Psorijaza kod djece – liječenje i savjeti za lakši život sa psorijazom

29.04.2020.

Psorijaza kod djece – liječenje i savjeti za lakši život sa psorijazom

Psorijaza je česta ne infektivna bolest. Može se pojaviti bilo gdje, no najčešće na koljenima, vlasištu, laktovima i trupu. Saznajte kako se liječi.

Psorijaza, u narodu poznata i kao ljuskavica, je česta kronična nezarazna bolest kože. Osim promjena na koži, često zahvaća vlasište i nokte, a može zahvatiti i zglobove (psorijatični artritis) te neki drugi organski sustav. Od psorijaze boluje od 1 do 3% svjetske populacije, a kod otprilike trećine oboljelih psorijaza se razvije do 18. godine života.

Što je psorijaza

Psorijaza je kronična ponavljajuća upalna bolest kože koja se javlja kod genetski podložnih osoba pod utjecajem različitih endogenih i egzogenih okidača. Psorijaza se očituje pojavom crvenih fleka (makula) ili izdignuća (papula ili plakova) pokrivenih srebrnkastim ljuskama. 

Crvenilo i ljuska glavne su promjene na koži kod psorijaze. Uglavnom se pojavljuje na vanjskoj strani lakta, koljenu i vlasištu, no promjene se mogu pojaviti bilo gdje na koži. Na noktima (psorijaza noktiju) se mogu pronaći različite vrste promjena, a najčešće točkasta udubljenja ili brazde na noktu.

Od subjektivnih smetnji oboljeli prijavljuju svrbež i bol kožnih promjena.

Različiti klinički oblici psorijaze

  • Vulgarna psorijaza (psoriasis vulgaris) najčešći je klinički oblik psorijaze. Obilježen je pojavom crvenih ljuskavih plakova, obično na laktovima, koljenima, vlasištu, leđima i koži oko pupka.
  • Kapljična psorijaza (psoriasis guttata) obilježena je sitnim žarištima poput “kapljice“, obično na trupu i udovima. Češće se pojavljuje kod djece i mlađih odraslih osoba, obično vezano uz streptokoknu infekciju.
  • Inverzna psorijaza (psoriasis inversa) ili obrnuta psorijaza obilježena je pojavom psorijatičnih žarišta na pregibima.
  • Intertriginozna psorijaza (psoriasis intertriginosa) obilježena je pojavom žarišta na mjestima iritacije, na primjer, na koži pazuha, prepona, trbuha ili ispod dojki. 
  • Eritrodermijska psorijaza (psoriasis erythrodermica) je težak oblik psorijaze koji zahvaća kožu cijelog tijela.
  • Pustulozna psorijaza (psoriasis pustulosa) je težak oblik psorijaze koji, uz klasične psorijatične promjene, ima pustule i opće znakove bolesti (opće loše osjećanje, povišenu tjelesnu temperaturu).
  • Psorijaza noktiju može biti dio kliničke slike drugih oblika psorijaze ili se javiti izolirano. Nokti su zadebljani, lomljivi, često uz točkaste udubine i žućkaste mrlje. 
  • Psorijatični artritis (arthritis psoriatica) je stanje u kojem je uz psorijazu prisutna i upalna bolest zglobova.

Simptomi psorijaze kod djece

  • Psorijaza kod djece je obilježena češćom pojavom psorijaze na licu, pregibima i genitalnoj regiji.
  • Žarišta se obično više vlaže nego u odrasloj dobi.
  • Psorijaza kod djece češće svrbi.
  • Najčešći oblik psorijaze kod djece, kao i kod odraslih, je vulgarna psorijaza
  • Kod djece je česta i kapljična psorijaza vezana uz streptokoknu infekciju. 
  • Eritrodermijska i pustulozna psorijaza su vrlo rijetke u dječjoj dobi.
  • Ukoliko se crvenilo uz ljuskanje naglo pojavi u vlasištu u dječjoj dobi, prvo je potrebno isključiti gljivičnu infekciju.

Pročitajte više o osipu kod beba i djece, dermatitisu kod beba te pojavi crvenih fleka.

Zašto se pojavljuje psorijaza

Psorijaza nastaje zbog nasljedne predispozicije, djelovanja okolišnih čimbenika i promijenjenog imunološkog odgovora.

