05.01.2023.

Impetigo - zarazna infekcija koja se javlja kod djece i odraslih

Impetigo (u narodu poznato kao slatke kraste) je zarazna infekcija koja se najčešće javlja u ljetnim mjesecima te može biti prisutna kod djece i odraslih.

Impetigo

Impetigo (Impetigo contagiosa) je bakterijska infekcija kože, češća u djece predškolske i rane školske dobi, iako se može javiti u svakoj dobi. Uzrokovana je bakterijama Staphylococcus aureus i Streptococcus pyogenes

Obično se javlja na koži lica, oko nosa i usta, iako se može javiti bilo gdje na koži. Na koži nastaju mjehuri, a potom rane prekrivene krastama boje meda i zato je bolest poznata u narodu kao medene kraste ili slatke kraste ili slatke rane (iako nema ništa slatko u impetigu).

Bolest je zarazna i infekcija se može prenijeti s osobe na osobu.

Slatke kraste ili impetigo kod djece

Impetigo se kod djece pojavljuje najčešće između druge i šeste godine života, no može se javiti u svakoj dobi.

Impetigo je infekcija kože, no u novorođenčadi, male djece i djece koja imaju slabiji imunološki sustav vrlo brzo može prijeći u sustavnu infekciju.

Impetigo se najčešće javlja tijekom ljetnih mjeseci, a širenju infekcija pogoduje toplina, vlažnost i slabiji higijenski uvjeti. Češće se javlja na ozlijeđenoj i iritiranoj koži poput primjerice kod atopijskog dermatitisa, na mjestu uboda insekta, oderotine kože i slično. 

Širenju impetiga pogoduje direktni kontakt kao što je slučaj kod djece koja se bave kontaktnim sportovima. 

Uzrok

Uzrok impetiga su dvije vrste bakterija: Staphylococcus aureus ili beta hemolitički streptokok grupe A. 

Impetigo se prenosi s osobe na osobu direktnim kontaktom (s osobe na osobu), samoinokulacijom (primjerice, iz nosne sluznice na kožu) ili indirektnim kontaktom (preko kontaminiranih predmeta, primjerice igračke, ručnici, odjeća, posteljina i slično).

Izvor zaraze može biti i kontaminirana voda u kojoj se osoba kupa (primjerice, zagađeno more ili zagađena bazenska voda). Infekcija kože počinje obično 4-10 dana nakon što je bakterija došla u kontakt s kožom.

Simptomi

impetigo uzrok

Impetigo može biti lokaliziran na bilo kojem dijelu kože, najčešće na licu (oko nosa i usta), rukama, nogama, trupu, ali i na pelenskoj regiji. Impetigo može svrbiti, a oboljeli često prijavljuju i osjećaj pečenja i žarenja. 

Razlikujemo:

  • ne-bulozni impetigo (impetigo bez mjehura ili sitno-vezikulozni impetigo)
  • bulozni impetigo.

Sitno-vezikulozni impetigo je najčešći oblik impetiga (70%), obično uzrokovan beta hemolitičkim streptokokom grupe A. Prvo se pojavi sitni mjehurić na lagano zacrvenjenoj podlozi. Mjehurić vrlo brzo puke, nastaje ranica prekrivena krastom boje meda.

Bulozni impetigo uzrokovan je stafilokokom aureusom. Obilježen je pojavom većih mjehura ispunjenih žutom, prozirnom tekućinom koja postaje tamnija i zamućena. Mjehuri traju duže, do nekoliko dana potom puknu i prelaze u smeđe kraste.

Dijagnoza impetiga se najčešće postavlja na temelju kliničkog pregleda, katkada je potreban i mikrobiološki bris.

Trajanje i liječenje

impetigo simptomiU liječenju impetiga obično je dovoljna lokalna terapija antibiotikom u formi masti ili kreme. Lijek izbora je mupirocin mast koja se primjenjuje 2-3 puta dnevno kroz 7-10 dana. Također se primjenjuje fucidinska kiselina.

Preporuka je prije antibiotske masti oprati zahvaćeno područje. Moguće nanijeti i antiseptik u spreju.

Kraste ne trgati već ih razmočiti oblozima fiziološke otopine. Preporuka: Na deblji sloj sterilne gaze nanijeti fiziološku otopinu, ostaviti 3-5 minuta na zahvaćenom području. Nježno posušiti i nanijeti antibiotsku mast. 

