26.06.2020.

Kada se javlja žutica kod djece i odraslih i koliko je zapravo opasna?

Žuticu dobije više od pola novorođenčadi. Ali ne zaobilazi ni odrasle. Informirajte se o simptomima, uzrocima, trajanju žutice i mogućim posljedicama.

Kada se javlja žutica kod djece i odraslih i koliko je zapravo opasna?

Žutica je simptom koji se može javiti uz različite bolesti. Većina ljudi kad se spomene žutica pomisli da se radi o zaraznoj žutici, no infekcije nisu najčešći uzrok žutice, već su drugi razlozi češći. Može se pojaviti u svakoj životnoj dobi, od novorođenačkog razdoblja do duboke starosti.

Što je žutica?

Žutica je naziv za žuto obojenje kože, bjeloočnica i vidljivih sluznica, a uzrokovano je visokom razinom žučnog pigmenta bilirubina u krvi. Zato se žutica često naziva i hiperbilirubinemija (visoka razina bilirubina u krvi). U medicinskoj literaturi se često za žuticu koristi naziv ikterus. Žuta boja kože koja nije posljedica povećanog bilirubina ne predstavlja žuticu, već obično nastaje kao posljedica velikog unosa hrane koja je bogata beta karotenom (mrkva, naranča). Tada je žučkasta samo koža, najčešće dlanovi, no nisu žute bjeloočnice, niti je povišen bilirubin u krvi.

Uzrok žutice 

Uzrok žutice je povišena razina bilirubina u krvi. Bilirubin je normalni produkt organizma koji nastaje razgradnjom krvnih stanica. Prerađuje se u jetri i izlučuje putem žuči u crijevo, a dijelom i putem mokraće. Količina bilirubina utječe na obojenost stolice i mokraće. Za održanje normalnih razina bilirubina u krvi bitna je ravnoteža između procesa stvaranja, prerade u jetri i izlučivanja. Ukoliko je bilo koji od tih procesa poremećen dolazi do povišenja bilirubina i žutice.

Koliko dugo traje žutica?

Ovisno o uzroku nastanka žutica traje različito dugo. 

Žutica kod novorođenčadi 

Žutica u novorođenčeta u pravilu je fiziološka odnosno radi se o normalnoj pojavi koja nastaje zbog  prirodnog porasta bilirubina u ranoj dobi. Dok je u okvirima fiziologije ne treba ju liječiti. 

Razlog fiziološke žutice kod novorođenčeta:

  • pojačano stvaranje bilirubina u ovoj životnoj dobi,
  • istovremeno sporija obrada u jetri zbog nezrelosti. 

Javlja se u 50-70 % donošene odnosno gotovo u 80% nedonošene novorođenčadi. Fiziološku žuticu  moramo razgraničiti od patološke žutice. 

Sumnja na patološku žuticu kod novorođenčeta:

  • žutica se javlja već u prva 24 sata života,
  • žutica traje preko dva tjedna,
  • vrijednosti bilirubina su izrazito povišene. 

Veću sklonost patološkoj žutici u novorođenačko doba imaju:

  • prijevremeno rođena djeca, 
  • djeca male porođajne mase, 
  • novorođenčad koja su pretrpjela traumatski porod, 
  • djeca majki koje imaju dijabetes.

Nepodudarnost Rh faktora i krvne grupe majke i djeteta dodatni je rizični faktor za razvoj patološke žutice u novorođenčeta. 

Laktacijska žutica je žutica koja se javlja u dojenčadi koja su na prehrani majčinim mlijekom. Naime, majčino mlijeko sadrži neke faktore koji još neko vrijeme podržavaju žuticu i ovaj oblik žutice može trajati čak i do dva mjeseca. To nikako nije razlog da se prestane dojiti ili prekida dojenje. Majčino mlijeko je najbolja hrana, a laktacijska žutica sama spontano prolazi i ničim ne remeti zdravlje djeteta (vrijednosti bilirubina nikada nisu ugrožavajuće visoke). 

U ranoj dojenačkoj dobi moramo biti oprezni da ne propustimo žuticu koja je posljedica nekih ozbiljnih uzroka koje je potrebno hitno liječiti, poput infektivnih bolesti,  prekomjernog raspada crvenih krvnih stanica (hemolitičke anemije), bolest jetre ili smetnji u protoku žuči. Stoga, ako roditelji uoče da je dijete dugo žuto (preko dva tjedna) potrebno je javiti se liječniku kako bi procijenio ima li temelja za dijagnostičku obradu. 

Simptomi koji uz žuticu upućuju na mogući patološki uzrok žutice:

  • nenapredovanje na tjelesnoj masi,
  • povišena temperature,
  • nezadovoljno dijete,
  • bol u trbuhu,
  • mučnina, povraćanje,
  • opće loše osjećanje,
  • svrbež kože,
  • promjena boje mokraće i stolice. Tamna boja mokraće i svijetla stolica znak su patološke žutice odnosno posljedica su smetnje u protoku žuči na bilo kojem nivou od jetrene stanice do utoka u crijevo. U slučaju takve situacije nužna je hitna bolnička obrada.

