Najčešće kožne bolesti - promjene na koži koje ne možete zanemariti

Kožne bolesti su brojne — neke su privremene, a neke trajne. Neke bezazlene, a neke mogu biti životno ugrožavajuće. Prema podacima u suvremenoj literaturi, promjene na koži su razlog i do 30% posjeta pedijatru ili liječniku obiteljske medicine. Promjene na koži ponekad ukazuju na bolesti kože, no u nekim slučajevima promjene na koži ukazuju na probleme s nekim drugim organima, na primjer na bolesti jetre, bubrega ili slično.

Simptomi kožnih bolesti

Simptomi kožnih bolesti mogu biti objektivni i subjektivni simptomi. Objektivni simptomi su klinički vidljivi znakovi bolesti na primjer, crvenilo, mjehuri, čvorići (papule), plakovi, urtike, pustule (prištići sa žutim vrhom), hiperpigmentacije, hipopigmentacije i slično. Kožne promjene mogu vlažiti (curenje tekućine iz promjena) ili krvariti.

Subjektivne simptome osjeća bolesnik sam:

• osjećaj svrbeža — jedinstven osjećaj koji se susreće isključivo na koži
• osjećaj peckanja, žarenja, trnaca
• osjećaj boli
• osjećaj topline ili hladnoće.

Uzroci kožnih bolesti

Uzroci bolesti kože mogu biti različiti, stečeni odnosno, nasljedni. Većina kroničnih bolesti kože nastaje upravo kao kombinacija nasljedne predispozicije i okolišnih čimbenika.

Stečene bolesti kože mogu biti uzrokovane:

• infektivnim uzročnicima (bakterije, gljive, paraziti)
• različitim iritansima (primjerice kod iritativnih dermatitisa)
• različitim alergenima (kod alergijskih bolesti kože)
• imunološkim mehanizmima i sl.

Nasljedne bolesti kože uzrokovane su promjenama u genima. 

Liječenje kožnih bolesti

Liječenje kožnih bolesti može biti:

• lokalno 
• sistemski 
• fizikalne metode liječenja 
• klasično kirurško liječenje. 

Zadnjih se desetljeća posebno razvija korektivna dermatologija koja se rijetko primjenjuje prije punoljetnosti i uključuje brojne terapijske metode kojima se uklanjaju kako prirođene, tako i stečene promjene kože, od onih najstarijih metoda poput dermoabrazije i kemijskih pilinga do novijih, sofisticiranih metoda poput lasera. 

Lokalna dermatološka terapija uključuje sljedeće:

• Primjenu lijeka na zahvaćeno područje.
• Lokalna terapija u dermatologiji, posebice dječjoj dermatologiji, ima uvijek prednost pred sistemskom terapijom jer je lijek u većoj koncentraciji doveden na mjesto gdje je potreban, a neželjeni sistemski učinci su manji.
• Može se primijeniti u obliku masti, kreme, obloga, otopine, gela i slično.
• Lokalni preparati prema vrsti djelovanja mogu biti antibiotici, antimikotici, protuupalni lijekovi (na primjer, lokalna kortikosteroidna ili imunomodulatorna terapija) i slično.
• Nekada kada je potrebna visoka koncentracija lijeka u zahvaćenim području, liječnik može injektirati lijek neposredno ispod kože, subkutanim injekcijama. 

Lokalna terapija uključuje i primjenu kozmetike koja ima zadatak obnoviti oštećenu kožnu barijeru. 

Sistemsko ili opće dermatološko liječenje uključuje:

• Primjenu lijeka peroralno ili parenteralno  te se lijek raspodjeljuje po čitavom tijelu. Sistemski se mogu primjenjivati antibiotici, antihistaminici, antimikotici, kortikosteroidi (protuupalni lijekovi), retinoidi (derivati vitamina A) i slično.
• Pametni lijekovi, odnosno ciljane terapije za različite kožne bolesti, biološka terapija i male molekule također se primjenjuju sistemski.

Fizikalna terapija u dermatologiji uključuje sljedeće metode:

• Krioterapija ili kriokirurgija — jednostavna, minimalno invazivna metoda liječenja najčešće dobroćudnih promjena kože primjenom hlađenja.
• Elektrokirurgija — primjena visokofrekventne izmjenične struje koja ulazi u organizam. U dodiru s tkivom producira određeni efekt, a povratnom elektrodom izlazi iz tijela.
• Termokauterizacija — zagrijanim nastavkom se postiže efekt rezanja uz koagulaciju.
• Iontoforeza — neinvazivna metoda koja se koristi strujom malog električnog naboja kako bi u kožu unijela različita ljekovita sredstva.
• Fototerapija — liječenje ultraljubičastim svjetlom.
• Laser terapija — primjena lasera u terapiji.
• Liječenje ionizirajućim zračenjem.
• Brojne druge fizikalne metode. 

