Proljev kod djece i beba - prehrana i kako zaustaviti proljev - Lupilu Lidl

31.07.2019.

Proljev kod djece i beba - prehrana i kako zaustaviti proljev

Saznajte koji su uzroci proljeva kod beba i djece. Što činiti ako Vaše dijete ima virozu s temperaturom ili bez nje? Koja je najbolja prehrana kod proljeva i čaj protiv proljeva? Pročitajte više i saznajte sve odgovore na Vaša pitanja!

Proljev kod djece i beba

Ukoliko kod vaše bebe ili malog djeteta opazite tri ili više vodenaste, rijetke, štrcajuće stolice u jednom danu, koje mogu i ne moraju biti praćene pojavom sluzi ili krvi, radi se o proljevu.

Proljev u dječjoj dobi najčešće nastaje kada se dijete zarazi virusom ili bakterijom koji na sluznici probavnog trakta, odnosno u crijevima uzrokuju upalu, zbog čega se iz organizma izlučuje više tekućine i elektrolita nego uobičajeno. To dovodi do promjene u konzistenciji stolice, koje postaju vodenaste i rijetke. 

Najveći problem kod beba i male djece je što proljev često prati dehidracija, gubitak vode i elektrolita koji može izazvati ozbiljne poremećaje u organizmu.

Uzroci proljeva kod djece i beba

Najčešći uzroci proljeva u dječjoj dobi su virusi. Sezona javljanja je većinom ljeto, kada se djeca lako zaraze enterovirusima koji uzrokuju probavne tegobe, a ponekad i respiratorne bolesti. To su najčešće Entero virusi, ECHO, Noro virusi i drugi. Rota virusne infekcije (proljevi) se često javljaju u zimskim mjesecima.

Ove crijevne viroze su obično blažeg tijeka, ali što je dijete mlađe, to je veća mogućnost za komplikacije, osobito ako se beba ili dijete na vrijeme i dostatno ne rehidrira.

Bakterije također mogu izazvati proljevaste stolice i opće loše stanje, a to su najčešće Salmonele, Shigele, Campilobakteri te mnoge druge. Pozitivan nalaz bakterije u stolici su dokaz bakterijske infekcije koja se drukčije liječi od virusnih. Bakterijske infekcije su obično dužeg tijeka i liječe se antibioticima prema antibiogramu.

Uz proljevastu vodenastu stolicu često se mogu naći primjese sluzi i krvi. To su ozbiljniji simptomi i tada je potrebna detaljna obrada.

Proljev kod djece ne mora isključivo značiti infekciju crijevnom ili želučanom virozom. Može biti uzrokovan i trovanjem hranom ili nastati pri uzimanju lijekova kao što su laksativi (lijekovi protiv zatvora) i antibiotici. Također može nastati i kod alergija (npr. na kravlje mlijeko) ili kod nekih kroničnih bolesti. To su većinom proljevi koji duže traju, kroničnog su karaktera, kod kojih se vide primjese krvi i sluzi u stolici, a beba i dijete slabije napreduju i lošeg su općeg stanja.  U stolici se najčešće ne izoliraju infektivni uzročnici (virusi ili bakterije). Tada je potrebna detaljnija obrada djeteta te terapija u skladu s dijagnozom.

Zašto su beba i mala djeca skloni proljevima

Bebe i mala djeca su imunološki nezrelija i osjetljivija na infekcije, no postoji još jedan faktor koji doprinosi razvoju proljeva. Naime, infekcije probavnog trakta najčešće se prenose preko prljavih ruku i zaražene hrane, a mališani su skloni stavljati sve u usta – svoje ručice, igračke i razne druge predmete, naročito kada im izbijaju zubići. Stoga često u organizam unesu mikroorganizme od kojih se razvije proljev.

Drugi simptomi kod proljeva

S obzirom da se najčešće radi o infekciji probavnog trakta, uz proljev mogu biti prisutni i razni drugi simptomi.

Povraćanje

Povraćanje je česti simptom uz proljev kod beba i male djece. Ozbiljan je simptom jer dijete često ne želi uzimati ništa na usta, pogotovo tekućinu koja je neophodno potrebna za rehidraciju. Ukoliko povrati sve što unese, postoji potreba za infuzijom (unošenjem tekućine i elektrolita kroz krvnu žilu) u bolničkim uvjetima, što je za mališane i roditelje posebno stresno.

Kako biste spriječili da ih dijete povrati, dajte mu tekućine (vodu i rehidracijske otopine) naizmjence, malo po malo, svakih par minuta, dakle s pauzama i u manjim gutljajima, kako bi tekućina ostala u organizmu i spriječila se potreba za odlaskom u bolnicu na infuziju.

Povišena ili visoka temperatura

Mala djeca na infekcije često reagiraju povišenom ili visokom temperaturom, pa tako i na infekcije probavnog trakta. Visoku temperaturu koja se javlja uz proljev treba snižavati prema uobičajenim naputcima, uz davanje tekućine i rashlađivanje.