Nasljedna predispozicija

Prema epidemiološkim istraživanjima, ako jedan roditelj boluje od psorijaze, vjerojatnost da oboli dijete je 10 do 20%, a ako oba roditelja imaju psorijazu, vjerojatnost da će je imati i dijete iznosi oko 50%. Više gena je odgovorno za nastanak bolesti te se ovaj oblik nasljeđivanja zove poligenski način nasljeđivanja.

Na temelju povezanosti s nasljeđivanjem i dobne pojavnosti psorijaze razlikujemo:

  • Tip I psorijaze. Bolest počinje u mlađoj životnoj dobi, prije 40. godine života, najčešće između 16. i 25. godine. Pozitivna je obiteljska anamneza psorijaze i oblik bolesti je teži. Od ovog oblika psorijaze boluje oko dvije trećine bolesnika.
  • Tip II psorijaze. Bolest počinje kasnije, nakon 40. godine života. Ne pokazuje nasljednu sklonost i obično je blažeg oblika bolesti. Od ovog oblika psorijaze boluje oko trećina oboljelih.

Promijenjen imunološki odgovor

Imunopatogeneza psorijaze veoma je kompleksna i veliko je područje istraživanja. Psorijaza je bolest posredovana T limfocitima, a smatra se da nastaje kao posljedica poremećene aktivacije prirođene i stečene imunosti. Imunosni čimbenici su pokretači upalnog procesa u psorijazi jer potiču keratinocite (stanice površinskih slojeva kože) na 4 do 6 puta brže dijeljenje u odnosu na zdravu kožu. Upravo se zato životni ciklus keratinocita skraćuje od normalnih 28 do 30 dana, na 3 do 5 dana, što za posljedicu ima brže ljuštenje kože

Danas, zahvaljujući poznavanju djelovanja imunoloških čimbenika, T limfocita i brojnih malih molekula (citokina), terapija za psorijazu je sve bolja.

Endogeni i egzogeni okidači u nastanku psorijaze su brojni.

Okidači za nastanak i pogoršanje psorijaze:

  • Infekcije Mogu prethoditi prvoj pojavi psorijaze ili uzrokovati pogoršanje psorijaze. Na primjer, kapljična psorijaza kod djece se javlja vezano uz streptokoknu infekciju.
  • Psihički stres – Psihički stres vrlo često prethodi prvom nastupu psorijaze, a u čak 30 do 40% bolesnika uzrokuje pogoršanje kliničkog tijela bolesti.
  • Fizičke ozljede kože 
  • Određeni lijekovi – Na primjer litij, beta blokatori, inhibitori enzima konverzije angiotenzina i antimalarici pogoršavaju psorijazu ili mogu uzrokovati prvu pojavu psorijaze.
  • Navike poput pušenja i konzumacije alkohola pogoršavaju tijek psorijaze.

Liječenje psorijaze kod djece

Liječenje psorijaze ovisi o težini bolesti, a razlikujemo liječenje bolesnika s blagom, umjerenom i teškom psorijazom. Iznimno je važno educirati roditelje i djecu o bolesti jer je bolest kronična. Liječenjem smirujemo simptome, ali još uvijek ne možemo izliječiti psorijazu.

Lokalno liječenje psorijaze

  • Uljne kupke – omekšavaju ljuske.
  • Keratolitici – uklanjaju ljuske. Najčešće se kao keratolitici primjenjuju niske koncentracije salicilne kiseline. Zbog mogućnosti resorpcije, salicilnu kiselinu treba vrlo oprezno primjenjivati u dječjoj dobi.
  • Lokalni kortikosteroidi – imaju protuupalno djelovanje. U dječjoj dobi se savjetuje primjena kortikosteroida blage i umjerene jačine, uz evidenciju potrošene količine.
  • Analozi vitamina D (kalcijpotriol) i lokalni retinoidi nisu registrirani za primjenu u liječenju psorijaze dječje dobi. No, na preporuku liječnika mogu se primjenjivati kod osoba mlađih od 18 godina, ali uz nadzor liječnika i uz posebne indikacije.

U lokalnoj terapiji važno je naglasiti i redovitu primjenu neutralnih masti i krema (emolijensa) u održavanju dobrog stanja kože.

Kod opsežnijih oblika bolesti u obzir dolazi i fototerapija, odnosno kontrolirano izlaganje ultraljubičastim zrakama. U dječjoj dobi se najčešće primjenjuje UVB uskospektralna fototerapija (valne duljine 311 nanometara). Također, odličan učinak ima i heliomarinoterapija, odnosno boravak na suncu i kupanje u morskoj vodi. 

