26.07.2021.

Koža – organ koji štiti

Zdrava kožna barijera preduvjet je zdravlja kože. Saznajte sve o ulozi i važnosti ovog najvećeg organa našeg tijela.

Koža

Koža je najveći organ našeg tijela. Sastoji se od tri glavna sloja: epidermisa, dermisa i potkožnog masnog tkiva. Kožu čine i žlijezde znojnice, lojnice te dlake.

Epidermis

Epidermis je najpovršniji sloj kože koji nas štiti od toksina, bakterija, gubitka tekućine i elektrolita. Epidermis se sastoji od pet slojeva stanica (bazalni, trnasti, zrnati, svijetli i rožnati sloj). Stanice epidermisa sazrijevaju od bazalnog sloja prema rožnatom sloju i taj se proces zove keratinizacija. Proces sazrijevanja zdravog epidermisa traje 28 dana, nakon čega se stanice najpovršnijeg sloja odljušte.

Dermis

Dermis je srednji sloj kože koji sadrži kolagen i elastična vlaka, a između njih se nalazi gelasta tvar koja sadrži hijaluronsku kiselinu. Kolagena i elastična vlakna daju čvrstoću i elastičnost koži te su ključni u mladenačkom izgledu. Hijaluronska kiselina ima sposobnost vezivanja vode i pomaže održati volumen kože. U dermisu se nalaze krvne žile, živci, žlijezde lojnice i znojnice te korijen dlake.

Potkožno masno tkivo

Potkožno masno tkivo ili subkutis sastoji se od masnih stanica, posebnih kolagenih vlakana (drže masne stanice zajedno) i krvnih žila. Zadaća potkožnog masnog tkiva je pohrana energije, zaštita i izolacija tijela.

Koje su sve funkcije kože?

Brojne su funkcije kože:

  • zaštita od patogenih mikroorganizama
  • zaštita od fizikalnih i kemijskih podražaja
  • zaštita od dehidracije (gubitka tekućine)
  • zaštita od sunčevog svjetla
  • regulacija tjelesne temperature (znojenjem se hladimo, a stiskanjem krvnih žila čuvamo toplinu)
  • koža je organ dodira (u koži se nalaze receptori za pritisak, vibracije, dodir, bol i temperaturu)
  • koža je organ komunikacije (na primjer, pocrvenimo kada nam je neugodno, problijedimo u strahu)
  • koža ima imunološku funkciju (na primjer, sudjeluje u alergijskim reakcijama).

Posebno se ističe zaštitna ili barijerna uloga kože. Zdrava kožna barijera preduvjet je zdravlja kože. Oštećena kožna barijera dovodi do različitih dermatitisa poput atopijskog i iritativnog dermatitisa.

Što je to kožna barijera?

Kožna barijera ili epidermalna barijera granica je između vanjskog svijeta i unutrašnjosti organizma.

Kožnu barijeru čini prvi površinski sloj kože, rožnati sloj (stratum corneum), odnosno gusto raspoređene stanice rožnatog sloja (korneociti) i lipidno proteinski matiks koji ispunjava prostor između stanica.  Kožna barijera dodatno je pojačana u donjim slojevima rožnatog sloja i međustaničnim vezama. Najjednostavnije je kožnu barijeru prikazati modelom zida. Cigle predstavljanju stanice kože, korneocite, a mort ili vezivo je lipidno proteinski sloj koji ih povezuje. Ako je „zid” čvrst, voda ostaje zarobljena u koži, a alergeni i mikroorganizmi iz okoline ne mogu prodrijeti u donje slojeve kože. Znamo i sami što se događa s oštećenim zidom, on je propustan. Tako je i s kožom.

Ako je kožna barijera oštećena:

  • koža postaje „propusna
  • voda isparava iz kože i koža postaje isušena
  • kod osoba koje su sklone alergijama alergeni prodiru u dublje slojeve kože gdje se događa imunološka reakcija – upravo je to i jedan od uzroka nastanka atopijskog dermatitisa.

Osim opisane kožne barijere na koži postoji i druga barijera, a to je mikrobijalna barijera ili kožni mikrobiom. Mikrobiom kože čine milijuni različitih bakterija, virusa, gljiva i parazita koji žive u ravnoteži s domaćinom i sprečavaju naseljavanje patogenih mikroorganizama.

Što može oštetiti kožnu barijeru?

