24.07.2023.

Ugriz krpelja - Zaštita, kako izvaditi krpelja i bolesti koje prenose

Krpelji tijekom toplijeg vremena čekaju dolazak pogodnog domaćina. Oni mogu biti prijenosnici bolesti stoga je važno zaštititi od ugriza krpelja.

Dolaskom toplijih dana, više vremena provodimo boraveći u prirodi. Vrijeme je igara na otvorenom i dugo priželjkivanih druženja. Mnogi sa svojim mališanima rado odlaze u prirodu, no lijepo vrijeme i visoke temperature sa sobom donose neke neprilike, poput uboda i ugriza raznih kukaca. U našim krajevima najčešće dolazi do ugriza komaraca i krpelja, zatim do uboda pčela, osa, stršljena i sličnih kukaca. 

Reakcije koje nastanu nakon uboda ili ugriza mogu biti lokalne, kao što su oteklina, bol i crvenilo na mjestu uboda ili ugriza. Može doći i do sistemske reakcije koja je katkad životno ugrožavajuća. Primjerice, anafilaksija nakon uboda pčele kod osobe koja ima alergijsku reakciju. Neki kukci, poput krpelja, mogu biti i prijenosnici zaraznih bolesti.

Krpelji su sitne životinje iz skupine člankonožaca i paučnjaka kojima je za razvoj i razmnožavanje potreban dotok krvi. Hrane se krvlju životinja i čovjeka te mogu biti prijenosnici nekih zaraznih bolesti. U kontinentalnom dijelu Hrvatske najrasprostranjeniji je šumski krpelj Ixodex ricinus, a u priobalju pseći krpelj Rhipicephalus sanguineus.

Gdje se najčešće nalaze krpelji?

Krpelji se najčešće nalaze u niskom raslinju (do visine jednog metra), na listovima i granama grmova, u šikarama, prizemnom sloju šuma, uz staze za šetanje, u vrtovima i slično. 

Važno je napomenuti da krpelji imaju sezonsku aktivnost. Naime, za aktivnost krpelja neophodna je povoljna temperatura i vlažnost okoline. Najaktivniji su u proljeće i rano ljeto (od travnja do lipnja), ali mogu biti prisutni i u ranu jesen, ovisno o klimatskim okolišnim uvjetima.

Skriveni u niskom raslinju, krpelji vrebaju dolazak pogodnog domaćina – toplokrvne životinje ili čovjeka. Hvataju se za domaćina najčešće za krzno životinje ili odjeću ljudi, a zatim više sati šeću po tijelu u potrazi za mjestom gdje će ga ugristi. Sam ugriz traje i nekoliko minuta, ali ne boli jer krpelj u slini sadrži tvari koje djeluju poput anestetika. 

Reakcije na ubod krpelja 

Reakcije na ubod krpelja su obično lokalne, odnosno na samom su mjestu uboda i najčešće je riječ o:

Mnogi neće niti primijetiti ugriz krpelja zbog izostanka reakcije na sam ubod.

Koje bolesti prenose krpelji?

U Hrvatskoj se ugrizom krpelja mogu prenijeti različite bolesti, poput lajmske bolesti i krpeljnog meningoencefalitisa. Iznimno, mogu se prenijeti tularemija, Q groznica, erlihioza, babezioza i neke rikecioze. Bolesti se javljaju na određenim područjima pa govorimo o prirodnim žarištima, odnosno područjima gdje ima zaraženih krpelja. Na primjer, krpelji zaraženi bakterijom borelijom, koja je uzročnik lajmske bolesti, mogu se naći na čitavom području Grada Zagreba, u Zagorju, Međimurju i Koprivničko-križevačkoj županiji. 

Krpelji zaraženi virusom krpeljnog meningoencefalitisa nalaze se u sjevernom i sjeverozapadnom području Hrvatske, između Save i Drave. Pseći krpelj u priobalju može biti prijenosnik rikecije koja uzrokuje mediteransku pjegavu groznicu.

