Koža je naš najveći organ i prva linija obrane od vanjskih utjecaja. Ona nas štiti od infekcija, sunčeve svjetlosti, mehaničkih oštećenja i kemijskih tvari. Budući da je neprestano izložena različitim vanjskim i unutarnjim čimbenicima, na njoj se mogu pojaviti različite promjene —lezije na koži. Lezije na koži mogu biti bezazlene, ali ponekad su znak ozbiljnijih bolesti koje zahtijevaju liječničku procjenu.
Što su kožne lezije?
Pojam kožna lezija ili kožna eflorescencija odnosi se na svaku promjenu izgleda ili strukture kože u odnosu na normalno stanje.
Lezija na koži može biti:
- primarna lezija
- sekundarna lezija.
Primarna lezija na koži (primarna eflorescencija) je osnovna, početna promjena na koži koja nastaje kao izravna posljedica bolesti ili oštećenja kože, a nije rezultat kasnijeg razvoja, grebanja, infekcije ili zacjeljivanja. Predstavlja prve vidljive znakove poremećaja ili bolesti kože.
Sekundarna lezija na koži (sekundarna eflorescencija) je lezija na koži koja se razvija iz primarne lezije na koži. Obično je posljedica oštećenja kože izvana – primjerice grebanjem, infekcijom, trenjem, sušenjem ili procesom cijeljenja primarne lezije na koži.
Prema rasporedu i lokalizaciji kožne lezije mogu biti:
- ograničene na malo područje kože
- lezije koje zahvaćaju veći dio tijela ili cijelo tijelo.
Izgled, boja, oblik, veličina, površina i raspored kožnih lezija liječniku pomaže da prepozna uzrok i postavi dijagnozu bolesti.
Koje vrste kožnih lezija postoje?
Brojne su vrste lezija na koži. Najčešće se koristimo podjelom na primarne i sekundarne lezije na koži. Primarne lezije na koži mogu biti:
- makula (pjega)
- papula (čvorić)
- plak
- nodul (čvor)
- vezikula (mjehurić)
- bula (mjehur)
- pustula
- urtika.
Sekundarne lezije na koži mogu biti:
- krasta (krusta)
- ljuska (skvama)
- erozija
- ulceracija
- ragade (pukotine kože)
- ekskorijacije (ogrebotine)
- ožiljak (cikatriks)
- atrofija
- lihenifikacija
- cista.
Makula (pjega)
Promjena boje kože, u razini kože, bez zadebljanja ili uzdignuća. Može biti različite veličine i oblika, imati pravilan ili nepravilan rub. Primjer makule su:
Papula (čvorić)
Malo uzdignuće na koži, promjera manjeg od 1 cm. Primjer papule:
- bradavice
- fibromi
- akne
- lihen planus.
Plak
Veće, uzdignuto područje kože koje može biti glatke ili ljuskave površine. Primjer plaka jest plak kod psorijaze.
Nodul (čvor)
Dublje, uzdignuće veće od 1 cm koje zahvaća dublje slojeve kože. Neki autori ove promjene nazivaju i tumor, što u bolesnika može izazvati strah zbog izjednačavanja tumora s malignošću. Primjer nodula:
- lipom
- aterom.
Vezikula (mjehurić)
Mali mjehur ispunjen tekućinom, veličine do 1 cm. Primjer mjehurića:
- kod herpes infekcija ili
- vodenih kozica.
Bula (mjehur)
Mjehur ispunjen tekućinom, veličine veće od 1 cm. Mjehuri se mogu vidjeti kod sljedećih stanja:
- opekline
- bakterijske infekcije kože
- autoimune i
- nasljedne bulozne bolesti.
Pustula
Mjehurić ispunjen gnojem. Primjer pustule: gnojne akne.
Urtika
Lezija na koži koja se vodeći znak bolesti koja se naziva urtikarija. Oštro ograničena, uzdignuta iznad razine kože, crvenkaste ili bjelkaste boje.
Krasta (krusta)
Osušeni sekret na površini kože (gnoj, krv, serum). Boja ovisi o vrsti sasušenog sekreta (žućkasta boja gnoj, tamno crvena krv). Primjer kraste:
- nakon ogrebotine ili
- pucanja mjehurića.
Ljuska (skvama)
Naslage oljuštenih, suhih slojeva kože. Primjer:
- srebrno bijele ljuske kod psorijaze ili
- seborejičnog dermatitisa.
Erozija
Površinski gubitak tkiva, epidermisa, cijeli bez ožiljka.
Ulceracija
Dublji defekt kože koji zahvaća dermis i potkožno tkivo. Zarasta sporije i s ožiljkom.
Ragade (pukotine kože)
Uska i duboka pukotina kože na, obično nastaje na mjestima gdje je koža zadebljana, često je bolna. Primjer: pukotine na petama. Kada se pukotine nalaze na sluznici ili prijelaznoj sluznici (na primjer, usnama), onda se nazivaju fisure.
Ekskorijacije (ogrebotine)
Mehaničko oštećenje kože uzrokovano grebanjem noktima ili predmetima. Često vidljivo kod jakog svrbeža.
Ožiljak (cikatriks)
Trajna promjena nastala nakon cijeljenja dubljeg oštećenja kože. Ožiljak može biti atrofičan (udubljen) ili hipertrofičan/keloidan (uzdignut).
