Kikiriki je važna biljna kultura koja se uzgaja širom svijeta. Koristi se uglavnom za proizvodnju ulja, brašna i maslaca. Kikiriki i njegovi proizvodi sadrže nutrijente poput proteina, vlakana, polifenola, antioksidansa, vitamina i minerala. Novija istraživanja pokazuju da je kikiriki izvrstan izvor spojeva poput resveratrola, fenolnih kiselina, flavonoida i fitosterola koji blokiraju apsorpciju kolesterola iz prehrane. Također je dobar izvor koenzima Q10 i sadrži zavidan udio aminokiselina s najvećom količinom arginina. Ovi bioaktivni spojevi poznati su po tome što djeluju preventivno kod raznih bolesti i smatra se da potiču dugovječnost.
Što je kikiriki i odakle potječe?
Naziv kikiriki (lat. Arachis hypogaea) potječe od talijanske riječi za bogate žitarice, chicci ricchi, dok ime vrste hypogaea ukazuje na to da plodovi rastu pod zemljom. Botanički se kikiriki klasificira kao mahunarka, poput graha, leće i slanutka, međutim, u kulinarske i prehrambene svrhe kikiriki se smatra orašastim plodom. Postoje četiri različite vrste kikirikija:
- Runner
- Virginia
- Valencija
- Španjolski kikiriki.
Kikiriki se koristi za pripremu razne hrane, od slastica, slatkiša, prelijeva (dressinga), krema, maslaca, smoothieja, umaka i slično. Na tržištu ga se može pronaći kao:
- sirovi kikiriki
- kikiriki u ljusci
- oljušteni kikiriki
- suhoprženi kikiriki
- prženi kikiriki
- maslac od kikirikija.
Kikiriki maslac se proizvodi kao:
- slani kikiriki maslac
- neslani kikiriki maslac
- kremasti kikiriki maslac
- hrskavi kikiriki maslac.
Iako se u posljednje vrijeme sve češće koristi za pripremu hrane, kikiriki se u Hrvatskoj najčešće konzumira kao grickalica. Smatra se da kikiriki potječe iz Južne Amerike odakle se proširio u ostatak svijeta putem španjolskih istraživača. U SAD-u je dr. John Harvey Kellogg, slavni izumitelj granole, izumio verziju maslaca od kikirikija 1895. godine. Trenutačno tri najbolja proizvođača kikirikija su Kina, Indija i Sjedinjene Američke Države.
Kako se kikiriki uzgaja?
Zanimljivo je da kikiriki ne raste u divljini ni u jednom obliku već se dobiva isključivo uzgojem. Biljci kikiriki treba otprilike 120 do 150 dana da urodi nakon sjetve sjemena. Proces razvoja kikirikija prilično je zanimljiv. Njezini se žuti cvjetovi nakon samooprašivanja razvijaju u „jajnike”, koji se brzo izdužuju da bi se okrenuli prema dolje i zakopali nekoliko centimetara pod zemlju, odakle se plodovi razvijaju u mahune kikirikija koje poznajemo. Svijetlosmeđa ljuska sadrži dva ili tri zrna kikirikija. Svako zrno sastoji se od dvije polovice koje su prekrivene smeđom tankom kožicom.
Nutritivna vrijednost kikirikija
Kikiriki je odličan izvor bjelančevina, vlakana, minerala, te vitamina E i B skupine. Važno je istaknuti da kikiriki sadrži i važne spojeve poput resveratrola, fenolnih kiselina, flavonoida i fitosterola. U nastavku donosimo tablicu nutritivne vrijednosti na 100 g sirovog kikirikija.
Masti u kikirikiju
Iako se 46 g masti na 100 g proizvoda čini mnogo, većinu masnoća u kikirikiju čine mononezasićene i polinezasićene masnoće koje se smatraju zdravim za srce i krvožilni sustav. Polovicu masti u kikirikiju čini oleinska kiselina, vrsta mononezasićene masnoće koja se također u velikim količinama nalazi u maslinovom ulju. Više o blagodatima maslinovog ulja pročitajte u članku Mediteranska prehrana.
