Prijevremeno rođena djeca (nedonošče) – sve što morate znati

Prijevremeno rođenje se prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (WHO) definira kao rođenje prije navršenih 37. tjedana gestacije.

Gestacijska dob se računa od prvog dana posljednje majčine menstruacije do poroda. Prema prihvaćenom dogovoru, normalno trajanje gestacije je 40 tjedana (280 dana).

Oko 5.3% do 11.3% djece u Europi se rađa prijevremeno, što je oko 500.000 djece godišnje. Značajan broj prijevremeno rođene djece zahtijeva visoko specijaliziranu medicinsku skrb, kako neposredno nakon rođenja, tako i dugoročno.

Zdravstvene komplikacije koje nastaju kao posljedica prijevremenog rođenja poroda vodeći su uzrok smrtnosti djece mlađe od 5 godina.

Uzroci prijevremeno rođene djece

Uzroci prijevremenog rađanja su brojni, a najčešće uključuju:

• stanja i bolesti majke kao što su pretilost, infekcije, visoki tlak, dijabetes, druge kronične bolesti i traume
• nezdrave životne navike (pušenje, stres, korištenje sredstava ovisnosti)
• prerano otvaranje cerviksa, malformacije maternice, problemi s količinom plodne vode, malformacije posteljice
• infekcije ploda, kongenitalne anomalije ploda
• višeplodne trudnoće, korištenje metoda potpomognute oplodnje koje povećavaju broj višeplodnih trudnoća.

Nerijetko se točan uzrok prijevremenog poroda ne može definirati. Prema nekim autorima, i genetika može igrati ulogu u prijevremenom porodu.

Dok neke trudnice znaju da su u opasnosti od prijevremenog poroda i stignu se pripremiti unaprijed, većina žena koje rađaju prijevremeno ipak ima potpuno neočekivan i neplaniran prijevremeni porod.

Napredak u neonatalnoj intenzivnoj skrbi značajno je poboljšao stope preživljavanja i neurorazvojne ishode prijevremeno rođene djece:

• granica preživljavanja, odnosno sposobnosti za život izvan maternice prijevremeno rođene djece je danas u razvijenim zemljama oko 22. tjedna gestacije, odnosno rodne mase 500-600 g. Npr. nedonošče od 600 g danas ima relativno veliku šansu preživjeti, ali uz visok rizik kratkoročnih i dugoročnih komplikacija te invalidnosti
• sa svakim dodatnim tjednom gestacije raste i šansa za poboljšanje ishoda te kraći ostanak u bolnici
• više od 90% prijevremeno rođene djece, od 27.-28. tj. gestacije na više, danas preživljava. Ovisno o stupnju zrelosti i drugim čimbenicima, imat će manje ili više šanse za razvoj kratkoročnih i dugoročnih komplikacija, kao što su sindrom respiratornog distresa, infekcije, neurološka oštećenja, kronična bolest pluća, razvojne poteškoće i dr.
• nedonošče od 35 tjedana, iako ima male šanse za teške komplikacije, ono i dalje, u usporedbi s terminskim djetetom ima povećan rizik za razvoj problema s disanjem, infekcija te neuroloških oštećenja koja se u daljnjem razvoju mogu očitovati kao npr. otežan i usporen jezično-govorni razvoj, teškoće učenja, poremećaj iz spektra autizma i sl.

Smanjenje stopa prijevremenog rođenja svih kategorija važan je javnozdravstveni cilj svih razvijenih zemalja.

Nedonošče – značenje

Nedonošče je novorođenče koje je rođeno prijevremeno, odnosno prije 37. tjedna gestacije. Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) klasificira nedonoščad prema gestacijskoj dobi na sljedeći način:

1. Ekstremno nezrela nedonoščad: <28 tjedana gestacije.
2. Vrlo nedonošena nedonoščad: 28 do 31 6/7 tjedana gestacije.
3. Umjerena nedonoščad: 32 do 33 6/7 tjedana gestacije.
4. Kasna nedonoščad: 34 do <37 tjedana gestacije.

Svjetska zdravstvena organizacija dalje definira sljedeće kategorije prema rodnoj masi, neovisno o gestacijskoj dobi:

1. Ekstremno niska rodna masa: <1000 g (do i uključujući 999 g).
2. Vrlo niska rodna masa: <1500 g (do i uključujući 1499 g).
3. Niska rodna masa: <2500 g (do i uključujući 2499 g).

