Savjeti za pravilno dojenje i položaji za dojenje

10.07.2019.

Savjeti za pravilno dojenje i položaji za dojenje

Majčino mlijeko jedinstveno je i neponovljivo, zbog toga bi za majku i dijete faza dojenja trebala trajati što duže. Dobrobiti dojenja bogatstvo su za oboje, ali i puno više od toga.

Zašto je važno dojiti?

Dojenje je najbolja hrana za bebu i većina budućih mama razmišlja o zdravoj prehrani i dojenju bebe kada se rodi. Upravo se dojenje preporuča kao isključiv način prehrane bebe do šestog mjeseca starosti.

Osim što majčino mlijeko predstavlja hranu, tijekom dojenja na dijete se prenosi osjećaj sigurnosti, topline i zaštićenosti, stoga ono predstavlja poseban odnos između majke i djeteta. Majčino mlijeko jedinstveno je i neponovljivo, zbog toga bi za majku i dijete faza dojenja trebala trajati što duže. Dobrobiti dojenja bogatstvo su za oboje, ali i puno više od toga.

Majčino mlijeko – faze

Stvaranje majčinog mlijeka (a ponekad i izlučivanje) počinje još u trudnoći između 12. i 16. tjedna, a nakon poroda ono se polako izlučuje. Mlijeko koje se luči u prvim danima naziva se kolostrum. To je gusto, žućkasto i pomalo ljepljivo mlijeko s niskim sadržajem masti, a visokim postotkom proteina i zaštitnih tvari. Osim nutritivne, njegova je glavna vrijednost zaštita djeteta od infekcija, zbog toga je od iznimne važnosti za novorođeno dijete.

Kolostrum se izlučuje u vrlo malim količinama koje variraju od dva do 20 ml po obroku u prva tri dana. Bogat je energijom 67 kcal/dl, zadovoljava sve potrebe zdravog djeteta tijekom prva dva do tri dana života količinom i sastavom, ako su majka i dijete zajedno i majka doji „na zahtjev“. Dojenje „na zahtjev“ podrazumijeva dojenje bez ograničenja broja i trajanja dojenja (10 do 12 i više u 24 sata). 

Mlijeko koje se izlučuje između kolostruma i zrelog mlijeka je prijelazno mlijeko. Ova faza započinje oko sedmog do 10. dana nakon poroda, a završava sa 14. danom.

Ulaskom u treći tjedan, punoća u dojkama više nije tako izražena kao na početku i počinje se izlučivati tzv. zrelo mlijeko. Njegov sastav je promjenjiv. Na početku podoja dijete dobiva tzv. prvo mlijeko koje je po izgledu vodenastije jer sadrži manje masti, a više vode. Pri kraju podoja stvara se tzv. zadnje mlijeko, ono je po izgledu gusto i žućkasto jer je bogatije masnoćom te kod djeteta stvara osjećaj sitosti.

Što je važno za uspješno dojenje

Dojenje, iako je najprirodniji način hranjenja bebe, nije uvijek jednostavno. Ponekad treba puno truda i upornosti da se uspostavi. Ako je dojenje uspješno uspostavljeno mama i beba su zadovoljne, beba je nahranjena, mirno spava, pravilnog je rasta i razvoja, a mama je smirena jer je beba zdrava i sretna.

Kad se bebica rodi, stavi se majci na prsa i počne sisati. Neobično je važan taj prvi kontakt kože na kožu („skin to skin“). Bebica bi stalno sisala jer je jako mala i ne može odjednom posisati veliku količinu mlijeka, a mama je tek rodila, produkcija mlijeka se tek uspostavlja pa je količina mala. U svakom rodilištu se potiče dojenje i u većini se provodi „rooming in“ kako bi beba bila uz mamu i kako bi je mama mogla hraniti „na zahtjev“, dakle kad god to beba zaželi. To je idealna i idilična situacija, ali nije uvijek tako. Neke mame doje bez problema, imaju dovoljno mlijeka, a dojenje je spontano i prirodno bez stresa i napora.

No, u stvarnosti je često potreban veliki napor i potpora oca i cijele obitelji da se dojenje uspostavi i nastavi. Svaki početak prepun je dvojbi, straha, nedoumica i novih izazova. Kada govorimo o dojenju, majka postaje najvažnija osoba u životu svog djeteta. Teret odgovornosti koji majka osjeti nakon poroda rezultira prirodnom zabrinutošću. To se osobito odnosi na one žene koje se po prvi put susreću s majčinstvom. Takvo reagiranje, iako prirodno, može omesti savladavanje vještine dojenja, no pozitivan stav o dojenju, vježba, upornost i podrška okoline gotovo svakoj majci pruža mogućnost uspostavljanja dojenja.