Osim oleinske kiseline u kikirikiju se nalazi linolna kiselina, esencijalna omega-6 masna kiselina kojom obiluje većina biljnih ulja. Prilikom izbora kikirikija najbolji izbor je sirov ili suhopržen kikiriki, jer se prženjem i dodavanjem raznih aroma povećava udio nepoželjnih trans-masnih kiselina.
Proteini u kikirikiju
Iako je maslac od kikirikija prilično bogat proteinima, siromašan je esencijalnom aminokiselinom metioninom. Kikiriki pripada obitelji mahunarki koja također uključuje grah, grašak i leću. Proteini mahunarki imaju mnogo manje metionina i cisteina u odnosu na životinjske proteine, no u kombinaciji sa žitaricama može predstavljati vrijedan izvor proteina za vegane i vegetarijance.
Ugljikohidrati u kikirikiju
Kikiriki je niskougljikohidratna namirnica. Zbog kombinacije niskog udjela ugljikohidrata te visokog udjela masnoća, proteina i vlakana, kikiriki ima nizak glikemijski indeks, stoga se smatra povoljnom namirnicom za osobe oboljele od dijabetesa i osobe koje slijede režim niskougljikohidratne prehrane, poput Atkinsove ili keto dijete.
Vitamini i minerali
Kikiriki je izvor mnogih vitamina i minerala, osobito sljedećih:
- Bakar – važan mineral koji osigurava normalan metabolički proces. Važan je za učinkovito iskorištenje željeza, regulira rad štitnjače i srčani ritam, potiče brže zacjeljivanje rana i važan je za prevenciju prijevremenog starenja. 100 g sirovog kikirikija osigurava 102 % preporučenog dnevnog unosa bakra.
- Magnezij koji je važan za pravilan rad mišića i normalno funkcioniranje živčanog sustava. 100 g sirovog kikirikija osigurava 56 % preporučenog dnevnog unosa magnezija.
- Biotin koji u 100 g sirovog kikirikija pruža čak 144 % preporučenog dnevnog unosa, a vrlo je važan za zdravlje kose i kože.
- Niacin čiji nedostatak u organizmu može dovesti do pelagre, bolesti koju karakteriziraju nenormalnosti kože, probavnog sustava i mozga. Konzumacijom 100 g sirovog kikirikija možemo zadovoljiti 121 % dnevnog preporučenog unosa ovog važnog vitamina.
- Vitamin E koji je neophodan za plodnost, zdravlje kože, srca i krvnih žila. 100 g sirovog kikirikija osigurava 84 % dnevnog preporučenog unosa vitamina E.
Blagotvorni učinci konzumacije kikirikija
Kikiriki zbog bogatog nutritivnog sastava djeluje preventivno na zdravlje srca, može pomoći u mršavljenju, djelovati preventivno na žučne kamence i pomoći u kontroli šećera u krvi.
Kikiriki i trombociti
Trombociti su malene krvne stanice koje pomažu tijelu da stvara ugruške kako bi zaustavilo krvarenje. Ako se jedna od krvnih žila ošteti, ona šalje signale trombocitima. Trombociti zatim dolaze na mjesto oštećenja i formiraju čep (ugrušak) kako bi popravili štetu. Kod određenih stanja koštana srž proizvodi previše trombocita što može dovesti do stvaranja krvnih ugrušaka koji mogu blokirati dotok krvi u mozak ili srce. Neka istraživanja pokazuju da konzumacija kikirikija može zaustaviti stvaranje malih krvnih ugrušaka i smanjiti rizik od srčanog ili moždanog udara.
Kikiriki u trudnoći
Ako trudnica nije alergična na kikiriki, može konzumirati kikiriki tijekom trudnoće, no ako postoji alergija na kikiriki ili na neku drugu hranu, potrebno je izbjegavati konzumaciju kikirikija tijekom trudnoće. Kikiriki može biti dobar izbor za trudnice jer je bogat folatima. Dodaci folata i folne kiseline preporučuju se tijekom trudnoće kako bi se spriječile urođene mane, posebno mozga i kralježnice u razvoju.