Navedene klasifikacije pomažu usmjeravanju medicinske skrbi i predviđanju mogućih zdravstvenih posljedica nedonošenosti.

Apgar test, kojim se ocjenjuje status novorođenčeta nakon porođaja ne smatra se pouzdanim prediktorom razvojnih ishoda prijevremeno rođenih beba.

Izračun dobi djeteta (korigirana dob)

Korigirana dob računa se na temelju očekivanog datuma poroda, umjesto stvarnog datuma rođenja. Ova korekcija pomaže u točnijem procjenjivanju razvoja djeteta.

Kako se izračunava korigirana dob?

Formula za izračunavanje: korigirana dob = kronološka dob – tjedni prijevremenog rođenja.

Primjer izračuna korigirane dobi: ako je beba rođena u 32. tjednu trudnoće (8 tjedana ranije, jer se punom trudnoćom smatra ona od 40 tjedana) i sada ima 6 mjeseci (24 tjedna od rođenja):

korigirana dob = 24 tjedna – 8 tjedana = 16 tjedana (4 mjeseca).

Zašto računamo korigiranu dob?

• Prijevremeno rođena djeca trebaju dodatno vrijeme da nadoknade rast i razvoj, pa se ostvarenje razvojnih miljokaza (poput držanja glavice, socijalnog osmijeha, rotacija,  puzanja, hodanja ili pojave prvih riječi) procjenjuje u skladu s korigiranom, a ne s kronološkom dobi.
• Liječnici i drugi zdravstveni stručnjaci koji se bave zdravljem i razvojem djece koriste korigiranu dob do otprilike 2.-3. godine djetetova života, nakon čega će većina prijevremeno rođene djece u razvoju dostići svoje kronološke vršnjake rođene u terminu.

Njega i zdravlje prijevremeno rođene bebe

Briga za prijevremeno rođenu bebu zahtijeva specijaliziranu njegu kako bi se podržao optimalni rast i razvoj s obzirom na nedovoljno razvijene organe i imunološki sustav.

Najvažniji aspekti njege prijevremeno rođenih beba jesu:

1. Kontakt koža na kožu (eng. kangaroo care)

Kontakt bebe koža na kožu bebe s roditeljima, čim je to zdravstveno moguće, ima brojne koristi za optimalni rast, razvoj i zdravlje prijevremeno rođenih beba, kao što su:

• stabilizacija vitalnih znakova – regulira otkucaje srca, disanje i tjelesnu temperaturu te smanjuje rizik od komplikacija poput hipotermije i hipoglikemije
• podržavanje optimalnog razvoj mozga – blizak kontakt s roditeljem pruža senzornu stimulaciju koja podržava i potiče optimalni neurološki razvoj i sigurnu emocionalnu povezanost. Pomaže u regulaciji živčanog sustava, smanjuje plakanje i povećava količinu mirnog sna
• poticanje stvaranja majčinog mlijeka i dojenja – prijevremeno rođene bebe koje imaju kontakt koža na kožu stimuliraju stvaranje mlijeka kod majki, lakše prihvaćaju dojku, učinkovitije doje i brže dobivaju na težini
• smanjenje stresa i boli – boravak na roditeljskim prsima smanjuje razinu hormona stresa i ublažava bolne reakcije, čineći boravak u bolnici i medicinske postupke manje stresnima za bebu
• jačanje imuniteta – izravan kontakt s roditeljskom kožom izlaže bebu korisnim bakterijama te obogaćuje njezin mikrobiom, što u konačnosti jača imunološki sustav i smanjuje rizik od infekcija.

2. Majčino mlijeko

Majčino mlijeko ima iznimnu ulogu u preživljavanju te u kratkoročnom i dugoročnom zdravlju prijevremeno rođene djece, a učinak je veći što je beba ranije rođena, odnosno što je nezrelija i lošijeg zdravstvenog stanja.

Majčino mlijeko je doslovno lijek za nedonoščad. Stoga je u Hrvatskoj 2019. godine pri KBC-u Zagreb osnovana Banka humanog mlijeka koja opskrbljuje rodilište KBC-a Zagreb doniranim majčinim mlijekom i omogućuje bolje preživljenje i smanjenje komplikacija kod nedonoščadi čije majke ne mogu proizvesti dovoljno mlijeka za svoju djecu.