Prevencija kožnih bolesti

• Primarna prevencija kožnih bolesti uključuje sprječavanje nastanka same bolesti. Odličan primjer primarne prevencije edukacija djece i adolescenata o odgovornom ponašanju na suncu u cilju sprječavanja nastanka malignog melanoma.
• Sekundarna prevencija kožnih bolesti se provodi u osoba kod koje se bolest već razvila i sprječavaju se faze pogoršanja. Primjer, edukacija o pravilnoj njezi kože i izbjegavanju čimbenika pogoršanja dermatitisa u roditelja djece oboljele od atopijskog dermatitisa u cilju sprečavanja pogoršanja dermatitisa.
• Tercijarna prevencija kožnih bolesti uključuje podršku oboljelima i članovima obitelji u vidu, primjerice, psihoterapijske podrške da se smanji utjecaj bolesti na kvalitetu života oboljele osobe. 

Najčešće kožne bolesti

Osip 

• Različite vrste osipa često se javljaju u dječjoj dobi.
• Osip može nastati naglo ili postepeno, zahvatiti veliku površinu tijela ili biti lokaliziran (na primjer osip po licu, osip po rukama, osip po nogama i slično).
• Osip može biti bezazlen i prolazan (na primjer, osip od znojenja) ili životno ugrožavati dijete (na primjer, petehijalni osip). 

Dermatitis 

• Dermatitis je opći pojam koji opisuje upalu u koži. 
• Različiti su oblici dermatitisa na primjer, atopijski dermatitis, seboreični dermatitis, kontaktni dermatitis.
• Dermatitise razlikujemo i prema lokalizacijama, na primjer, pelenski, perioralni, perianalni dermatitis.
• Akutni dermatitis je obično karakteriziran vlaženjem, a kronični, duže trajajući dermatitis, zadebljanjem (lihenifikacijom) kože. 

Urtikarija

• Urtikarija je karakterizirana pojavom urtika — crvenila i oteklina na koži, uz osjećaj svrbeža i pečenja. 
• Urtike nastaju i nestaju brzo. Obično u vremenu od nekoliko sati do 24 sata, ali se pojavljuju na drugim mjestima.
• Koža tijela je šarena, izgleda ”poput geografske karte”.  
• Uz promjene na koži može se javiti i angioedem — oteklina kapaka, usana i drugih mekih tkiva.
• U djece se urtikarija najčešće javlja uz infekciju, obično virusnu, rjeđe uz reakciju na hranu ili lijek. 

Akne

• Akne su najčešća upalna bolest žlijezda lojnica i folikula dlaka (pilosebacealne jedinice).
• Akne se mogu javiti u svakoj životnoj dobi, no najčešće ih očekujemo u doba puberteta i adolescencije. 
• Prema podacima iz literature, gotovo 80% stanovništva u jednom razdoblju života ima akne. 
• Po jačini akne razlikujemo:  blage akne (acnae comedonicae), umjereno teške akne (acnae papulopustulosa) i teške akne (acnae conglobata).

Komedoni

• Komedoni ili miteseri su neupalne akne. Razlikujemo dvije vrste komedona: otvoreni komedoni (crna točkica u sredini „blackheads“, crni komedoni) ili zatvoreni komedoni (bijela ili ružičasta glatka papula „whiteheads“, bijeli komedoni).

Rosacea

• Rosacea je kronična bolest kože lica karakterizirana crvenilom, teleangiektazijama, uz povremeno pojavljivanje papula ili pustula. 
• Obično se pojavljuje nakon 30. godine života, najčešće između 40. i 50. godine.
• Češće se javlja u žena, no teži oblici bolesti su češći u muškaraca. 

Psorijaza

• Psorijaza, u narodu poznata kao ljuskavica, je kronična, ponavljajuća upalna bolest kože koja se javlja u genetski podložnih osoba pod utjecajem različitih endogenih i egzogenih okidača. 
• Psorijaza se očituje pojavom crvenih fleka (makula) ili izdignuća (papula ili plakova) pokrivenih srebrnkastim ljuskama.

Herpes

• Herpes infekcije su česte virusne infekcije koje obično zahvaćaju kožu i sluznice, a uz lokalne simptome mogu biti praćene i općim simptomima poput temperature, slabosti i slično. 
• Herpes infekcije se najčešće javljaju na koži lica, obično usne ili nos (granica kože i sluznica) te genitalna regija. 
• Herpes infekciju uzrokuju dva tipa herpes simpleks virusa, herpes simpleks virus tip 1 i herpes simpleks virus tip 2.
• Herpes zoster je varijanta herpes infekcije koja nastaje reaktivacijom virusa varicellae zoster, obilježena unilateralnom pojavom grupiranih mjehurića u predjelu obično jedne regije kože uz bolnost iste regije.