Žutica kod odraslih

U odrasloj dobi razlikujemo:

  • Hemolitička žutica. Nastaje zbog prevelikog raspada crvenih krvnih stanica i stvaranja veće količine bilirubina da ga jetra ne stigne razgraditi. Ovaj oblik žutice se može javiti na primjer uz sepsu gram pozitivnim bakterijama, malariju, reakciju na lijekove ili druge toksine, autoimune poremećaje, srpastu anemiju, talasemiju i slično.
  • Opstrukcijska žutica. Uzrok žutice je začepljenje žučnih vodova ili bolest jetre koja onemogućuje izlučivanje bilirubina. Ovdje je proizvodnja bilirubina na normalnoj razini, ali je funkcija jetre narušena. Ovaj oblik žutice se može javiti na primjer uz opstrukciju žučovoda žučnim kamencima, uz akutnu upalu jetre ili akutnu upalu žučovoda, uz rak gušterače ili uz parazitarne infekcije i slično.
  • Hepatocelularna žutica. Uzrok žutice su patološka stanja samog tkiva jetre koja onemogućuju normalan metabolizam bilirubina na primjer, akutni ili kronični hepatitis, trovanje jetre, ciroza jetre, alkoholna bolest jetre, hepatitis uzrokovan lijekovima i slično.
  • Žutica može nastati i u sklopu nekih nasljednih genetskih poremećaja koji su vezani uz, na primjer, poremećenu funkciju enzima za razgradnju bilirubina i slično.

Liječenje žutice

U rodilištu se uvijek prati pojava žutice i ocjenjuje njezina težina i uzrok. Ovisno o starosti novorođenčeta i visini bilirubina procjenjuje se potreba za terapijskim snižavanjem bilirubina i daljom dijagnostičkom obradom. U slučaju porasta bilirubina do kritičnih vrijednosti primjenjuje se fototerapija (terapija svjetlom), a ponekad i izmjena krvi.

Svaka ponovna pojava žutice u dojenčeta nakon što je fiziološka žutica jednom prošla te svaka pojava žutice u starije djece i odraslih zahtijeva dijagnostičku obradu. 

Potrebno je isključiti:

  • infektivne bolesti, 
  • kronične bolesti jetre i žučnih puteva
  • hemolitičke anemije.

Terapija je usmjerena na liječenje uzroka nastanka žutice.

Posljedice žutice

Kod djece

Jako visoke razine bilirubina (kada se približavaju 400 umol/l) mogu ugroziti zdravlje djeteta i ostaviti dugoročne posljedice, prije svega na mozak, tj. psihomotorni razvoj. To je jedan od razloga zašto novorođenčad ostaju u rodilištu najmanje tri dana (to je najrizičnije razdoblje), pa i kada su potpuno zdrava.

Kod odraslih

U odrasloj su dobi posljedice žutice vezane uz razlog njezinog nastanka (infekcije, kronične bolesti jetre i žučnih puteva, hemolitičku anemiju). 

Zaključak

Najčešći oblik žutice je fiziološka žutica u novorođenačkom razdoblju, prolazna je i najčešće ne treba liječenje. Ostali oblici žutice traže pregled liječnika, odgovarajuću dijagnostičku obradu i terapiju prema uzroku nastanka. 

 

Članak napisala:

Nives Putišek

Prim. dr. sc. Nives Pustišek je specijalist dermatolog i venerolog te subspecijalist dječje dermatologije, zaposlena u Klinici za dječje bolesti Zagreb. 2016. prim. Pustišek je obranila doktorsku disertaciju, za koju je i dobila Dekanovu nagradu na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Autor je i koautor brojnih stručnih/znanstvenih radova i publikacija iz područja dermatologije i venerologije te dječje dermatologije kao i priopćenja na kongresima u Hrvatskoj i inozemstvu. Aktivno sudjeluje u radu Hrvatskog dermatološkog društva Hrvatskog liječničkog zbora. Član je Europske akademije za dermatologiju i venerologiju i Europskog društva za pedijatrijsku dermatologiju. Osim redovnog rada u Ambulanti za dječju dermatologiju i venerologiju, prim. Pustišek aktivna je u javno-edukativnom radu. Sudjelovala je u provođenju edukativnog programa „Edukacija vršnjaka o HIV/AIDS-a za mlade“. Provodi strukturirani edukacijski program za oboljelu djecu i roditelje pod nazivom "Škola o atopiji". Od 2017.g. sudjeluje u projektu Grada Zagreba i Klinike za dječje bolesti Zagreb ”Baš me to zanima”, edukacija djevojčica šestih razreda Grada Zagreba o reproduktivnom zdravlju i njezi kože.

Ostali članci