25.04.2024.

Fototerapija – liječenje svjetlom kod beba, djece i odraslih

Fototerapija je učinkovit tretman za žuticu kod beba, ali i druge kožne bolesti. Saznajte kako djeluje terapija svjetlom, postupak i vrste fototerapije.

Novorođenče pod fototerapijom (UV svijetlom)

Fototerapija, poznata i kao terapija svjetlom, medicinski je tretman koji koristi određene valne duljine svjetla za liječenje različitih bolesti kože u djece i odraslih i za liječenje žutice kod beba. Fototerapija se općenito smatra sigurnim načinom liječenja, ali postoje određeni rizici povezani s dugotrajnom izloženošću UV svjetlu, poput oštećenja kože i povećanog rizika od raka kože

Ultraljubičasto svjetlo isijava iz posebne lampe ili kabine i obasjava pacijenta. Osim ultraljubičastog svjetla, u terapijske se svrhe mogu primjenjivati i neki drugi oblici fototerapija. 

Primjena fototerapije

Fototerapija se primjenjuje u različitim područjima medicine. Primjerice, u dermatologiji, neonatologiji, pedijatriji, psihijatriji, onkologiji, kirurgiji i slično.

Fototerapije se primjenjuje u liječenju: 

  • bolesti kože poput psorijaze, različitih oblika dermatitisa, vitiliga, lihena, anularnih granuloma, nekih oblika kožnih limfoma i drugo
  • žutice kod novorođenčadi
  • različitih poremećaja raspoloženja i poremećaja spavanja 
  • kroničnih rana na koži. 

Primjena fototerapije kod djece i beba

Fototerapija se koristi za liječenje žutice novorođenčadi. Žutica je često stanje kod novorođenčadi koje se javlja kada se u krvi nakupi bilirubin, što uzrokuje žućkastu boju kože i bjeloočnica.

Majka koja gleda svoje novorođenče pod UV svijetlom

Fototerapija za novorođenčad uključuje izlaganje kože bebe plavo-zelenom svjetlu, što pomaže razgraditi bilirubin u krvi u oblik koji se onda putem urina lakše izlučuje iz tijela. Beba se obično stavlja u košaru ili inkubator ispod izvora svjetla, uz zaštitne naočale koje štite oči od svjetla.

Fototerapija ultraljubičastim svjetlom, najčešće uskim spektrom UVB svjetla koristi se u dječjoj dobi za liječenje bolesti kože, najčešće teških oblika psorijaze, atopijskog dermatitisa i vitiliga. Fototerapija se općenito smatra sigurnom za bebe i djecu kada se primjenjuje na odgovarajući način i pod nadzorom liječnika. 

Primjena fototerapije kod odraslih

Fototerapija se kod odraslih najčešće koristi u liječenju bolesti kože poput psorijaze, različitih oblika dermatitisa, vitiliga, lihena, anularnih granuloma, nekih oblika kožnih limfoma.

Fototerapijom se može obasjavati cijelo tijelo ili samo određeni dijelovi tijela, poput vlasišta, dlanova i tabana. Fototerapija se može koristiti i kao dodatak terapiji različitih poremećaja raspoloženja i poremećaja spavanja. U ovim su slučajevima pacijenti izloženi različitim vrstama svjetla poput plavog ili bijelog svjetla kojima se nastoji regulirati dnevni ritam tijela i povećati proizvodnju određenih hormona. 

Fototerapija se može provoditi u ordinaciji liječnika ili kod kuće uz pomoć posebnih lampi. 

Vrste fototerapije

Postoje više različitih vrsta fototerapija koje se koriste u medicini.

Infracrveno zračenje

Fototerapija infracrvenim svjetlom primjenjuje se za poboljšanje cirkulacije, smanjenje boli i upale i za poticanje zacjeljivanja tkiva.

Ultraljubičasto zračenje

Fototerapija ultraljubičastim svjetlom primjenjuje se u liječenje bolesti kože poput psorijaze, dermatitisa, vitiliga i drugih bolesti kože. Pri tome se koriste sljedeći oblici ultraljubičastog svjetla:

  • fototerapija uskim spektrom UVB svjetla, 311 nm
  • UVA svjetlo
  • kombinacija UVA i UVB svjetla.

Fotokemoterapija ili PUVA terapija

Fotokemoterapija kombinira primjenu fotosenzibilizatora (psoralena) i UVA svjetla, otuda i skraćeni naziv PUVA (psoralen+UVA) terapija. Primjenom fotosenzibilizatora koža postaje osjetljivija na UV zračenje. 

Fotosenzibilizator se može primijeniti lokalno, u obliku kreme, tekućine ili kupke i sistemski preko tableta. PUVA kupka uključuje kupku u trajanju od 20 minuta u toploj vodi koja sadrži psoralen, potom slijedi obasjavanje UVA zrakama.

Peroralna PUVA terapija uključuje primjenu fotosenzibilizatora (8-metoksipsoralena) u obliku tableta, 2 sata prije obasjavanja UVA zrakama. PUVA terapija se može kombinirati s različitim lokalnim i sistemskim lijekovima, primjerice s oralnim retinoidima kao Re-PUVA terapija. Nakon PUVA terapije bolesnik je pojačano osjetljiv na izlaganje sunčevom svjetlu sljedeća 24 sata. Potrebno je izbjegavati izlaganje suncu, nositi odjeću, a oči štiti tamnim naočalama. 

Fototerapija plavim i crvenim svjetlom

Fototerapija plavim svjetlom uključuje primjenu plavog svjetla u liječenju akni. Fototerapija crvenim svjetlom uključuje primjenu crvenog svjetla za poticanje zacjeljivanja i smanjenje upale na koži i drugim tkivima.