Brojne su koristi od isključive prehrane majčinim mlijekom kod nedonoščadi, bilo da se radi o  direktnom dojenju, hranjenju izdojenim majčinim mlijekom ili doniranim majčinim mlijekom, a samo neke od njih su:

• lakša probava – majčino mlijeko je najprirodnija i najnježnija hrana za nedonoščad koja svojim sastavom savršeno odgovara nedovoljno razvijenom probavnom sustavu prijevremeno rođene bebe i neusporedivo je sa bilo kojim adaptiranog mlijeka
• zaštita od infekcija – majčino mlijeko sadrži protutijela i brojne bioaktivne imunološke čimbenike koji pomažu u zaštiti prijevremeno rođenih beba od infekcija, koje mogu biti opasne po život, uključujući nekrotizirajući enterokolitis (NEC)
• podrška optimalnom razvoju mozga – jedinstveni sastav majčinog mlijeka potiče optimalan rast mozga i kognitivni razvoj, a neke od brojnih molekula majčinog mlijeka koje su iznimno važne za razvoj mozga jesu: dugolančane polinezasićene masne kiseline DHA i ARA, oligosaharidi humanog mlijeka (HMOs – Human Milk Oligosaccharides), laktoferin, kolin, sijalična kiselina, taurin, faktori rasta (IGF-1, BDNF)
• podrška optimalnom zdravlju crijeva – majčino mlijeko vrvi dobrim bakterijama i čimbenicima rasta dobrih bakterija te brojnim drugim bioaktivnim molekulama, što sve omogućuje uspostavljanje zdravog crijevnog mikrobioma, smanjuje rizik od alergija i upala, potiče sazrijevanje i razvoj crijevne sluznice, smanjuje upalu te poboljšava apsorpciju hranjivih tvari
• poboljšanje dugoročnog zdravlja – prijevremeno rođene bebe hranjene majčinim mlijekom imaju niži rizik od kroničnih bolesti kasnije u životu, poput astme, dijabetesa i srčanih bolesti.

3. Regulacija temperature

Prijevremeno rođene bebe lako gube toplinu, pa ih treba držati toplima, ali ne pregrijanima. Treba ih oblačiti u slojeve i održavati temperaturu prostorije (idealna temperatura: 22-24°C).

4. Prevencija infekcija

Pranje ruku i zaštita od bolesti koje se prenose kapljično je prva mjera u prevenciji infekcija kod nedonoščadi. Potrebno je ograničiti posjete i izbjegavati okupljanja kako bi se smanjila izloženost bakterijama i virusima.

Redovito cijepljenje prema kronološkoj dobi, uz dodatnu zaštitu od RSV-a (respiratornog sincicijskog virusa), a prema preporukama pedijatra neonatologa.

Ako u kućanstvu živi i vrtičko dijete, treba ga privremeno držati izvan kolektiva, dok nedonošče ne ojača i dok ne primi po 3 osnovne doze cjepiva (oko 6 mjeseci) kako bi se spriječio prijenos infekcija koje mogu vitalno ugroziti osjetljivo nedonošče.

5. Spavanje i sigurno postupanje

Bebu uvijek treba stavljati na spavanje u položaju na leđima kako bi se smanjio rizik od sindroma iznenadne smrti dojenčadi (SIDS). Beba treba spavati u svom krevetiću, na čvrstom madracu bez jastuka, dekica ili plišanih igračaka.

Bebe koje imaju izražen refluks mlijeka iz želuca, nakon hranjenje treba držati 30 min u vertikalnom položaju prije spuštanja u krevetić. Preporuča se provoditi babyhandling, kako bi svi oni koji brinu za bebu tijekom svakodnevnih radnji (presvlačenje, dizanje, spuštanje, nošenje) sigurno i pravilno postupali s bebom, na način koji promovira njen optimalni razvoj.

Prijevremeno rođena djeca mogu biti osjetljivija na dodir i buku. Tihi okoliš, uz nježno držanje i umotavanje, može im pomoći da se osjećaju sigurno. Općenito je potrebno izbjegavati prekomjernu stimulaciju bebe.

6. Praćenje rasta i razvoja

Redoviti detaljni pedijatrijski pregledi važni su za praćenje rasta te fizičkog i neuromotornog razvoja te rano otkrivanje odstupanja i bolesti. Pa se za praćenje dinamike rasta prijevremeno rođene djece u prvim mjesecima najčešće koriste Fentonove krivulje.