Jedan od osnovnih preduvjeta za pravilno dojenje je pravilan prihvat dojki koji ovisi o položaju. Jako je važan položaj u kojem će mama dojiti svoju bebu. Ne postoji univerzalni položaj, nekima paše da majka pri dojenju sjedi, nekima da leži. Najbolji je položaj onaj u kojem je mama dovoljno opuštena, a beba posisa dovoljnu količinu mlijeka.

Savjeti za uspješno dojenje

Da bi dojenje bilo uspješno treba obratiti posebnu pažnju na dojke i bradavice. Dojke nakon podoja moraju biti prazne bez kvrgastih nakupina koje mogu predstavljati začepljene kanaliće i potencijalnu upalu dojki. U tom slučaju je dojka tvrda, otečena, crvena i bolna i beba ne može sisati. Majka se mora obratiti svom liječniku ili ginekologu, ponekad mora uzimati antibiotike, a ponekad se mora i kirurški intervenirati. 

Da se to ne bi događalo dojke treba masirati. Bradavice treba njegovati i brižno oprati prije hranjenja bebe. Posebnu pozornost potrebno je obratiti na ranice na bradavici koje se moraju liječiti jer može doći do infekcije.

Za dojke koje se već u trudnoći pripremaju za dojenje treba nabaviti odgovarajuće grudnjake koji se otvaraju praktični su za dojenje.

Neke mame nemaju razvijene bradavice te se za njih preporučuju šeširići za dojenje.

Prije svakog dojenja potrebno je oprati ruke, udobno se smjestiti i maksimalno opustiti. Misli neka budu usredotočene na dijete. Bradavicom se dodirne djetetova gornja usna te se pričeka da ono široko otvori usta. Potom se dijete rukom primakne prema dojci i ono zna što treba učiniti. Dojenje ne bi trebalo biti bolno, neovisno o položaju tijela kojeg odaberete kao najugodniji. Pripazite da bradavica i dio areole (tamni prsten oko nje) budu duboko u djetetovim ustima kako se uslijed sisanja bradavice na njoj ne bi stvorila oštećenja, tzv. ragade (ranice na bradavici).

Dva do tri dana nakon poroda osjeća se promjena u dojkama. Osjećaj punoće javlja se uslijed naviranja veće količine mlijeka. U tim prvim koracima djetetu je potrebno učestalo nuditi dojku kako bi tijelo dobilo signal da stvori količinu mlijeka koja je potrebna za dojenje tijekom prvih šest mjeseci rasta djeteta. 

Kod svakog dojenja bilo bi dobro djetetu ponuditi jednu dojku dok samo ne ispusti bradavicu, a potom i drugu. Dijete će najčešće posisati manje mlijeka s druge strane. Za sljedeći obrok uvijek ponudite manje ispražnjenu dojku.

Kako dijete raste, svakim danom upoznajete njegov temperament, ponašanje, ali i potrebe. Tako postaje jednostavnije prepoznati tzv. rane znakove gladi (dijete okreće glavu, otvara usta, prinosi ruke ustima, uznemireno je, mljacka…). To je dobar trenutak kada mu treba ponuditi dojku, jer ako to činite već kada dijete zaplače, a plač je tzv. kasni znak gladi, mogli biste imati poteškoće s otpuštanjem mlijeka na što će dijete reagirati plačem ili odmicanjem od dojke.

Trajanje podoja najčešće varira. Podoj može trajati deset, ali ponekad trideset i više minuta. Važno je promatrati što dijete čini s dojkom, siše li aktivno ili samo imitira sisanje pomicanjem usana u snu. U tom slučaju dijete će dobiti premalo mlijeka i time slabije napredovati.

Kako držati dijete – položaji za dojenje

Najvažnije je kod odabira položaja za dojenje da se mama osjeća ugodno i opušteno, da je ništa ne boli, a beba da aktivno sisa, da se uspije nahraniti i da lijepo napreduje na težini.

Prilikom dojenja, bilo bi dobro da se majka posveti isključivo dojenju te pokuša osigurati dostupnu pomoć. Važnu ulogu u periodu dojenja ima partner, posebice ako je upoznat s prednostima i pokazuje pozitivan stav prema dojenju. Zajedničkim snagama i dobrim predznanjem jednostavnije je razlučiti dobronamjerne savjete od onih koji to nisu, a koji mogu itekako narušiti majčino samopouzdanje u ovom osjetljivom periodu.

