03.02.2026.

Vulvodinija ─ uzroci, simptomi i liječenje

Neugodni simptomi u predjelu vulve mogu se pojaviti kao posljedica raznih stanja, a koja nisu posljedica uobičajnih genitalnih problema.

Vulvodinija je pojava bolnosti u području vanjskog spolovila ili na ulazu u rodnicu. Uglavnom je nepoznatog uzroka, što otežava njeno liječenje. Kako je praćena bolnim spolnim odnosima, uvelike utječe na kvalitetu života žene. Oko 7% do 16% žena ima ovaj problem, češće u dobi između 20. i 60. godine života.

Što je vulvodinija?

Vulvodinija je pojava bolnosti u području vanjskog spolovila (vulve) i ulaza u rodnicu koja traje najmanje tri mjeseca, što je svrstava u grupu kroničnih bolesti. Bolnost ili nelagoda može biti različitog intenziteta i može biti prisutna u slučaju određenih aktivnosti (npr. dugotrajno sjedenje) ili prilikom dodira i obično bez jasnih znakova uzroka.

Izolirana vulvodinija:

  • bolnost u pojedinim točkama ili manjim dijelovima vanjskog spolovila
  • bolnost samo u području klitorisa
  • bolnost samo u užem području ulaza u rodnicu
  • bolnost u području izlaza mokraćne cijevi…

Generalizirana vulvodinija:

  • obuhvaća veće područje velikih i malih usana te ulaza u rodnicu.

Razlika između vulvodinije i dispaneurije

Osnovna razlika između vulvodinije i dispareunije (bolni spolni odnosi) je u tome što simptomi vulvodinije mogu biti u stanju mirovanja ili tijekom dugotrajnog sjedenja,  dok se kod dispareunije simptomi boli, peckanja ili nelagode javljaju tijekom spolnog odnosa.

Uzroci vulvodinije

Kako je često nepoznat razlog nastanka vulvodinije,tako je i širok popis mogućih razloga koje je nekada teško dokazati pretragama. Kao najčešći razlog nastanka vulvodinije navode se:  

  • učestale i dugotrajne infekcije spolovila tijekom kojih je došlo do kroničnih promjena kože ili oštećenja živaca koji inerviraju područje vanjskog spolovila
  • oštećenja mišića dna zdjelice — promjenom anatomije i slabošću mišića dna zdjelice, a radi oštećenja živaca koji inerviraju dno zdjelice i vanjsko spolovilo  te poremećenih anatomskih odnosa organa dna zdjelice, može se javiti vulvodinija
  • oštećenja živaca koji nerviraju područje vanjskog spolovila uslijed trauma, operacija, deformiteta kralježnice  ili upalnih promjena živaca
  • nešto je češća kod žena s bolestima: debelog crijeva – iritabilni kolon, fibromialgijom (kronična bolest praćena bolovima u različitim dijelovima tijela, umorom, promjenama raspoloženja …), intersticijski cistitis (kronična neupalna bolest stijenke mokraćnog mjehura)
  • ponekad su uočeni i genetski uzročnici unutar obitelji
  • hormonalne promjene koje mogu utjecati na kvalitetu kože i sluznice rodnice.

Simptomi vulvodinije

Najčešći simptomi vulvodinije su:

  • peckanje 
  • iritacija
  • osjećaj nelagode i pritiska u području vulve
  • bol različitog inteziteta, a koja može biti i oštra poput rezanja nožem
  • simptomi su prisutni i tijekom spolnog odnosa.

Karakteristika tih simptoma je da:

  • započinju nepredvidljivo i traju nekoliko mjeseci
  • započinju iznenada bez jasnog razloga
  • mogu se pojaviti prilikom dodira određenog područja vanjskog spolovila, prilikom umetanja tampona, trčanja, dugotrajnog sjedenja…

Dijagnoza vulvodinije

Postavljanje dijagnoze vulvodinije je dugotrajan i ne tako lagan postupak. Uglavnom se svodi na isključivanje svih drugih mogućih uzroka koji dovode do simptoma sličnih vulvodiniji:

  • isključivanje infektivnih upala vanjskog spolovila, mokraćnog mjehura
  • isključivanje neuroloških bolesti
  • isključivanje malignih bolesti dna zdjelice ili vanjskog spolovila.

Kada se isključe drugi mogući uzroci bolnosti u području vanjskog spolovila, ginekološkim pregledom se dobiva:

  • uvid u stanje mišića dna zdjelice
  • isključuju se vaginalne infekcije ili alergijske reakcije vanjskog spolovila
  • prilikom pritiska na određene dijelove vanjskog spolovila vatiranim štapićem, žena će se žaliti na bolnost u dodirnutoj točki
  • vulvoskopija – pregled uz povećanje (poput kolposkopije) kojom se detektiraju promjene vanjskog spolovila koje mogu imati slične simptome. 

Liječenje vulvodinije

Kako je otežano postavljanje dijagnoze vulvodinije, tako je i uspješnost liječenja vulvodinije manja i često je kombinacija više postupaka u traženju najučinkovitije.

  • Primjena analgetika, antidepresiva, anksiolitika.
  • Psihološka pomoć u stavu prema boli i pokušaju prihvaćanja novonastale situacije.
  • Fizikalna terapija i vježbe za mišiće dna zdjelice.
  • Lokalna primjena faktora rasta (PRP metoda), kao i primjena lasera za pomlađivanje rodnice dovodi do određenih poboljšanja.
  • Lokalna primjena estrogenskih krema sa nižim koncentracijama hormona.
  • Operacijsko odstranjivanje bolnog dijela vanjskog spolovila – vrlo rijetko.

Vulvodinija je kronična i neugodna bolest zbog otežanog dijagnosticiranja i još nedovoljno jasnog pristupa liječenju simptoma. Može bitno utjecati na kvalitetu života žene i njen psihički status. U svakom slučaju, ako primijetite moguće naznake da se radi o vulvodiniji, potrebno je na vrijeme se javiti liječniku kako bi se započelo s potrebnom obradom te kako bi započelo liječenje kojim će se umanjiti simptomi vulvodinije.

Članak napisao:

Duško Pall, dr. med.

specijalist ginekologije i opstetricije, subspecijalist fetalne medicine i opstetricije, diplomirao je na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1996. godine. Od 2002-2006.g. je na specijalizaciji iz ginekologije i opstetricije u Klinici za ženske bolesti i porode u Petrovoj ulici u Zagrebu. Tijekom specijalizacije polaže poslijediplomski tečaj endoskopske ginekološke kirurgije (laparoskopija, histeroskopija) Ian Donald, poslijediplomski tečaj ginekološko opstetričkog ultrazvuka u Kliničkoj bolnici Sveti Duh u Zagrebu, te poslijediplomski tečaj kolposkopije u Kliničkom bolničkom centru Sestara milosrdnica u Zagrebu. Od 2006. do 2015. godine radi u Općoj bolnici Ogulin i Općoj bolnici Karlovac na Odjelu ginekologije i opstetricije kao specijalist. Od kraja 2015. god. zaposlenik je Doma zdravlja Zagreb Zapad u Primarnoj zdravstvenoj zaštiti žena u ambulanti na Srednjacima. Početkom 2019. stiče naziv užeg specijalista fetalne medicine i opstetricije. Kao vanjski suradnik trenutno radi u Poliklinici Gemini Plus kao i Specijalnoj bolnici Podobnik u Zagrebu. Aktivno sudjeluje na međunarodnim i domaćim kongresima kao i na tečajevima trajnog usavršavanja liječnika.

Ostali članci