Lajmska bolest (Lyme borelioza)

Lajmska bolest uzrokovana je bakterijom Borelia burgdorferi koja se prenosi ugrizom zaraženog krpelja. Bolest može zahvatiti više sustava, a najčešće su to koža, zglobovi, srce i živčani sustav.

Simptomi lajmske bolesti 

Bolest prolazi kroz više stadija:

  • rana lokalizirana lajmska bolest (od prvog do četvrtog tjedna nakon ugriza)
  • rana diseminirana lajmska bolest (od prvog do četvrtog mjeseca nakon ugriza)
  • kasna lajmska bolest (nakon četvrtog mjeseca ili godinama nakon ugriza).

S liječenjem je važno započeti što ranije kako bi se progresija bolesti zaustavila. Obično se 2 do 30 dana od ugriza krpelja na mjestu ugriza javlja lagano uzdignuto crvenilo okruglog ili eliptičnog oblika koje se širi (obično veće od 5 cm), a sredina postaje sve bljeđa. Ova promjena na koži zove se Erythema migrans i može biti popraćena blagim simptomima (glavobolja, klonulost, vrtoglavica, bolovi u zglobovima i mišićima). 

Već je u ovom stadiju bolesti iznimno važno javiti se liječniku kako bi se što ranije uvela antibiotska terapija. 

Ako se bolest ne izliječi u ovom stadiju, borelia ulazi u krvotok i zahvaća druge organe, posebno mišićno koštanog sustava, zglobova (upala zglobova – artritis), srca (upala srčanog mišića – miokarditis) i živčanog sustava (upala živaca – neuritis).

Kronični oblik bolesti karakterizira cijeli niz simptoma centralnog i perifernog živčanog sustava, a mogući su i ozbiljni psihijatrijski simptomi (napadaji panike, dezorijentacije, impulzivno ponašanje, paranoja, demencija i slično). Moguće su promjene na očima, koži, srcu, krvnim žilama, zglobovima, jetri, plućima, mišićima, želucu i crijevima

Liječenje lajmske bolesti

Dijagnoza bolesti se postavlja na temelju karakteristične kožne promjene u ranom stadiju (Erythema migrans) i laboratorijskih testova. Laboratorijski testovi (serologija iz krvi – specifična protutijela) obično su negativni prvih nekoliko tjedana nakon ugriza. Također, od novijih se metoda koriste i dokazivanja borelije iz različitih uzoraka tkiva (koža, krv, likvor, zglobna tekućina) molekularnom (PCR) dijagnostikom.

Ako se pojavi sumnja da se radi o lajmskoj bolesti, u pozitivnih osoba treba provesti tretiranje Western blot testom iz krvi. Lajmska bolest se liječi antibiotskom terapijom. U prvom stadiju bolesti terapija se provodi peroralnom terapijom, najčešće doksiciclinom ili azitromicinom. U kasnijim stadijima bolesti najčešće se koristiti parenteralna antibiotska terapija.

Najvažnije je liječiti prvi stadij bolesti, i to kako bi se spriječio razvoj težih i kroničnih oblika.

Krpeljni meningoencefalitis

Krpeljni meningoencefalitis uzrokovan je virusom krpeljnog meningoencefatisa koji se prenosi ugrizom zaraženog krpelja. Bolest se obično javlja od 7 do 14 dana nakon ugriza krpelja. Većina zaraženih osoba uopće ne oboli, a u slučaju razvoja kliničke slike, bolest uglavnom pokazuje dvije faze.

