Konačno se rodilo dugoočekivano predivno biće, a s njim ogromna briga i bezbroj pitanja. Istražite o prvom periodu Vašeg bebinog rasta!

Briga o samom djetetu kreće već od trenutka kada odlučite imati dijete ili kad saznate da ćete postati roditelj. Brigom o sebi i svom zdravlju utječete na uredan tijek trudnoće, adekvatan rast i razvoj vašeg djeteta, a u konačnici i na porod te daljnji razvoj djeteta. 

Onako kako ste pratili razvoj vašeg djeteta u trudnoći, nastavljamo zajedno pratiti rast i razvoj djeteta po mjesecima.

Otprilike dva do četiri tjedna pred očekivani termin poroda, pripremite torbu za rodilište. Osim vaših osobnih stvari, pripremite podlogu za previjanje bebe, pelene za novorođenče, kozmetiku za bebe poput vlažnih maramica ili blazinica, kreme za nježnu i osjetljivu kožu novorođenčeta, kao i odgovarajuću odjeću za vašu bebu. 

Terminsko ili donešeno novorođenče je ono koje je rođeno između 37. i 42. tjedna gestacije. Dijete rođeno prije 37. tjedna trudnoće je nedonošče, a nakon 42. tjedna je preneseno novorođenče.

Period od rođenja do prvog mjeseca života je onaj period u kojem dijete treba adekvatnu hranu prilagođenu dobi djeteta, spavanje i emocionalnu bliskost s roditeljima. Uspostava bliskosti počinje već s rođenjem, stavljanjem kože na kožu u rađaonici ako kliničko stanje djeteta i majke to dopuštaju. Preporučamo boravak djeteta od samog početka u sobi s majkom.

Fizički razvoj bebe

Težina bebe

Donešeno novorođenče tjelesne je mase između 3000 i 4000 g, s tim da su dječaci u prosjeku teži od djevojčica 100 do 150 g. Tjelesna duljina po porodu iznosi od 46 do 54 cm, a opseg glave od 33 do 36 cm. Na ove mjere utječu genetski faktori, kao i neki okolišni faktori, poput majčine prehrane i zdravstvenog stanja majke.

U prvih pet dana života dijete gubi od 7 do 10% rodne mase, što je više rezultat gubitka iz organizma (urin, stolica, nevidljiva perspiracija) nego što se unese u organizam. To je fiziološki pad na tjelesnoj težini koji će dijete nadoknaditi adekvatnim hranjenjem u prva dva tjedna života. 

U prvom mjesecu života očekujemo mjesečni prirast oko 750 g. U prva četiri tjedna dijete može narasti i do pet centimetra, a opseg glave se povećava jedan do dva centimetra.

Naravno da ovo nije univerzalno pravilo jer nije svako dijete isto niti je u samom početku imalo istu porodnu masu i duljinu. 

Tjelesne promjene

Koža novorođenčeta se može ljuštiti, a mogu biti prisutne milije, prolazno crvenilo kože. Na koži mogu biti prisutne promjene poput:

• rodinog ugriza
• pigmentirani madeži
• tamnije pigmentirana koža ili mongolska pjega u donjem dijelu leđa koja blijedi tijekom prve godine.

Od trećeg do petog dana života javlja se fiziološka žutica. Potreba za liječenjem fototerapijom procjenjuje se na osnovi vrijednosti bilirubina prema dobi, spolu i kliničkom stanju djeteta. Žutice koje zahtijevaju detaljniju obradu su one koje se javljaju u prva 24 sata života ili traju dulje od 14 dana.

Pupčani bataljak otpada i zacijeli za 7 do 14 dana. Područje pupka potrebno je držati suho, ne kupati dijete u tom periodu, nego samo prebrisati okolnu kožu mokrom blazinicom. Dijete se može kupati nakon što pupak otpadne. 

Novorođenče se ne preporuča kupati svaki dan. Kod kupanja se preporuča koristiti kozmetiku namijenjenu bebama.

Djevojčice:

• Mogu imati sluzavi vaginalni iscjedak, čak i kap krvi, slično poput menstruacije. Dojke mogu biti otečene, nekad s prisutnošću kapi mlijeka. Sve navedeno je rezultat djelovanja majčinih hormona tijekom trudnoće. 

Dječaci:

• Mogu imati fiziološku fimozu ili hidrokelu testisa koja se spontano povlači u narednim mjesecima. 

Novorođenački probir i cijepljenje bebe

U rodilištu će se učiniti prevencija očne infekcije stavljanjem antibiotskih kapi u oči. Također, dijete će primiti vitamin K radi sprečavanja hemoragijske bolesti novorođenčadi. U dobi od 48 sati učinit će se novorođenački probir, gdje iz kapi krvi djeteta uzete iz pete možemo dobiti informaciju o određenim prirođenim bolestima i pravodobno reagirati prije nego što se razvije klinička slika. 

Učinit će se BCG cijepljenje, tj. cijepljenje protiv tuberkuloze. Dijete prima cjepivo u lijevu nadlakticu i na navedenom mjestu se s vremenom stvara papula koja spontano puca i ostavlja kroz 9 tjedana ožiljak kao znak adekvatne procijepljenosti. 

Prehrana bebe

Jedina preporučena hrana u prvih četiri do šest mjeseci djetetova života je mliječna prehrana. Mliječna prehrana uključuje majčino mlijeko ili adaptirani tvornički mliječni pripravak. 

Mnogi roditelji pitaju trebaju li davati vodu u ovom periodu. Ne, vodu u ovom periodu ne preporučujemo. 