Većina se neodonoščadi zbog povećanog neurorizika različitog stupnja mora redovito pratiti, i to najčešće multidisciplinarno, što može uključivati neuropedijatra, oftalmologa, audiologa, fizijatra, fizioterapeuta, psihologa, logopeda, radnog terapeuta i dr. stručnjake. Za procjenu razvoja koristi se korigirana dob (do otprilike 2-3 godine).

Dojenje prijevremeno rođene bebe

Majci prijevremenog rođenog djeteta od prvog dana treba pružati kontinuiranu podršku i edukaciju o stvaranju mlijeka, izdajanju i dojenju.

Važno je pobrinuti se da razumiju koliko je upravo njihovo vlastito mlijeko važno za preživljavanje i zdravlje prijevremeno rođene bebice kako bi se osnažile i mogle krenuti sa čestim i redovitim izdajanjem svoga mlijeka.

Osim navedenog, ključni aspekti za uspostavu stvaranja mlijeka kod majki koje su rodile prijevremeno su:

• rano izdajanje mlijeka – idealno je da majka počne s izdajanjem već u prvom satu nakon porođaja, a obavezno unutar prvih 4-6 sati kako bi se redovito praznio kolostrum iz mliječnih kanalića te potaknuo i olakšao dolazak veće količine zrelijeg mlijeka. Rano izdajanje jedini je način da se postigne maksimalni kapacitet stvaranja mlijeka kod majke u budućnosti
• kombiniranje tehnika izdajanja – istraživanja potvrđuju da će majka stvarati više mlijeka ako je u prva 3 dana kombinirala ručno izdajanje s profesionalnom električnom izdajalicom. Naime, kolostrum je gusta ljepljiva tekućina koju električna izdajalica ne može dobro isprazniti iz kanalića. U daljnjem tijeku izdajanja preporuča se kombinirati izdajanje profesionalnom električnom izdalicom uz kompresije dojki, što također povećava ukupnu količinu izdojenog mlijeka.
• Kako se ručno izdajati?  – vrlo jasan i koristan video o ručnom izdajanju možete pogledati na Stanford Medicine.
• Učestalost izdajanja – majka se mora izdajati 8-12 x u prvim tjednima, što oponaša obrazac hranjenja zdravog dojenčeta. Kod svakog izdajanja, svaka dojka se stimulira 10-15 minuta ili dulje, sve dok ne prestane protok mlijeka.
• Postavljanje ciljeva – postavljanje ciljeva može biti motivirajuće. Oko 10 – 14 dana  nakon poroda, oko 750–1000 ml izdojenog mlijeka na dan se smatra dobrom količinom izdojenog mlijeka i to može poslužiti kao cilj.

Hranjenje majčinim mlijekom

Kako će se majčino mlijeko primjenjivati u jedinici intenzivne njege novorođenčadi ovisi o zrelosti i zdravstvenom stanju pojedine bebice.

Kod jako nezrelog nedonoščeta, koje još ne može dobivati majčino mlijeko na usta, majčino se mlijeko se može koristiti za ovlaživanje i njegu usne šupljine, kako bi se bebu izložila dobrim bakterijama i zaštitnim faktorima iz mlijeka.

Nešto zrelije bebe dobivat će majčino mlijeko na sondicu ili kasnije na bočicu, a kada bude dovoljno zrela, baba će se moći hraniti, barem djelomično, izravno na majčinim prsima.