Ako je temperatura kod beba ili manje djece toliko visoka da su potrebni lijekovi, mogu se davati u dva oblika: kao čepići ili sirupi. Često je pri proljevu teško dati čepić jer se odmah provocira stolica, tako da čepić ili odmah izađe, ili ne djeluje. Tada se i manjim bebama mora dati sirup. Kod sirupa je pak problem ako dijete povraća, zbog čega se savjetuje prvo pokušati djetetu dati rehidracijske otopine, pa kad se povraćanje smiri dati lijek za snižavanje temperature. 

Lijekovi za snižavanje temperature (antipiretici) koji se smiju dati bebi tj. malom djetetu bazirani su ili na paracetamolu ili na ibuprofenu. Takvi lijekovi se ne smiju davati istovremeno, već se mogu kombinirati samo naizmjenično. Primjerice, mogu se davati ibuprofenski lijekovi, pa za tri sata paracetamolski, pa za tri sata ibuprofenski, pa opet naizmjence, sve dok postoji potreba za snižavanjem temperature. Djeci se ne smiju nikad davati acetilsalicilni preparati, poznatiji kao aspirini.

Bol u trbuhu

Kako je proljev simptom bolesti probavnog trakta, često je praćen bolovima u trbuhu. Male bebe su plačljive i mogu se grčiti od bolova, a veća djeca će možda pokazivati na nespecifičnu bol „oko pupka“.

Treba imati na umu da je bol u trbuhu simptom koji može biti uzrokovan različitim bolestima, pa je potrebno pomno promatrati dijete, pratiti razvoj bolesti, te u slučaju jakih bolova ili grčeva otići na pregled.

Zašto paziti na dehidraciju i kako rehidrirati tijelo

Dehidracija je metabolički poremećaj u organizmu koji nastaje kada se gubi tekućina, a s njom i elektroliti. Bebe i mala djeca su osobito skloni dehidraciji jer njihovi regulatorni mehanizmi nisu zreli, pa gubitak tekućine i elektrolita čak i u maloj količini za njih predstavlja ozbiljan poremećaj. Zbog toga pri pojavi gubitka tekućine proljevom, povraćanjem ili visokom temperaturom svakako treba odmah pristupiti rehidriranju. 

Znaci dehidracije su klonulost, malaksalost, suha koža i sluznice, suh jezik i naslage na jeziku, tamni podočnjaci oko očiju, smanjena količina mokraće, tj. suhe pelene kod beba. Pri pregledu se može naći i ubrzana akcija srca i slabiji puls. Kako biste spriječili dehidraciju, dajte djetetu dovoljno tekućine, uglavnom vode ili čaja uz pripravke elektrolita koji se otapaju u vodi. U upotrebi su mnogi pripravci elektrolita, neki u obliku praška koji se otapa u vodi, ali neki kao već gotove otopine poznate kao ORS (oralna rehidracijska otopina)

Ukoliko se ne uspije rehidrirati dijete, ono je i dalje klonulo, malaksalo, a povraćanje i proljev se ne zaustavljaju, sigurno se radi o teškoj dehidraciji te je potrebno otići u bolnicu kako bi dijete primilo infuziju.

Prehrana kod proljeva i čaj protiv proljeva

Najnovije spoznaje govore da kod proljeva ne treba držati strogu dijetu ili izgladnjivati dijete, jer se onda tek pokrenu metabolički procesi koji za bebu i malo dijete mogu biti jako opasni. 

Prije se često savjetovala prehrana kod proljeva pod nazivom „BRAT“, (banana, riža, jabuka i dvopek) no ona se više ne primjenjuje, makar će se u izboru namirnica ipak preporučiti i neka od tih navedenih vrsta jer „zatvaraju“.

Ako majka doji bebu koja ima proljev, treba nastaviti dojiti čim više i što češće, može uz kraće trajanje dojenja. Preporuča se dodati rehidracijsku sol i probiotike. Bebe koje su na adaptiranom mlijeku mogu uzimati posebne formule za proljev koje su bez laktoze ili sa sastojcima koje pospješuju liječenje proljeva. Većim bebama se može ponuditi i rižina sluz.

Dijeta kod proljeva za malu djecu djecu treba biti normalna, pod čime se misli na zdravu, laganu, ujednačenu prehranu te kuhana jela koja nisu teška niti masna. Treba izbjegavati pizzu, hamburgere i sličan fast food, dakle one namirnice koje mala djeca niti inače ne bi trebala jesti. Ukoliko želite pomoći u zaustavljanju proljeva, možete dijete hraniti namirnicama koje „zatvaraju“, kao što su mrkva i riža, a te izbjegavati one koje „otvaraju“ npr. smokve, šljive i sokovi.

