dječje dermatologije kao i priopćenja na kongresima u Hrvatskoj i inozemstvu. Aktivno sudjeluje u radu Hrvatskog dermatološkog društva Hrvatskog liječničkog zbora. Član je Europske akademije za dermatologiju i venerologiju i Europskog društva za pedijatrijsku dermatologiju. Osim redovnog rada u Ambulanti za dječju dermatologiju i venerologiju, prim. Pustišek aktivna je u javno-edukativnom radu. Sudjelovala je u provođenju edukativnog programa „Edukacija vršnjaka o HIV/AIDS-a za mlade“. Provodi strukturirani edukacijski program za oboljelu djecu i roditelje pod nazivom "Škola o atopiji". Od 2017.g. sudjeluje u projektu Grada Zagreba i Klinike za dječje bolesti Zagreb ”Baš me to zanima”, edukacija djevojčica šestih razreda Grada Zagreba o reproduktivnom zdravlju i njezi kože.

Ostali članci