Postupak fototerapije

Postupak fototerapije ovisi o:

  • vrsti fototerapije koja se provodi 
  • bolesti koja se liječi 
  • fototipu kože (osjetljivost kože na ultraljubičasto zračenje). 

Postupak je jednostavan i bezbolan i uključuje sljedeće korake. 

Priprema za fototerapiju

Prije početka fototerapije potrebno je:

  1. odrediti fototip kože
  2. pitati o prijašnjim reakcijama kože na sunčevo svjetlo
  3. pitati uzima li osoba lijekove koji mogu uzrokovati fototoksične i fotoalergijske reakcije reakcije (na primjer, antibiotici, antidijabetici, psihofarmaci, diuretici i drugi lijekovi)
  4. odrediti početnu dozu ultraljubičastog svjetla koja se tijekom terapija može postepeno povećavati. 

Prije ulaska u lampu:

  1. pacijent skine odjeću, šminku i nakit
  2. neophodne su zaštitne naočale 
  3. posebno se zaštiti spolovilo i koža lica.  

Primjena fototerapije

Fototerapija se provodi u posebno konstruiranim kabinama čija je unutrašnjost prekrivena fluorescentnim svjetiljkama koje obasjavaju osobu. U uređaj za fototerapiju je ugrađen fotometar koji određuje koja je količina ultraljubičastih zraka potrebna.

Potrebno je pratiti reakcije kože — ako je prije obasjavanja na koži vidljiv eritem (iritacija/crvenilo) uzrokovan prethodnim obasjavanjem, mora se primijeniti niža doza svjetla ili izostaviti jedno obasjavanje. U početku, proces fototerapije provodi se tri do pet puta tjedno, obično tijekom mjesec dana. Nakon toga, ovisno o kliničkoj slici osobe, određuje se nastavak provođenja fototerapije i doza ultraljubičastih zraka.

Nakon fototerapije 

Nakon fototerapije može se nanijeti emolijens za vlaženje kože da se spriječi suhoća i iritacija.  Savjetuje se izbjegavati izlaganje suncu tijekom fototerapije.

Fototerapija kod beba (sunčanje beba)

Tijekom fototerapije novorođenče je bez odjeće, osim pelene i zaštitnih naočala za zaštitu očiju od svjetla. Novorođenče se smješta u košaru ili inkubator koji ima izvor svjetla i obasjava svjetlo odgovarajuće valne duljine.

Trajanje i učestalost fototerapije određuje liječnik koji cijelo vrijeme prati vitalne znakove i razinu bilirubina te prilagođava fototerapiju prema potrebi kako bi se osiguralo da novorođenče prima optimalnu količinu izloženosti svjetlosti uz minimalne rizike ili komplikacije.

Moguće nuspojave fototerapije

Iako se fototerapija općenito smatra sigurnom metodom liječenja, moguće su neke neželjene reakcije. Moguće akutne neželjene reakcije:

  • iritacija kože, poput crvenila i svrbeža 
  • suha koža, ljuštenje kože
  • peroralna PUVA terapija može biti vezana uz mučninu i povraćanje.

Kod novorođenčadi je potrebno praćenje vitalnih funkcija jer je moguća dehidracija uslijed gubitka tekućine, ali i hipotermija ako dijete nije dovoljno zagrijano. Kod novorođenčadi je moguće i oštećenje mrežnice ako se oči ne zaštite pravilno. 

Kasne neželjene reakcije fototerapije mogu biti:

  • poremećaji pigmentacije
  • keratoze
  • povećana učestalost malignih tumora (bazalioma i planocelularnih karcinoma). 

Fototerapija je fizikalna metoda liječenja koja koristi učinak svjetla određenih valnih duljina u liječenju različitih bolesti kože. Fototerapija je neizostavna metoda liječenja novorođenačke žutice, a koristi se i u drugim područjima medicine, kao što su psihijatrija, liječenje kroničnih rana i slično. Fototerapija je jednostavna i sigurna metoda liječenja, ali ju je potrebno provoditi oprezno i uz nadzor liječnika.

Nives Pustišek

Članak napisala:

Prim. dr. sc. Nives Pustišek

je specijalist dermatolog i venerolog te subspecijalist dječje dermatologije, zaposlena u Klinici za dječje bolesti Zagreb. 2016. prim. Pustišek je obranila doktorsku disertaciju, za koju je i dobila Dekanovu nagradu na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Autor je i koautor brojnih stručnih/znanstvenih radova i publikacija iz područja dermatologije i venerologije te dječje dermatologije kao i priopćenja na kongresima u Hrvatskoj i inozemstvu. Aktivno sudjeluje u radu Hrvatskog dermatološkog društva Hrvatskog liječničkog zbora. Član je Europske akademije za dermatologiju i venerologiju i Europskog društva za pedijatrijsku dermatologiju. Osim redovnog rada u Ambulanti za dječju dermatologiju i venerologiju, prim. Pustišek aktivna je u javno-edukativnom radu. Sudjelovala je u provođenju edukativnog programa „Edukacija vršnjaka o HIV/AIDS-a za mlade“. Provodi strukturirani edukacijski program za oboljelu djecu i roditelje pod nazivom "Škola o atopiji". Od 2017.g. sudjeluje u projektu Grada Zagreba i Klinike za dječje bolesti Zagreb ”Baš me to zanima”, edukacija djevojčica šestih razreda Grada Zagreba o reproduktivnom zdravlju i njezi kože.

Ostali članci