Učinak lokalne terapije se primjećuje već za 1-2 dana, ali je potrebna primjena barem 7-10 dana.

Ukoliko se infekcija proširila na veću površinu kože, ukoliko se radi o malom djetetu, osobi oslabljenog imuniteta ili osoba ne reagira na lokalnu terapiju, u dogovoru s liječnikom uvest će se sistemska antibiotska terapija, obično peroralna (sirup ili tablete).

Ukoliko impetigo zahvati veću površinu kože uz antibiotsku terapiju od pomoći može biti i primjena antiseptičkih kupki.

Bez liječenja osoba je zarazna tijekom cijelog trajanja bolesti. Po uvođenju terapije osoba obično prestaje biti zarazna 24 do 48 sati nakon početka liječenja.

Komplikacije

Impetigo je obično samoizlječujuća bolest i rijetko je udružen s komplikacijama. Moguće, rijetke komplikacije su:

  • poststretpokokni glomerulonefitis (upala bubrežnih glomerula izazvana beta hemolitičkim streptokokom grupe A)
  • celulitis (bakterijska upala potkožnog tkiva)
  • sepsa (sistemska bakterijska infekcija)
  • osteomijelitis (bakterijska upala kosti). 

Ektima je oblik impetiga koji se širi u dublje slojeve kože i obilježen je pojavom većih rana (ulceracija) prekrivenih žutim krastama. Oko promjene se vidi uzdignut ljubičasti prsten.

Prevencija

impetigo prevencija

Pravilna higijena najučinkovitiji je način prevencije.

  1. Redovito prati ruke, nokti neka budu kratki i glatki.
  2. Ukoliko je dijete zaraženo, preporučuje se pošteda od kolektiva dok terapija ne počne djelovati.
  3. Posebno osjetljiva na infekciju je koža novorođene djece i dojenčadi i zato ne zaboraviti redovito prati ruke za sve osobe u kontaktu s djecom.
  4. Ne dijeliti odjeću, posteljinu i ručnike.
  5. Ukoliko se radi o ponavljanom impetigu ili djetetu s impetiginiziranim atopijskim dermatitisom često je izvor infekcije stafilokok iz nosne sluznice, te se može preporučiti primjena mupirocin masti 2x dnevno na rub nosnica.

 

Iako je impetigo česta infekcija kože i najčešće prođe bez komplikacija, potreban je oprez, naročito u novorođenčadi i male djece, djece slabijeg imuniteta i djece s atopijskim dermatitisom

Ukoliko se kožne promjene brzo šire, dijete je malo, jave se i udruženi simptomi (dijete je nervozno, žali se svrbež i slično), svakako potražite pomoć liječnika.

Članak napisala:

Prim. dr. sc. Nives Pustišek

Prim. dr. sc. Nives Pustišek je specijalist dermatolog i venerolog te subspecijalist dječje dermatologije, zaposlena u Klinici za dječje bolesti Zagreb. 2016. prim. Pustišek je obranila doktorsku disertaciju, za koju je i dobila Dekanovu nagradu na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Autor je i koautor brojnih stručnih/znanstvenih radova i publikacija iz područja dermatologije i venerologije te dječje dermatologije kao i priopćenja na kongresima u Hrvatskoj i inozemstvu. Aktivno sudjeluje u radu Hrvatskog dermatološkog društva Hrvatskog liječničkog zbora. Član je Europske akademije za dermatologiju i venerologiju i Europskog društva za pedijatrijsku dermatologiju. Osim redovnog rada u Ambulanti za dječju dermatologiju i venerologiju, prim. Pustišek aktivna je u javno-edukativnom radu. Sudjelovala je u provođenju edukativnog programa „Edukacija vršnjaka o HIV/AIDS-a za mlade“. Provodi strukturirani edukacijski program za oboljelu djecu i roditelje pod nazivom "Škola o atopiji". Od 2017.g. sudjeluje u projektu Grada Zagreba i Klinike za dječje bolesti Zagreb ”Baš me to zanima”, edukacija djevojčica šestih razreda Grada Zagreba o reproduktivnom zdravlju i njezi kože.

Ostali članci