16.05.2019.

Dermatitis kod beba - simptomi, vrste i liječenje

Dermatitis kod beba roditelji mogu prepoznati po simptomima crvenila, svrbeži i plača beba. Saznajte koje vrste dermatitisa postoje i kako ih liječiti.

Što je dermatitis

Dermatitis je opći pojam koji opisuje upalu u koži. Akutni dermatitis obično je karakteriziran vlaženjem, a kronični, duže trajući dermatitis zadebljanjem (lihenifikacijom) kože. Kod nekih dermatitisa (poput atopijskog dermatitisa) prisutan je svrbež, a u drugih (poput iritativnog kontaktnog dermatitisa) glavni simptom može biti peckanje kože.

Simptomi dermatitisa

Uzroci su različiti, a simptomi dermatitisa kod beba mogu biti:

  • crvenilo
  • oteklina
  • ljuskanje
  • vlaženje
  • suha koža

Vrste dermatitisa kod beba

1. Atopijski dermatitis

Atopijski dermatitis najčešći je primjer kožne bolesti kod beba. Obično se javlja između trećeg i šestog mjeseca bebinog života. Razlog nastanka nije u potpunosti jasan, no javlja se kod beba s nasljednom sklonošću alergijskim reakcijama, a karakteriziran je suhom kožom, crvenilom i intenzivnim svrbežom.

Atopijski dermatitis kod beba (u dojenačkoj dobi i kod male djece obično do druge godine života) obilježen je izrazitim vlaženjem, a može se pojaviti kao dermatitis na licu, dermatitis na rukama ili nogama (s vanjske strane) te može zahvatiti i vlasište ili trup. Tijekom druge i treće godine djetetova života klinička se slika mijenja i postaje više suh te zahvaća pregibe vrata, laktova, zapešća te koljena i skočne zglobove. Svrbež kože dovodi do stalnog češanja i trljanja te rezultira zadebljanjem kože, hiperpigmentacijama i hipopigmentacijama, što se vidi u kasnijem djetinjstvu i adolescenciji. Svrbež je glavni i najneugodniji simptom atopijskog dermatitisa. Često je prisutan i noću što za posljedicu ima poremećaj sna i veliki utjecaj na kvalitetu života.

Drugi nazivi za atopijski dermatitis su: ekcem, neurodermitis i atopijski ekcem.

2. Seboroični (seborejični) dermatitis

Seboroični dermatitis kod beba kronična je upala kože koja se javlja na područjima kože gdje su najbrojnije žlijezde lojnice: vlasište, obrve, koža lica osobito između nosa i usta, brada, središnji dijelovi prsnog koša, leđa, područje oko pupka i prepone.

Kod beba se obično javlja u prva tri mjeseca života. Razlog nastanka seborejičnog dermatitisa kod beba je nejasan — moguće da nastaje zbog pojačane produkcije loja zbog djelovanja majčinih hormona. U tom slučaju dolazi do fiziološke kolonizacije kože s gljivom Pityrosporum ovale. Prve promjene obično nastaju u vlasištu bebe pojavom masnih ljusaka koje se lako skidaju (tjemenica), a po skidanju ljuski može se vidjeti crvenilo i vlaženje kože. Promjene se mogu širiti na lice, iza uški, oko obrva, na području između nosa i ustiju, a često se nalaze i u naborima kože, osobito u pelenskoj regiji i ingvinalno.

Seborejični dermatitis kod beba obično se pojavi kao osip po tijelu koji ne svrbi i spontano prolazi do trećeg mjeseca života.

3. Kontaktni dermatitis

Kontaktni dermatitis kod beba nastaje kao posljedica kontakta kože s iritansima ili alergenima iz okoline. Dvije najčešće vrste su iritativni i alergijski.

  • Iritativni kontaktni dermatitis kod beba uzrokovan je kontaktom s iritansima. Najčešća varijanta u dječjoj dobi je pelenski dermatitis (iritacija urina, enzima stolica, vlage i pelena). Moguća je iritacija na hladnoću, pa se pojavljuje iritativni dermatitis lica i šaka.
  • Alergijski kontaktni dermatitis rijedak je u dječjoj dobi, a najčešći kontaktni alergen kod djece, kao i kod odraslih, je nikal.

4. Dermatitis posebnih lokalizacija

Dermatitis posebnih lokalizacija značajan je po tome što se javlja na određenom dijelu djetetovog tijela. Najčešće su vrste perioralni, pelenski i perianalni dermatitis.

  • Perioralni dermatitis česta je upalna bolest kože kod beba, u većini slučajeva obilježena promjenama kože oko usana (perioralno). Može zahvatiti i kožu oko nosa te ispod očiju, odnosno kožu cijelog lica. Koža spomenutih regija je crvena uz pojavu mjehurića, gnojnih prištića ili sitnih, ružičasto-crvenih „čvorića“ veličine jednog do dva milimetra. Koža se obično nježno ljušti. Djeca se žale na svrbež i peckanje.