Majčino mlijeko je uvijek prvi izbor. Majčinim mlijekom dijete prima nutritivnu i imunološku potporu. Osim toga, jeftinije je, praktičnije i osigurava bliskost između majke i djeteta. 

Uspostava laktacije se u prvim danima života pospješuje što ranijim i češćim stavljanjem djeteta na majčina prsa. U ovome, drage majke, morate biti uporne i nemojte se obeshrabriti ako odmah nije uspostavljena laktacija.

Koliko često dojiti?

Dojenje može biti na zahtjev ili prema rasporedu, svaka dva i pol do tri sata. Promatranjem svoje bebe s vremenom ćete najbolje sami procijeniti koji ritam hranjenja najviše odgovara vašoj bebi. Isto tako ćete pronaći i svoj idealan položaj dojenja. 

Prilikom dojenja potrebno je obratiti pažnju da se do kraja isprazni jedna dojka, a kako bi dijete pri kraju podoja dobilo ono „zadnje mlijeko“ koje je kalorijski bogatije i potrebnije za napredovanje.

Što kada majka ne može dojiti?

Ako postoje kontraindikacije za dojenje, na tržištu postoje raznolika adaptirana tvornička mlijeka koja će bebi osigurati adekvatan rast i razvoj. U ovom periodu dijete pojede 60 do 90 ml po obroku. 

Kako znati da beba dovoljno jede?

Procjena da dijete dovoljno jede je:

• dobro opće stanje djeteta
• uredna spontana motorika
• dovoljan broj mokrih pelena (6 do 8)
• uredne stolice. 

Svako dijete ima svoju krivulju rasta koja se prati kroz sistematske preglede. 

Stolica i mokrenje bebe

U početku su stolice tamnozelene boje, ljepljive i nazivaju se mekonijskim stolicama. Prva stolica bude izlučena u prva 24 sata života. Kasnije stolice dobivaju žuto-smeđu boju. 

Stolica i u kasnijem periodu može biti zelena, no ne zabrinjavamo se oko zelene boje ako novorođenče uredno napreduje. Nije svaka zelena stolica „stolica gladi“. Boja stolice koja nas zabrinjava je bijela stolica koja je povezana s određenim bolestima jetre. Broj stolica je individualan i promjenjiv. Novorođenče je može imati više puta dnevno ili dva puta tjedno.

Dijete može mokriti odmah po rođenju, zatim 24 sata ne mora mokriti. Više mokrih pelena je znak urednog hranjenja djeteta. Na pelenama može biti prisutan crvenkastonarančasti trag, što su kristali soli urata, koji nestaje u narednim danima života.

Spavanje bebe

Novorođenče može spavati i do 17 dana sati dnevno. Ritam spavanja će se promijeniti u više navrata i ovisit će o potrebi za hranjenjem i presvlačenjem bebe, a i o karakteru vaše bebe.  Jedini ispravan način spavanja novorođenčeta je na leđima, na ravnoj i tvrdoj podlozi bez ikakvih drugih mekih dodataka koji bi mogli opstruirati dišni put djeteta i dovesti do sindroma iznenadne dojenačke smrti. 

Temperaturu okoline u kojoj dijete boravi potrebno je održavati između 20 i 24°C. Normalna temperatura tijela djeteta je između 37 i 37.5°C mjerena rektalno. Dijete treba staviti spavati u odgovarajuću odjeću za spavanje ili vreći za spavanje.

Psihomotorni razvoj bebe

U prvim danima života u budnom stanju i u spavanju prisutna je spontana motorika. Dijete reagira na podražaje iz okoline različitim refleksima:

• plakanjem
• prvim smješkom
• okretanjem glave prema izvoru sluha i mirisa. 

Vid još nije adekvatno razvijen, a dijete zamjećuje sjene. No, zato su sluh i miris prisutni već rođenjem. Preko ovih osjetila ostvarujete kontakt sa svojim djetetom. Vaša blizina, miris, boja glasa i dodiri utječu na razvoj djetetovog mozga te način na koji dijete spoznaje svijet oko sebe. Bebe imaju izraženo i osjetilo okusa, a jače reagiraju na slani podražaj. 

Pazite da dijete ne ostavljate samo na povišenom položaju (bračni krevet, stol za previjanje) jer dijete može činiti pokrete puzanja i pasti!

Prva procjena psihomotornog razvoja je prilikom prvog pregleda u rodilištu izazivanjem tzv. primitivnih refleksa koji uključuju: 

• refleks sisanja
• refleks traženja usana
• refleks hvatanja koji se ispituje na dlanovima i tabanima, pozitivna potporna reakcija, automatski hod, Moorov refleks i Magnusov refleks. 

Svaki od navednih refleksa javlja se i nestaje u određenom periodu dojenačke dobi. Procjenu obavlja nadležni pedijatar.  Svaka asimetrija, izražena jedna vrsta tonusa tj.hiper- ili hipotonus, uvijanje vrata i leđa zahtijevaju detaljnu opservaciju i po potrebi pregled subspecijaliste neuropedijatrije ili fizikalne medicine. Od samog početka preporučamo svakom djetetu baby handling kako bi se poticao uredan psihomotorni razvoj djeteta.

Rođenje djeteta za roditelje predstavlja veliku prekretnicu u životu, donoseći sa sobom širok spektar fizičkih, emocionalnih, socijalnih i psiholoških promjena. U konačnici, dolazak novorođenčeta je predivno iskustvo, a dobra priprema može vam pomoći da se osjećate sigurnije i opuštenije u ovoj novoj fazi života. Sretno, dragi roditelji!