• Nenutritivno dojenje – nenutritivno dojenje se uvodi od 30–32 tjedna zrelosti (vrijeme od začeća), što omogućuje dojenčetu da počne povezivati dojku s ugodom. Nedonoščad te zrelosti liže, njuši ili siše bradavicu bez značajnog prijenosa mlijeka, a za to vrijeme se može hraniti na sondu.
• Nutritivno dojenje – postepeni razvoj nutritivnog dojenja se obično može očekivati oko 32.–34. tjedna zrelosti. Kod dojenja nedonoščadi mogu se očekivati određeni izazovi, kao što su slabost oralne muskulature, teškoće održavanja vakuma i prijenosa mlijeka te smanjena opskrba mlijekom, koji se rješavaju u suradnji sa stručnjacima za dojenje.
• Položaj i prihvat dojke – pravilan položaj na dojci, uz što bolji hvat dojke važni su čak i tijekom nenutritivnog dojenja. Položaj nogometne lopte i položaj unakrsne koljevke najčešće se koriste za dojenje nedonoščadi jer pružaju dobru potporu, održavaju prohodnost dišnih puteva i omogućuju majci da dobro vidi bebu.
• Kontinuirana stručna podrška – kontinuirana podrška i savjetovanje oko dojenja ključni su za održavanje laktacije i praćenje napredovanja bebe nakon izlaska iz bolnice.
• Hranjenje kod kuće – za očekivati je da će se majka jedno vrijeme morati izdajati i nakon dolaska bebe kući, jer jer beba vjerojatno neće biti u stanju u potpunosti prazniti dojke. U tom periodu potrebna je nadopuna obroka, bilo na bočicu ili putem sustava za dodatni unos mlijeka (eng. SNS – supplemental nursing system), kako bi se sačuvalo dojenje i bebina asocijacija dojke s ugodom i hranjenjem. Oko hranjenja nedonoščeta putem bočice ili sustava za dodatni unos mlijeka majci potporu može pružiti IBCLC savjetnica za dojenje.
• Savladavanje dojenja – konačna uspostava dojenja može se očekivati oko 40. tjedna zrelosti bebe, odnosno oko termina kada se beba inicijalno trebala roditi.

Rizični čimbenici za nedonoščad

Respiratorni distres sindrom (RDS)

RDS je poremećaj disanja povezan s nezrelošću bebinih pluća. Događa se zbog manjka surfaktanta, tekuće tvari koja omogućuje plućima da ostanu proširena. Simptomi bolesti se javljaju ili odmah po rođenju ili u prvim satima života, a uključuju ubrzano disanje, otežano disanje, stenjanje, cijanozu i pojavu epizoda apneje ili prestanka disanja.

U liječenju se koriste umjetni surfaktanti, različit stupanj potpore disanju, što sve bebama pomaže da učinkovitije dišu i održavaju odgovarajuću razinu kisika u krvi. Ponekad prijevremeno rođene bebe mogu trebati dugotrajno liječenje kisikom.

Bronhopulmonalna displazija (BPD)

Bronhopulmonalna displazija je kronična, respiratorna bolest nedonoščadi, čija učestalost raste s nižom gestacijskom dobi i nižom porođajnom težinom prematurusa. Ova bolest nastaje kao posljedica složene interakcije prijevremenog rođenja s brojnim čimbenicima koji dovode do nastanka kronične upale na više razina plućnog tkiva u razvoju.

BPD sa sobom nosi dugoročne komplikacije koje uključuju smanjenu funkciju pluća, simptomatsku bolest pluća te funkcionalna ogrančenja i sveukupno lošiju kvalitetu života. Posljedično tome, u oboljelih se češće javljaju pridružene bolesti kao što su depresija, anksioznost, pretilost, hipertenzija, dijabetes i kardiovaskularne bolesti.

Retinopatija nedonoščadi (ROP)

Retinopatija nedonoščadi je očna bolest povezana s prijevremenim rođenjem, većinom prije 30. tjedna gestacije. Radi se o nezrelosti mrežince i u većini slučajeva prolazi sama od sebe. U najtežim slučajevima dolazi do nenormalnog raste krvnih žila u mrežnici, što može dovesti do odvajanja mrežnice i gubitka vida i tada je potrebno liječenje.

S obzirom na to da ROP nema simptoma, dijagnoza ovisi o pregledu oftalmologa. Iako u većini slučajeva prolazi sama od sebe, potrebna su redovita praćenja oftalmologa, sve dok se ne završi rast krvnih žila.

Intraventrikularno krvarenje (IVH)

Radi se o krvarenju unutar ili oko moždanih komora, prostora u mozgu koji sadrže cerebrospinalnu tekućinu. IVH je najčešći kod nedonoščadi, posebno onih rođenih prije 32. tjedna, a može se javiti i kod terminske novorođenčadi zbog otežanog porođaja, zbog gubitka kisika pri porođaju, teške infekcije i dr.