Simptomi krpeljnog meningoencefalitisa 

U prvoj fazi bolesti javljaju se simptomi nalik gripi, a najčešće su to: 

  • umor
  • visoka temperatura 
  • glavobolja
  • opća klonulost 
  • mučnina
  • povraćanje 
  • bolovi u mišićima

Nakon toga nastupa razdoblje bez simptoma bolesti, u trajanju od 4 do 10 dana. Potom se u manjeg broja bolesnika razvija druga faza bolesti koja nastupa naglo – dolazi do visoke temperature i znakova zahvaćenosti središnjeg živčanog sustava, upale mozga, moždanih ovojnica ili leđne moždine (glavobolja, kočenje vrata, osjetljivost na svjetlo, mučnina, povraćanje, nemir, poremećaj svijesti, govora, vrtoglavica), što u najtežim slučajevima može dovesti i do paralize dišne muskulature te do smrtnog ishoda.

Liječenje krpeljnog meningoencefalitisa

Ne postoji specifičan antivirusni lijek. Liječenje je simptomatsko i obično se provodi u bolnici.

Simptomatsko liječenje uključuje: 

  • snižavanje temperature
  • mirovanje
  • analgetike
  • infuzije i slično. 

Cijepljenje protiv krpeljnog meningoencefalitisa

Krpeljni meningoencefalitis može se spriječiti cijepljenjem. Ono se preporuča osobama koje pripadaju rizičnim skupinama i češće su izložene ugrizu krpelja. Primjerice, borave u krajevima s prisutnim krpeljnim meningoencefalitisom, a to su najčešće planinari, šumari, lovci, ali i izletnici. 

Cijepljenje se provodi u tri doze i najbolje ga je započeti tijekom zimskih mjeseci kako bi se osigurala zaštita prije no što nastupi sezona krpelja. Cjepivom se postiže zaštita koja traje tri do četiri godine, što znači da se nakon tri godine treba docijepiti jednom dozom ukoliko se želi zadržati odgovarajuća razina zaštite.

Kako se zaštiti od ugriza krpelja?

  • Izbjegavajte područja nastanjena krpeljima. U takvim područjima nastojte hodati obilježenim stazama, izbjegavajte ležanje na tlu, puzanje kroz grmlje i ostavljanje odjeće na grmlju i travi.
  • Odjenite prikladnu odjeću i obuću za boravak u prirodi. Nosite majice dugih rukava i hlače dugih nogavica. Nogavice hlača uvucite u čarape i izbjegavajte odjeću tamnih boja (krpelj se lakše uoči na svijetloj odjeći). Izbjegavajte materijale poput vune na koju se krpelji lakše uhvate.
  • Primijenite repelente, odnosno sredstva za odbijanje krpelja. Pratite upute proizvođača za primjenu repelenata.
  • Nakon povratka iz prirode, skinite odjeću i pažljivo pregledajte cijelo tijelo. Krpelj obično „šeta“ i više sati dok ne nađe mjesto gdje će ugristi. Posebno pretražite dijelove tijela s nježnijom kožom (iza uha, vlasište, vrat, prepone, pazuhe, pregib koljena). 
  • Obavezno se otuširajte po povratku iz prirode
  • Ukoliko primijetite krpelja na koži, što prije ga uklonite. Rizik prijenosa infekcije je veći što je krpelj duže pričvršćen.

Što učiniti nakon ugriza krpelja?

Nakon ugriza krpelja potrebno je krpelja ukloniti što prije, a potom mjesto ugriza premazati antiseptikom. Zapamtite da ugriz krpelja ne znači odmah i pojavu bolesti jer je mali broj krpelja zaražen. Pratite javlja li se na mjestu ugriza crvenilo ili drugi ranije opisani simptomi te se prema potrebi javite liječniku.

Kako izvaditi krpelja?

  • Ne premazujte krpelja alkoholom, uljem, masti ili slično jer može doći do naglog pražnjenja sadržaja iz krpelja u čovjeka i prijenosa uzročnika bolesti.
  • Krpelja što prije izvaditi pomoću pincete, a prije toga pincetu prebrišite antiseptikom. Pincetom krpelja obuhvatiti uz samu kožu i laganim povlačenjem izvući, pazeći da se ne ošteti tijelo krpelja. 
  • Krpelje ne dirajte golim rukama.
  • Nakon što je krpelj odstranjen, mjesto ugriza premažite antiseptikom.
  • Ako je dio krpelja ostao u tijelu, javite se liječniku. 