Kurje oči, natisci i žuljevi

• Kurje oči su lokalizirana otvrdnuća kože na tabanima i šakama, a nastaju zbog zadebljanja najpovršnijeg (rožnatog) sloja kože na mjestima pojačanog pritiska ili trenja. 
• Natisci su bezbolna, pločasta zadebljanja kože najčešće na petama ili svodovima stopala, a nastaju također kao posljedica dugotrajnog pritiska.
• Žuljevi su kraćeg trajanja, obično mekani s mjehurom ispunjenim tekućinom u središtu. 
• Kurje oči i natisci se često zamjene za virusne bradavice.

Najčešće kožne bolesti kod beba

Fiziološke i česte promjene kože kod novorođene bebe su:

• Fiziološko ljuštenje kože novorođenčadi — Javlja se u 65 do 75% novorođenčadi, češće u prenesene djece. Ljuštenje je najizraženije na dlanovima, tabanima, nožnim zglobovima, ali može biti i generalizirano. Prestaje nakon prvih nekoliko tjedana života.
• Erythema toxicum neonatorum — Osip koji se javlja u gotovo 75% novorođene djece obično drugog dana života. Prolazi spontano kroz nekoliko dana i liječenje nije potrebno. 
• Promjene kože koje su posljedica fiziološke hormonske aktivnosti, poznato kao mali pubertet (primjerice, hiperpigmentacije kože skrotuma ili vanjskih genitalija, bijeli vaginalni iscjedak odnosno iscjedak iz dojki, novorođenačke akne koje su u narodu poznate kao „osipi čišćenja“).

Najčešće bolesti kože kod beba su:

• Osipi od znojenja (milijarije) su osipi koji nastaju zbog začepljenja i upale izvodnih kanalića žlijezda znojnica uslijed pojačanog znojenja. Obično se javljaju tijekom ljetnih mjeseci, no mogu se pojaviti i u hladnije doba godine kod povišene tjelesne temperature ili ako je dijete previše utopljeno i/ili namazano uljem. 
• Tjemenica su naslage žuto-bijelih zalijepljenih ljuski u vlasištu na crvenoj podlozi. Tjemenica je vrlo česta u prvim mjesecima života. 
• Pelenski dermatitis je upala kože pelenske regije. Najčešći uzrok pelenskog osipa je iritacija (vlažni medij pelenske regije, iritacija na stolicu i urin), rjeđe alergija (vlažne maramice, pelena). Česta je superinfekcija kvascima roda Candida.
• Atopijski dermatitis je kronična upalna bolest kože koja se javlja u osoba s atopijskom konstitucijom, a obilježena je crvenilom kože (ekcemom), suhom kožom i svrbežom. Bolest je dugotrajna uz razdoblja poboljšanja i pogoršanja.

Najčešće kožne bolesti kod djece

U djece se uz različite vrste dermatitisa, urtikariju, različite osipne bolesti, često javljaju i infektivne bolesti kože kao virusne, bakterijske i parazitarne infekcije. Kako djeca provode puno vremena na otvorenom, u dječjoj dobi su česti i ugrizi komaraca, krpelja i pauka, odnosno ubodi pčela, osa, stršljena i slično. 

Vodene kozice

Vodene kozice ili varičele su jedna od najčešćih zaraznih (infektivnih) bolesti dječje dobi koju uzrokuje virus varicella-zoster. Uglavnom obolijevaju djeca predškolske dobi (između prve i sedme godine života), no moguće je obolijevanje u svakoj dobi. Virus se s osobe na osobu širi kapljično ili kontaktom s tekućinom iz mjehurića.

Ospice 

Ospice ili morbili su vrlo zarazna virusna bolest uzrokovana virusom morbila. Simptomi bolesti su povišena temperatura, bolovi u mišićima, kašalj, upala spojnice oka i osip koji se širi. Zahvaljujući cijepljenju učestalost ospica se bitno smanjila.

Privremene kožne bolesti

• Privremene bolesti kože su prolazne. 
• Mogu proći spontano (poput različitih osipnih bolesti) ili liječenjem ako se utvrdi uzročnik bolesti. 
• Infektivne bolesti kože su najčešće prolazne.

Trajne kožne bolesti

• Trajne kožne bolesti su cjeloživotne. 
• Mogu biti nasljedne (osoba je naslijedila gen za nastanak kožne bolesti na primjer, epidermolize, ihtioze, albinizam ili slično) ili se radi o nasljednoj sklonosti za razvoj određene bolesti kože (na primjer, psorijaza i slično).

 

Zaključno, koža je kompleksan organ, izložen brojnim unutarnjim i vanjskim štetnim čimbenicima te su različite kožne promjene vrlo česta pojava. Dermatitisi, akne, osipi, sumnjivi madeži, tumori kože, autoimune bolesti, ozljede i oštećenja kože, samo su neki od čestih problema s kožom. Koža je organ izložen pogledima okoline i upravo zbog toga bolesti kože imaju veliku utjecaj na kvalitetu života oboljele osobe i njene obitelji.