• Do krvarenja dolazi jer su krvne žile u ovom području vrlo fragilne, odnosno krhke i nezrele.
• Oko 25% prematurusa će imati IVH, čija težina može varirati.
• IVH se dijeli na stupnjeve u ovisnosti o opsegu zahvaćanja tkiva, a dijagnoza se postavlja ultrazvučnim pregledom mozga.
• IVH 1. i 2. stupnja su najčešći, predstavljaju niži stupanj neurorizika i kao takvi uglavnom nisu praćeni značajnim neurološkim odstupanjima kao viši stupnjevi, no i dalje je moguće odstupanje u razvoju te je potrebno praćenje takve djece tijekom djetinjstva.
• IVH 3. i 4. stupnja su ozbiljniji i mogu dovesti do ozljede mozga s dugotrajnim posljedicama na neuromotorni razvoj, stoga predstavljaju visoki neurorizik.
• Većina intraventrikularnih krvarenja se sama zaustavlja i ne zahtjeva neposredne mjere liječenja. Kod težih slučajeva provode se mjere intenzivnog liječenja s ciljem minimiziranja oštećenja mozga.

Nekrotizirajući enterokolitis (NEC)

• NEC je rijetka, ali vrlo ozbiljna bolest crijeva koja nastaje u prijevremeno rođene djece i onih niske porođajne težine (<1500 g), a može nastati i kod bolesne terminske novorođenčadi, kao npr. u onih sa srčanim greškama ili infekcijama.
• Osim prijevremenog rođenja, važni čimbenici rizika za razvoj rizika su hranjenje adaptiranim mlijekom, težak porođaj i bakterijsko prerastanje patoloških bakterija u tankom crijevu.
• Dolazi do upale i infekcije u crijevu, što ugrožava cirkulaciju u crijevima uz različit stupanj oštećenja i odumiranja tkiva.
• NEC može biti po život opasno stanje, no srećom, većina oboljelih ipak dobro reagira na liječenje.
• Prehrana majčinim mlijekom je jedini i najučinkovitiji način sprječavanja NEC-a u nedonoščadi.

Žutica

• Žutica se kod nedonoščadi javlja prvenstveno zbog nerazvijene funkcije jetre koja ne može učinkovito metabolizirati bilirubin, pigment koji prirodno nastaje u organizmu, te dolazi do žućkastog obojenja kože.
• Drugi uzroci uključuju i povećanu razgradnju crvenih krvnih stanica, odgođeno hranjenje i nekompatibilnost krvnih grupa majke i bebe.
• Dok je blaga žutica obično bezopasna, vrlo visoke razine bilirubina mogu uzrokovati kernikterus, ozbiljno stanje mozga.
• Mogućnosti liječenja uključuju fototerapiju, pojačano hranjenje te u teškim slučajevima, izmjenu krvi, eksangvinotransfuziju.
• Rano otkrivanje i praćenje žutice ključni su za sprječavanje komplikacija i uspješan oporavak.

Anemija

• Anemija je često stanje kod nedonoščadi i nastaje zbog smanjene proizvodnje crvenih krvnih stanica, eritrocita.
• Koštana srž je još nezrela i ne proizvodi dovoljno eritropoetina, hormona koji potiče stvaranje eritrocita, a velik broj nedonoščadi će imati i manjak željeza.
• Simptomi anemije kod nedonočadi su: ​​bljedilo kože i sluznica, slabo dobivanje na težini, uspavanost, povećana potreba za kisikom i dr.
• Mogućnosti liječenja uključuje nadoknadu željeza, terapiju eritropoetinom, te u teškim slučajevima, i transfuziju krvi.
• Prema smjernicama Američke akademije za pedijatriju, sva nedonoščad vrlo niske rodne mase (<1500 g) koja je hranjena majčinim ili doniranim mlijekom, treba primati profilaksu željezom u dozi 2 mg/kg na dan od 2. tj. života, sve do 6. mjeseca života.

Klub roditelja nedonoščadi Palčići

Prijevremeno rođena djeca u Hrvatskoj se rađaju u oko 6% novorođenih, što je oko 2500 djece godišnje, a posljednjih je godina taj broj u stalnom porastu. 

U Hrvatskoj djeluje Klub roditelja nedonoščadi Palčići koji okuplja roditelje i zdravstvene djelatnike s ciljem pomoći, edukacije i razmjene iskustava roditelja prijevremeno rođene djece te dugoročnog unapređenja skrbi za bolesnu i prijevremeno rođenu djecu.

Humanitarna akcija “Palčić gore!” koju organizira Klub roditelja nedonoščadi Palčići, ima za cilj prikupljanje sredstava za inkubatore i dodatnu medicinsku opremu za zbrinjavanje najmlađih građana Hrvatske koji već u prvim danima svog života kreću u nepravednu životnu borbu. Više o humanitarnoj akciji i djelovanju Kluba roditelja nedonoščadi može se naći na stranicama Palčići.