Kako ispravno koristiti repelente?

Repelenti su sredstva koja pripadaju pesticidima, a u njih ubrajamo i repelente insekata. Oni odbijaju insekte, smanjujući time mogućnost ugriza ili uboda, a time i vjerojatnost prijenosa bolesti.

  • Uvijek pažljivo pročitajte upute za uporabu.
  • Slijedite upute za uporabu preparata u dječjoj dobi.
  • Zabranjena je upotreba repelenata za dojenčad mlađu od šest mjeseci, a nekih za djecu mlađu od godine dana, odnosno dvije godine (pažljivo čitajte upute za primjenu).
  • Ne držite repelent na mjestu dostupnom djeci i ne dozvolite im da sama primjenjuju repelent. Moguće su iritativne i alergijske reakcije na mjestu uporabe te iritacija oka. Štetne sistemske posljedice javljaju se od strane živčanog sustava kod udisanja ili ingestije preparata (trnci, smetenost, poremećaj svijesti).
  • Repelent primjenjujte na odjeću ili na otkrivenu zdravu kožu, ali nikako ispod odjeće. 
  • Repelent nikada ne primjenjujte na oštećenu ili iritiranu kožu.
  • Repelent ne primjenjujte na područje oko očiju ili usta. 
  • Repelent nikada ne špricajte direktno na lice (prvo na ruke, a potom na lice jer je moguće udisanje).
  • Repelent ne nanosite na dječje ruke (moguća ingestija).
  • Nakon boravka u prirodi, repelent obavezno isperite vodom i sapunom.
  • Ako sumnjate da ste vi ili vaše dijete reagirali na repelent, odmah prekinite uporabu, isperite tretiranu kožu vodom i sapunom te potražite pomoć liječnika. Korišteni repelent pokažite liječniku.

Spriječite ugriz krpelja koristeći odgovarajuće zaštitne mjere, poput redovite primjene repelenata. Ako dođe do ugriza, krpelja je potrebno ukloniti što ranije. Mjesto ugriza pratite nekoliko tjedana te se u slučaju razvoja crvenila javite se liječniku. I ne zaboravite da je najbolji način prevencije bolesti poput krpeljnog meningoencefalitisa cijepljenje.

Članak napisala:

Prim. dr. sc. Nives Pustišek

Prim. dr. sc. Nives Pustišek je specijalist dermatolog i venerolog te subspecijalist dječje dermatologije, zaposlena u Klinici za dječje bolesti Zagreb. 2016. prim. Pustišek je obranila doktorsku disertaciju, za koju je i dobila Dekanovu nagradu na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Autor je i koautor brojnih stručnih/znanstvenih radova i publikacija iz područja dermatologije i venerologije te dječje dermatologije kao i priopćenja na kongresima u Hrvatskoj i inozemstvu. Aktivno sudjeluje u radu Hrvatskog dermatološkog društva Hrvatskog liječničkog zbora. Član je Europske akademije za dermatologiju i venerologiju i Europskog društva za pedijatrijsku dermatologiju. Osim redovnog rada u Ambulanti za dječju dermatologiju i venerologiju, prim. Pustišek aktivna je u javno-edukativnom radu. Sudjelovala je u provođenju edukativnog programa „Edukacija vršnjaka o HIV/AIDS-a za mlade“. Provodi strukturirani edukacijski program za oboljelu djecu i roditelje pod nazivom "Škola o atopiji". Od 2017.g. sudjeluje u projektu Grada Zagreba i Klinike za dječje bolesti Zagreb ”Baš me to zanima”, edukacija djevojčica šestih razreda Grada Zagreba o reproduktivnom zdravlju i njezi kože.

Ostali članci