Za teške oblike bolesti primjenjuju se i imunosupresivna i biološka terapija.

Kada posjetiti doktora

Psorijaza je kronična, često i cjeloživotna bolest kože, a nerijetko je udružena s komplikacijama na drugim organima i organskim sustavima. Djeca s psorijazom u riziku su od razvoja artritisa upalnih bolesti crijeva, šećerne bolesti, pretilosti, arterijske hipertenzije i drugih kardiovaskularnih bolesti. Upravo zato sva djeca kod kojih se postavi sumnja na psorijazu trebaju pregled specijalista dermatologa koji će učiniti potrebnu dijagnostiku i preporučiti terapiju te na taj način spriječiti razvoj mogućih komplikacija u budućnosti.

Savjeti za lakši život djeteta sa psorijazom

Psorijaza može imati veliki utjecaj na zdravstveno stanje djeteta, ali i na njegov psihološki status. Bolest je vidljiva i nagrđuje izgled djeteta te može značajno utjecati na razvoj slike o sebi i razvoj samopoštovanja. Nerijetko se kod djeteta razvija osjećaj srama, krivnje, zabrinutosti, bespomoćnosti i beznađa. Djeca sa psorijazom, kao i odrasli, pate. Često su povrijeđena zbog komentara, izbjegavanja ljudi ili samo pogleda iz okoline; druga djeca, ali i odrasli, postavljaju im neugodna pitanja; imaju problema u svakodnevnim aktivnostima, druženju i sportu.

Kako da život sa psorijazom bude lakši?

  • Važno je da roditelji i djeca budu educirani o bolesti, upoznati s razlozima nastanka psorijaze, kao i mogućim čimbenicima pogoršanja te terapijskim mogućnostima. Bitno je znati koje komplikacije psorijaza može izazvati.
  • Važne su redovite kontrole dermatologa i primjena preporučene terapije. Iako nemamo terapiju izlječenja, terapija koju trenutno imamo je odlična i može u potpunosti smiriti simptome bolesti te spriječiti razvoj komplikacija. Treba je redovito primjenjivati.
  • Prije uključivanja djece u neku novu skupinu poput vrtića ili škole, roditelji bi trebali razgovarati s odgojiteljima ili učiteljima i reći im od čega dijete boluje i da to nije opasno za ostale. 
  • Naučiti dijete da otvoreno govori o svojoj bolesti i da je se ne srami. Objasniti prijatelju u razredu ili na sportu od čega boluje i da psorijaza nije zarazna. Oni koji nemaju psorijazu, to ne znaju.
  • Razvijati zdrave životne navike — aktivno se baviti sportom, zdravo i uravnoteženo jesti, održavati dobar san.

Psorijaza je kronična nezarazna upalna bolest kože obilježena crvenilom kože i ljuskanjem. Iako se može javiti u bilo kojoj životnoj dobi, najčešće se po prvi puta javlja između 15. i 25. godine života. Rana dijagnoza i početak liječenja vrlo su važni jer sprječavaju nastanak komplikacija i udruženih poremećaja u budućnosti.

Članak napisala:

Prim. dr. sc. Nives Pustišek

Prim. dr. sc. Nives Pustišek je specijalist dermatolog i venerolog te subspecijalist dječje dermatologije, zaposlena u Klinici za dječje bolesti Zagreb. 2016. prim. Pustišek je obranila doktorsku disertaciju, za koju je i dobila Dekanovu nagradu na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Autor je i koautor brojnih stručnih/znanstvenih radova i publikacija iz područja dermatologije i venerologije te dječje dermatologije kao i priopćenja na kongresima u Hrvatskoj i inozemstvu. Aktivno sudjeluje u radu Hrvatskog dermatološkog društva Hrvatskog liječničkog zbora. Član je Europske akademije za dermatologiju i venerologiju i Europskog društva za pedijatrijsku dermatologiju. Osim redovnog rada u Ambulanti za dječju dermatologiju i venerologiju, prim. Pustišek aktivna je u javno-edukativnom radu. Sudjelovala je u provođenju edukativnog programa „Edukacija vršnjaka o HIV/AIDS-a za mlade“. Provodi strukturirani edukacijski program za oboljelu djecu i roditelje pod nazivom "Škola o atopiji". Od 2017.g. sudjeluje u projektu Grada Zagreba i Klinike za dječje bolesti Zagreb ”Baš me to zanima”, edukacija djevojčica šestih razreda Grada Zagreba o reproduktivnom zdravlju i njezi kože.

Ostali članci