Kikiriki dijeta
Kikiriki zbog sastava bogatog vlaknima, proteinima i mastima može pomoći u mršavljenju na način da vas dulje drži sitima. Dok se jednostavni šećeri brzo probavljaju, što dovodi do brze ponovne gladi, kikiriki se probavlja sporije i na taj vas način dulje čini sitima te pomaže u održanju stabilne razine šećera u krvi. Kikiriki zahtijeva više žvakanja, što vam omogućuje da sporije jedete hranu. Kao rezultat toga, sporije žvakanje tijelu daje vrijeme da pošalje signale sitosti koji mogu spriječiti prejedanje.
Kikiriki za probavu
100 g sirovog kikirikija sadrži 7,3 g vlakana. Vlakna su neophodna za pravilan rad probavnog trakta – održavaju pražnjenje crijeva redovitim i usporavaju probavu tako da se dulje osjećate sito i optimalno obrađujete hranjive sastojke. No, kod osoba s osjetljivim probavnim sustavom previše vlakana može uzrokovati probavne probleme. Najčešće nuspojave su nadutost, plinovi i proljev. Istraživanja su pokazala da kikiriki sadrži visoke koncentracije polifenolskih antioksidansa, prvenstveno p-kumarske kiseline. Smatra se da ovaj spoj smanjuje rizik od karcinoma želuca ograničavajući stvaranje kancerogenih spojeva u želucu.
Neželjeni učinci konzumacije kikirikija kod određenih skupina ljudi
Antinutrijenti u kikirikiju
Antinutrijenti su prirodni ili sintetski spojevi koji se nalaze u raznim namirnicama, posebno žitaricama, grahu, mahunarkama i orašastim plodovima, koji ometaju apsorpciju vitamina, minerala i drugih hranjivih sastojaka. Kikiriki je bogat antinutrijentima, od kojih se najviše ističe fitinska kiselina (fitat). Ovo je vjerojatno najpoznatiji antinutrijent koji se nalazi u žitaricama i mahunarkama i ometa apsorpciju minerala. Fitinska kiselina može blokirati visok postotak fosfora, kalcija, bakra, željeza, magnezija i cinka. Za većinu ljudi fitati ne stvaraju problem, no valja biti oprezan kod prekomjerne konzumacije cjelovitih žitarica
Alergija na kikiriki
Alergija na kikiriki jedan je od najčešćih uzroka ozbiljnih napadaja alergije. Za neke ljude s alergijom na kikiriki čak i male količine kikirikija mogu izazvati ozbiljnu reakciju koja čak može biti i opasna po život (anafilaksija). Alergija na kikiriki je učestalija kod djece nego kod odraslih. Dok kod neke djece alergija nakon određenog vremena nestane, drugi trebaju izbjegavati kikiriki cijeli život. Ako je dijagnosticirano drugo alergijsko stanje, postoji veći rizik od razvoja alergija na hranu, uključujući kikiriki. Obiteljska povijest alergija također povećava rizik od razvoja alergije na kikiriki.
Trovanje aflatoksinom
Aflatoksin je proizvod plijesni Aspergillus flavus. Ova plijesan najčešće kontaminira kikiriki tijekom skladištenja i transporta, a vrlo često se razvija u područjima vlažnih i toplih klima. Aflatoksin se u organizam može unijeti putem respiratornog ili probavnog sustava. Simptomi trovanja aflatoksinom su gubitak apetita i žutica, dok teži slučajevi trovanja mogu dovesti do zatajenja jetre. Kontaminacija kikirikija aflatoksinom može se spriječiti pravilnim skladištenjem i transportom u kontroliranim uvjetima.
Zaključak
Kikiriki se zbog bogatog izvora biljnih proteina, raznih vitamina, minerala i biljnih spojeva odlikuje nizom zdravstvenih i hranjivih blagodati. Redovita konzumacija kikirikija može vam pomoći u postizanju osjećaja sitosti, izgradnji mišića, ali i u gubitku kilograma. Međutim, s obzirom na visoki udio masnoća i razmjerno visoke energetske vrijednosti, kikiriki treba konzumirati umjereno.