1. Dojenje na boku

U ovom položaju majka i beba leže, svatko na svom boku, okrenuti jedno prema drugome.

Ovaj položaj najbolje odgovara u periodu oporavka od carskog reza ili teškog poroda te onda kada je sjedenje neugodno zbog rane prouzročene epiziotomijom (rezom međice). Mnogim majkama ovaj položaj odgovara nakon poroda te tijekom dojenja po noći.

2. Unakrsni hvat

Ovim položajem lakše je namjestiti djetetovu glavu i pridržavati dojku na pravilan način. Kada dijete počne dobro prihvaćati dojku, pokušajte zamijeniti ruke, budući da se položaj kolijevke smatra ugodnijim za dojenje. Ovaj položaj najbolji je kod beba koje su male i kod onih koje imaju probleme prilikom prihvaćanja bradavice.

3. Kolijevka

Sjednite na udoban stolac ili kauč, okruženi jastucima koji vam služe kao potpora, a dijete držite u naručju.

Ovaj položaj najbolje odgovara bebama rođenim u terminu te onda kada im vrat ojača (oko prvog mjeseca), jer je ranije od toga majkama teže usmjeriti glavu prema bradavici. Ženama koje su imale carski rez ovaj položaj bi mogao stvarati previše pritiska na abdomen. Za dodatnu potporu u ovom položaju, možete pokušati koristiti i jastuk za dojenje.

4. Nogometna lopta

U ovom položaju postavljate dijete ispod vaših ruku, na strani na kojoj dojite, kao kada biste držali loptu (u američkom nogometu) ili torbicu.

Ovaj položaj najbolji je kod majki koje su imale carski rez (kako vam dijete ne bi bilo na trbuhu), te ako vam je dijete maleno ili ima problema s prihvatom bradavice. Položaj nogometne lopte omogućuje vam lakše usmjeravanje bebine glave prema vašim bradavicama. Također, dobar je i za majke koje imaju veće grudi ili za dojenje blizanaca.

5. Dojenje na leđima

Dijete može ležati na vama na bilo kojoj strani sve dok je njegov prednji dio uz vas i dok dijete može dohvatiti dojku. Jednom kad se dijete prihvati na dojku, ne morate raditi ništa više osim nastaviti ležati i opustiti se.

Ovaj položaj je dobar kod majki s manjim grudima, kod onih koje se oporavljaju od epiziotomije (reza međice) te kod majki koje se bore s prejakim refleksom otpuštanja mlijeka. Također, savjetuje se i kod beba kojima je dijagnosticiran skraćeni frenulum.

Kontroliranje bebine težine

Da bi mama bila sigurna da beba lijepo napreduje, potrebno je kontrolirati težinu bebe.

Preporuka je da se bebe ne važu baš svaki dan, nekoliko puta u danu ili na nekoliko različitih vaga (jer je svaka od njih možda drugačije baždarena), jer to može dovesti do zabrinutosti mame, do nesigurnosti, a ponekad do nepotrebnog uvođenja adaptiranog mlijeka, ako se mama boji da beba nije dobila dovoljno na težini.

Svejedno, izuzetno je važno pomno pratiti težinu bebe u pravilnim razmacima, po mogućnosti na vagi za vaganje beba. To se obično čini na mjesečnim sistematskim pregledima i kontrolama u pedijatrijskom savjetovalištu, a i patronažne sestre imaju prenosive vage pa prilikom kućnih posjeta često izvažu bebu. Kad beba lijepo napreduje, mama je zadovoljna i sigurna da uspješno doji.

Članak napisala:

Prim. mr. sc. Giovana Armano

dr. med., specijalist pedijatar - Medicinski fakultet upisala je 1975., a diplomirala 1980. Specijalistički ispit iz pedijatrije položila 1988., a magisterij obranila 1983. godine. Od 2000. radi u Domu zdravlja Susedgrad, sada DZ Zagreb Zapad, u Specijalističkoj pedijatrijskoj ordinaciji dr. Armano. 2006. dobila je Povelju HLZ za rad u Hrvatskom društvu za socijalnu i preventivnu pedijatriju. Član je upravnog odbora udruge Centar dječjeg zdravlja. 2016. godine izdala je knjigu za roditelje „Pedijatar u kući“ te se uključila u Kliničko istraživanje uvođenja formule za dojenčad na bazi kozjeg mlijeka. Sudjeluje i organizator je brojnih znanstvenih stručnih skupova.

Ostali članci