Uzrok pojave perioralnog dermatitisa najčešće je nepoznat, no obično je kod beba povezan s iritacijom kože uzrokovanom slinom, zbog primjerice pojačanog slinjenja tijekom izbijanja zubića ili uporabe dude varalice. Treba isključiti atopijski dermatitis, alergiju na hranu, iritaciju kože na sredstva za pranje ili neku hranu — odnosno kontaktni alergijski dermatitis.

  • Pelenski dermatitis je upala kože pelenske regije, a nastaje zbog nošenja pelena i vlažnosti pelenske regije te učinka enzima iz urina i stolice na kožu. Česta je i superinfekcija gljivom Candidom. Pelenski dermatitis se češće javlja u razdoblju uvođenja dohrane, nicanja mliječnih zubi i primjene antibiotika.
  • Perianalni dermatitis kod beba upalna je bolest kože oko čmara (perianalno). Koža je crvena uz pojavu prištića, mjehurića, ljuštenja i vlaženja. Djeca se žale na svrbež, pečenje, bolnost spontano ili kod defekacije. Uzrok može biti infekcija (paraziti — gliste u stolici; bakterije — najčešće streptokoki; gljive — Candida), iritacija (npr. učestale proljevaste stolice) ili alergija (najčešće na hranu). Kod jednog dijela djece uzrok ostaje nepoznat.

Kako liječiti dermatitis kod beba

Prije nego što započne liječenje dermatitisa kod beba, potrebno je utvrditi o kojoj je vrsti dermatitisa riječ, a zatim pristupiti liječenju.

  • Kod liječenja svih oblika dermatitisa, ako je moguće, savjetuje se iz kontakta s bebom ukloniti čimbenike koji su doveli do razvoja bolesti (npr. agresivna sredstva za pranje, vunena i sintetička odjeća, suhi zrak i slično).
  • Savjetuje se pravilna njega bebine kože koja uključuje izbjegavanje agresivnih sredstava za pranje te redovito nanošenje neutralnih masti i krema kojima se potiče obnova kožne barijere.
  • Kreme za dermatitis kod beba mogu u svome sastavu imati cink. Takve kreme i neutralne masti imaju protuupalno djelovanje, ulogu barijere i učinak na obnovu kožne barijere.

Potom se primjenjuje ciljano liječenje za svaki pojedini oblik dermatitisa.

  • Atopijski dermatitis kod beba zahtijeva liječenje uz odgovarajuću njegu atopijske kože i izbjegavanje potencijalnih čimbenika pogoršanja ekcema. U fazi pogoršanja dermatitisa u dogovoru s liječnikom savjetuje se primjena lokalne protuupalne terapije — lokalne kortikosteroidne terapije i/ili lokalne terapije kalcineurin inhibitorima.
  • Za kontaktni dermatitis, nakon uklanjanja čimbenika koji su doveli do njegovog razvoja i pravilne njege bebine kože, kratkotrajno se u dogovoru s liječnikom može primijeniti lokalna protuupalna terapija.
  • Za seborejični dermatitis zbog aktivnosti gljive Pityrosporum ovale savjetuje se kratkotrajna primjena lokalnih antimikotika.

Ako pelenski dermatitis ne reagira na uobičajenu njegu (često mijenjanje pelena, pranje u vodi ili primjenu zaštitnih krema) u dogovoru s liječnikom uvest će se antimikotik ili antibiotik za lokalnu primjenu, a katkada kratkotrajno i lokalni kortikosteroid.

Nives Pustišek

Članak napisala:

Prim. dr. sc. Nives Pustišek

Prim. dr. sc. Nives Pustišek je specijalist dermatolog i venerolog te subspecijalist dječje dermatologije, zaposlena u Klinici za dječje bolesti Zagreb. 2016. prim. Pustišek je obranila doktorsku disertaciju, za koju je i dobila Dekanovu nagradu na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Autor je i koautor brojnih stručnih/znanstvenih radova i publikacija iz područja dermatologije i venerologije te dječje dermatologije kao i priopćenja na kongresima u Hrvatskoj i inozemstvu. Aktivno sudjeluje u radu Hrvatskog dermatološkog društva Hrvatskog liječničkog zbora. Član je Europske akademije za dermatologiju i venerologiju i Europskog društva za pedijatrijsku dermatologiju. Osim redovnog rada u Ambulanti za dječju dermatologiju i venerologiju, prim. Pustišek aktivna je u javno-edukativnom radu. Sudjelovala je u provođenju edukativnog programa „Edukacija vršnjaka o HIV/AIDS-a za mlade“. Provodi strukturirani edukacijski program za oboljelu djecu i roditelje pod nazivom "Škola o atopiji". Od 2017.g. sudjeluje u projektu Grada Zagreba i Klinike za dječje bolesti Zagreb ”Baš me to zanima”, edukacija djevojčica šestih razreda Grada Zagreba o reproduktivnom zdravlju i njezi kože.

Ostali članci