Od tekućina se najviše preporučuje voda. Ako nismo sigurni u kvalitetu vode, najbolje je kupiti flaširanu vodu bez mjehurića, ili vodu iz vodovoda prokuhati, ohladiti i ponuditi djetetu. Čaj je isto dobra opcija za proljev, a najbolje je dati šipkov čaj jer on „zatvara“, te blagi indijski ili ruski. Također možete probati i s čajem ili sokom od mente, čajem od dunjinog lista te sokom od rajčice. Čajeve ne treba zaslađivati.

Probiotici

Probiotici su kultura živih mikroorganizama koji pozitivno djeluju na probavu svoga domaćina uspostavljanjem ravnoteže crijevne mikroflore. Oni su, dakle,  „dobre“ bakterije koje se preporučuju u bolestima probavnog trakta, pa tako i kod proljeva. 

Probiotika ima različitih vrsta tj. sojeva i treba paziti koji soj se daje za koji simptom. 

Najbolji probiotici za djecu su:

  • Lactobacillus acidophilus,
  • Lactobacillus rhamnosus (LGG) i
  • Bifidobacterium longum.

Probiotici na kojima izričito piše da su za djecu sadrže manje koncentracije probiotika nego probiotici za odrasle. Naime, probiotici se djeci daju jednom dnevno i to u obliku koji im je privlačan, npr. u obliku tekućina, prašaka te bombona i čokoladica. 

U prehranu kod proljeva se mogu uvrstiti i neke od namjernica koje su bogate probiotskim kulturama, kao jogurt, kiselo zelje i kefir

Kao terapija proljeva, uz preporuku pedijatra mogu se primijeniti i drugi pripravci kao što su gelovi, koji imaju efekt medicinskog ugljena te povlače za sobom toksine, bakterije ili viruse i alergene i izlučuju ih kroz probavni trakt, te lijekovi koji čuvaju vodu da proljev što prije prođe.

Prevencija

Vrlo je važno da se održava higijena prostora i pribora za bebe da ne bi došlo do proljeva.

Majke koje doje svoje bebe trebaju posebno paziti na higijenu grudi i bradavica, osobito ljeti kada se svi dosta znojimo, kada je toplo i lako se razvijaju patogeni mikrooraganizmi. Treba paziti da na bradavicama nema ranica niti upale, a ako se to pojavi treba na vrijeme liječiti.

Bebama koje ne doje treba sterilizirati bočice i dudice varalice, ako ih imaju, te uvijek prati ruke prije i poslije previjanja bebe. Povremeno treba dezinficirati stoliće i podloge za previjanje. Naravno, bebu svakako treba redovito prati i obući nakon toga u čistu odjeću. 

Vodu bi trebalo prokuhavati barem do 6. mjeseca starosti bebe ili davati gotove pripravke vode za bebe ili flaširanu vodu (to vrijedi ako beba nije isključivo na prsima, jer se kod isključivog dojenja do 6. mjeseca ne preporučuju nikakve dodatne tekućine). Nakon 6 mjeseci se bebama može dati voda iz slavine, pod uvjetom da ste sigurni da je ona ispravna.

Pri pripremi hrane preporuča se upotrebljavati svježe namirnice, a skladištenje kašica i praškastih pripravaka za kašice ili adaptiranog mlijeka, ako beba nije na majčinom mlijeku, treba biti strogo prema uputama na ambalaži – u suhom prostoru, u kutijama ili posudama koje se mogu dobro zatvoriti. Jako je važno uvijek provjeriti rok trajanja. Ako se voće i povrće daje sirovo potrebno ga je dobro oprati.

Kada je dijete veće, treba ga učiti da prije jela opere ruke. Pri obavljanju nužda treba ga naučiti kako da se briše. Posebno je važno da se djevojčice nauče pravilno obrisati – od naprijed prema natrag, a nakon toga da operu ruke.

Za prevenciju proljeva izazvanog Rota virusom bebe se mogu cijepiti već u najranijoj dobi pa do 6. mjeseci života. Cijepljenje nije obavezno, osim za rizičnu skupinu djece, ali se preporuča, da bi se izbjegla bolest i moguća hospitalizacija zbog dehidracije. Cjepivo se daje na usta, što je za bebe (a i za roditelje) manje stresno i daje trajnu zaštitu.

Članak napisala:

Prim. mr. sc. Giovana Armano

dr. med., specijalist pedijatar - Medicinski fakultet upisala je 1975., a diplomirala 1980. Specijalistički ispit iz pedijatrije položila 1988., a magisterij obranila 1983. godine. Od 2000. radi u Domu zdravlja Susedgrad, sada DZ Zagreb Zapad, u Specijalističkoj pedijatrijskoj ordinaciji dr. Armano. 2006. dobila je Povelju HLZ za rad u Hrvatskom društvu za socijalnu i preventivnu pedijatriju. Član je upravnog odbora udruge Centar dječjeg zdravlja. 2016. godine izdala je knjigu za roditelje „Pedijatar u kući“ te se uključila u Kliničko istraživanje uvođenja formule za dojenčad na bazi kozjeg mlijeka. Sudjeluje i organizator je brojnih znanstvenih stručnih skupova.

Ostali članci