Atrofija
Stanjenje kože ili gubitak tkiva. Može biti posljedica bolesti ili terapije.
Lihenifilacija
Zadebljanje kože ili pojačan kožni crtež, posljedica dugotrajnog češanja. Često se javlja kod atopijskog dermatitisa.
Cista
Šupljina ispunjena tekućinom ili polučvrstim sadržajem. Primjer: epidermalne ciste.
Stanja kod kojih se javljaju kožne lezije
Kožne lezije mogu nastati iz brojnih razloga, od prolaznih alergijskih reakcija do kroničnih bolesti. Neke lezije mogu biti benigne (dobroćudne), dok druge mogu ukazivati na maligne (zloćudne) procese (poput karcinoma kože). U nastavku su neka od čestih stanja koja mogu izazvati lezije na koži.
Alergijske reakcije
Alergijske lezije javljaju se kao posljedica preosjetljivosti imunološkog sustava na određene tvari iz okoliša, kao što su pelud, prašina, kozmetika, sunce, hrana ili lijekovi i brojni drugi. Liječenje se temelji na izbjegavanju uzročnika, primjeni protuupalne lokalne terapije i sistemske antialergijske terapije.
Tipične alergijske reakcije gdje vidimo lezije na koži su:
- Urtikarija (koprivnjača) – iznenadna pojava urtika na koži. Može se javiti udružena s oteklinom mekih tkiva (angioedemom).
- Alergijski kontaktni dermatitis – upala kože koja nastaje na mjestu kontakta s alergenom, često je praćena svrbežom, crvenilom i mjehurićima.
- Atopijski dermatitis – kronična upalna bolest kože, obilježena razdobljima pogoršanja i poboljšanja. Promjene na koži uključuju, suhoću, ekcem i svrbež.
Infekcije
Mikroorganizmi poput bakterija, virusa, gljivica i parazita mogu izazvati različite kožne lezije. Dijagnoza se postavlja mikrobiološkom obradom (brisevi).
- Bakterijske infekcije: impetigo (gnojne kraste), folikulitis (pustule u folikulu dlake), erizipel (crvena šireća makula), celulitis (crvenilo i oteklina).
- Virusne infekcije: herpes infekcije, vodene kozice (mjehurići, pustule, kraste), bradavice (papule).
- Gljivične infekcije: oštro ograničene ljuskave makule ili plakovi.
- Parazitske infekcije: svrab (kanalići, papule, nodusi, ekskorijacije, kruste).
Autoimune bolesti / autoinflamatorne bolesti kože
Kronične upalne bolesti kože, gdje imunološki sustav pogrešno napada vlastite stanice kože. Ove bolesti često zahtijevaju dugotrajnu terapiju pod nadzorom dermatologa. Neke od autoimunih / autoinflamatornih bolesti kože su:
- psorijaza: crveni, zadebljani plakovi prekriveni srebrno bijelim ljuskama
- lupus eritematosus: može uzrokovati karakterističan osip u obliku leptira preko obraza i nosa
- pemfigus i bulozni pemfigoid: rijetke bolesti s bolnim mjehurima i ranama na koži i sluznicama.
Tumori (izrasline na koži)
Neke lezije na koži mogu biti tumorske prirode, dobroćudne ili zloćudne. Primjeri tumora (izraslina na koži):
- madeži (nevusi): uobičajene pigmentirane promjene na koži, različitih vrsta, tipova i oblika
- fibromi: dobroćudne izrasline vezivnog tkiva, obično boje kože.
- seboreične keratoze: benigne, smećkasto žućkaste, katkada i crne izrasline na koži, česte u starijoj dobi
- aktinične keratoze: hrapave mrlje nastale zbog sunca, koje mogu prijeći u rak kože
- zloćudne promjene kože (bazocelularni karcinom, planocelularni karcinom, melanom): zloćudne lezije koje zahtijevaju dermatološko liječenje.
Koje se kožne lezije trebaju ukloniti?
Radi postavljanja dijagnoze, liječenja i sprječavanja komplikacija, neke kožne lezije moraju se potpuno ukloniti (ekscidirati u cijelosti), dok je kod drugih dovoljno uzeti samo mali uzorak (biopsija). Hoće li biti potrebno leziju ukloniti, odnosno hoće li se lezija u potpunosti odstraniti ili će se uzeti samo dio lezije za patohistološku i/ili imunološku analizu, odlučuje liječnik na temelju stručne procjene.
Posebnu pažnju treba obratiti na lezije na koži koje:
- brzo rastu ili mijenjaju oblik/boju
- počinju krvariti, svrbe ili bole bez jasnog razloga
- ne zacjeljuju unatoč provedenom liječenju.
Kožne lezije su vrlo česte i u većini slučajeva bezopasne, no ponekad mogu biti znak ozbiljnih bolesti. Važno je ne zanemarivati promjene na koži, osobito one koje ne prolaze, mijenjaju izgled ili uzrokuju nelagodu. Pravodobni pregled dermatologa omogućuje ranu dijagnozu i sprječava razvoj komplikacija.
Briga o koži počinje svakodnevnom higijenom, zaštitom od sunca i pažljivim promatranjem vlastitog tijela. Ako primijetite sumnjivu promjenu, ne čekajte — obratite se stručnjaku. Koža često pokazuje ono što se događa u našem organizmu, stoga je vrijedi slušati.