  • Neke osobe imaju genetski oslabljenu kožnu barijeru (osobe koje boluju od atopijskog dermatitisa, ihtioze i slično).
  • Osobe sa suhom kožom imaju oslabljenu kožnu barijeru jer u koži nedostaju lipidi.
  • Osobe starije dobi također zbog procesa starenja imaju oštećenu kožnu barijeru.

Vanjski čimbenici koji mogu oštetiti kožnu barijeru:

  • hladnoća, toplina
  • često i dugo pranje
  • pretopla voda
  • agresivna sredstva za pranje
  • različiti mikroorganizmi
  • sunčevo zračenje
  • drugi oblici zračenja.

Koji su simptomi oštećene kožne barijere?

Bolest kože koja nastaje zbog oštećene kožne barijere izazvane vanjskim čimbenicima je iritativni dermatitis.

Koža je suha, crvena i ispucana. Od subjektivnih smetnji javlja se svrbež, pečenje, zatezanje ili žarenje kože.

Mjesto gdje se simptomi oštećene kožne barijere najčešće javljaju je na koži šaka u odraslih i djece. U djece se često javlja i iritativni dermatitis pelenske regije i lica (najčešće dermatitis oko usta).

Kako zaštititi kožu?

  • Redovito primjenjujte neutralne masti i kreme koje obnavljaju kožnu barijeru.
  • Ruke perite sintetskim detergencijama (sindetima). Sindeti nemaju lužnato djelovanje poput klasičnih sapuna te čuvaju kiselkasti omotač kože. Nježniji su prema koži i ne nadražuju kožu. Mogu biti u krutom ili tekućem obliku.
  • Izbjegavajte djelovanje vanjskih čimbenika koji oštećuju kožnu barijeru (na primjer, hladni zrak, pretoplu vodu).
  • Provodite pravilnu zaštitu od sunca.

Kako se liječi iritativni dermatitis?

Prije svega, iritativni dermatitis najbolje je spriječiti izbjegavanjem potencijalnih iritansa i redovitim korištenjem zaštitnih masti i krema.

Ako se pojave simptomi, kratkotrajno u dogovoru s liječnikom primijenit će se lokalni kortikosteroid u obliku masti ili kreme koji će brzo smiriti upalu i crvenilo na koži. Osnova terapije je redovita primjena neutralnih masti i krema u cilju obnove kožne barijere.

Umjesto zaključka DANAS NE SMIJEMO ZABORAVITI

Prva stepenica u zaštiti od infekcije Covid 19 (a i velikog broja drugih zaraznih bolesti) redovito je pranje ruku sapunom i vodom te korištenje dezinficijensa na bazi alkohola. Održavanje higijene ruku izuzetno je važno za prevenciju zaraze.

Za očekivati je da će se kao posljedica pojačane i agresivnije higijene ruku javiti i više iritativnih dermatitisa.

Možemo li očuvati kožnu barijeru ruku, a ruke prati učestalo uz korištenje sredstava za dezinfekciju?

Možemo! Preporuke su sljedeće:

  • koristite sredstva za pranje koja sadrže sintetske detergencije (sindeti)
  • tijekom dana, a obavezno navečer koristite zaštitne kreme ili masti.

Članak napisala:

Prim. dr. sc. Nives Pustišek

Prim. dr. sc. Nives Pustišek je specijalist dermatolog i venerolog te subspecijalist dječje dermatologije, zaposlena u Klinici za dječje bolesti Zagreb. 2016. prim. Pustišek je obranila doktorsku disertaciju, za koju je i dobila Dekanovu nagradu na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Autor je i koautor brojnih stručnih/znanstvenih radova i publikacija iz područja dermatologije i venerologije te dječje dermatologije kao i priopćenja na kongresima u Hrvatskoj i inozemstvu. Aktivno sudjeluje u radu Hrvatskog dermatološkog društva Hrvatskog liječničkog zbora. Član je Europske akademije za dermatologiju i venerologiju i Europskog društva za pedijatrijsku dermatologiju. Osim redovnog rada u Ambulanti za dječju dermatologiju i venerologiju, prim. Pustišek aktivna je u javno-edukativnom radu. Sudjelovala je u provođenju edukativnog programa „Edukacija vršnjaka o HIV/AIDS-a za mlade“. Provodi strukturirani edukacijski program za oboljelu djecu i roditelje pod nazivom "Škola o atopiji". Od 2017.g. sudjeluje u projektu Grada Zagreba i Klinike za dječje bolesti Zagreb ”Baš me to zanima”, edukacija djevojčica šestih razreda Grada Zagreba o reproduktivnom zdravlju i njezi kože.

Ostali članci