Zaštita od sunca - Sve o licu, koži i opeklinama od sunca | Lupilu Lidl

20.03.2019.

Zaštita od sunca - sve o licu, koži i opeklinama od sunca

Svi jedva čekamo ljepše dane za uživanje u prijeko potrebnoj dozi sunca, no ipak je potrebno pripaziti kad i koliko mu se izlažemo. Saznajte sve o utjecaju sunca na vašu kožu i kako se optimalno zaštititi od loših posljedica izlaganja sunčevim zrakama.

Utjecaj sunca na kožu – simptomi i posljedice

Iako sunce ima dobar utjecaj na raspoloženje te potiče stvaranje aktivnog oblika vitamina D u našim organizmima, nekontrolirano izlaganje sunčevom zračenju može dovesti do promjena u strukturi i funkciji kože. Ako je oštećenje kože samo trenutno (akutno), ono rezultira opeklinama od sunca i takozvanim “alergijama na sunce”, odnosno fototoksičnim ili fotoalergijskim reakcijama. Međutim, dugoročno nekontrolirano izlaganje sunčevom zračenju može uzrokovati prijevremeno starenje kože, te u najgorem slučaju pojavu tumora kože (karcinomi kože i maligni melanomi).

Djelovanje sunčevog zračenja na kožu kumulativnog je karaktera, odnosno zbraja se kroz život. Iako u dječjoj dobi nećemo primijetiti kronična oštećenja kože zbog sunca, u tom razdoblju dogodit će se najveći dio ukupne životne akumulacije sunčeva djelovanja, zbog čega je od malih nogu potrebno provoditi pravilnu zaštitu kože od sunca.

Sunčevo zračenje – UVA i UVB zrake

Sunčevo zračenje sastoji se od infracrvenih (toplinskih) zraka, vidljivog svjetla i ultraljubičastog (UV) zračenja. Za razliku od toplinskih zraka i vidljivog svjetla, UV zračenje ne možemo zapaziti našim osjetilima. U takvom zračenju razlikujemo UVA, UVB i UVC zrake. One se razlikuju po duljini zraka, a do površine zemlje dolaze samo UVA i UVB zrake, dok se UVC zrake apsorbiraju u različitim slojevima atmosfere.  

Karakteristike UVA zraka

UVA zrake su one dužih valnih duljina (320-400 nm) i čine 95% spektra UV zračenja koje dolazi do površine zemlje. One ne mijenjaju svoj intenzitet i konstantne su tijekom cijelog dana i godine, a prolaze kroz prozorsko staklo, vodu i oblake, te čak prodiru u dublje slojeve kože. Iako se u dermatologiji mogu koristiti terapijski (u fototerapiji prilikom psorijaze, atopijskog dermatitisa i sličnih kožnih bolesti), one također mogu imati štetan učinak na našu kožu. Mogu dovesti do kratkoročnih fotoalergijskih i fototoksičnih reakcija, a dugoročno mogu uzrokovati i karcinom kože, maligni melanom ili prijevremeno starenje kože.

Karakteristike UVB zraka

UVB zrake čine preostalih 5% spektra UV zračenja koje dolazi do površine zemlje i kraćih su valnih duljina (290-320 nm) pa se zadržavaju u površnim slojevima kože. One mijenjaju svoj intenzitet ovisno o godišnjem dobu i dobu dana (u našim su krajevima najintenzivnije tijekom ljetnih mjeseci, u podne), te prolaze kroz vodu i oblake, ali ne kroz prozorsko staklo. Njihova prednost je što potiču stvaranje vitamina D u koži, te kao i UVA zrake mogu biti dio fototerapijskih tretmana. Međutim, mogu imati i štetni učinak na našu kožu, poput crvenila, hiperpigmentacije i opeklina od sunca, a dugoročno mogu uzrokovati i karcinom kože i maligni melanom.

Faktori koji utječu na osjetljivost na sunce

Faktori koji utječu na osjetljivost na sunce s jedne strane ovise o tipu kože, a s druge strane o intenzitetu UV zračenja.

Intenzitet UV zračenja

UV zračenje neprestano mijenja svoj intenzitet i ovisi o cijelom nizu parametara: uvjeti atmosfere, godišnje doba, dio dana, nadmorska visina, geografski položaj, stanje ozonskog omotača i slično. Parametar koji pokazuje stupanj opasnosti od UV zračenja zove se UV indeks (UVI).

Vrijednosti UVI mogu biti:

  • 0–2 (niska opasnost)
  • 3-5 (srednja opasnost)
  • 6-7 (visoka opasnost)
  • 8-10 (vrlo visoka opasnost)

Tijekom ljetnih mjeseci u našim krajevima obično očekujemo UV indeks u rasponu od 7 do 10.  Hrvatski meteorološki zavod svakodnevno na svojim stranicama objavljuje koliki je UV indeks.

Fototipovi kože

Prema osjetljivosti kože na nastanak opeklina od sunca razlikujemo pet fototipova kože:

  • fototip 1 – osobe izrazito svijetle kože, crvene kose, svijetlih očiju, s pjegicama na koži, vrlo brzo izgore na suncu, ne pocrne
  • fototip 2 – osobe svijetle kože, plave kose, svijetlih očiju, vrlo brzo izgore na suncu, rijetko pocrne
  • fototip 3 (mediteranski tip) – osobe tamnije kože i kose, rijetko pocrvene, uvijek pocrne
  • fototip 4 – tamni tip kože (Latinoamerikanci)
  • fototip 5 – najtamniji tip kože

Osobe svijetle puti, dakle koje pripadaju fototipu 1 i 2, u većem su riziku da razviju oštećenja kože zbog djelovanja sunca. Toj grupi također pripadaju djeca, osobe kod kojih je osobno ili u obitelji bilo povijesti melanoma, osobe s velikim brojem madeža (više od 100), osobe koje imaju sindrom displastičnih madeža, osobe koje imaju prirođeni madež (veći od 20 cm), te osobe koje su na imunosupresivnoj terapiji.

Naravno, nisu sva oštećenja kože jednaka. Kao što smo rekli na početku, razlikujemo akutna oštećenja kože, koja relativno brzo prolaze, te kronične bolesti koje su teže i dugotrajnije.

Akutna oštećenja kože

Opeklina od sunca

Ovo akutno (trenutno) oštećenje kože nastaje kao posljedica nekontroliranog izlaganju suncu, primarno UVB zrakama. Karakterizirana je intenzivnim crvenilom koje se javlja 4-6 sati nakon izlaganja suncu, praćeno osjećajem pečenja, često i bolnosti kože. U težim slučajevima prisutni su i mjehuri na opečenoj koži. Kod manje djece uz simptome na koži mogu biti prisutni i opći simptomi kao slabost, glavobolja, povišena temperatura, čak i kolaps. Simptomi se obično smanjuju 72 sata nakon akutnog izlaganja suncu, a posljedično se razvijaju pigmentacije.

“Alergija na sunce” – fototoksične i fotoalergijske reakcije

Fototoksična oštećenja su također prolazna, a nastaju kao posljedica međusobnog djelovanja UVA zraka i određenih okolišnih kemijskih tvari prisutnih na koži ili u koži. Te tvari nazivamo fotosenzibilizatorima. Fotosenzibilizator u kožu može doći putem krvotoka (najčešće različiti lijekovi) ili biti direktno u kontaktu s kožom (na primjer biljke, kreme, hrana, kozmetički proizvodi). Kod fotoalergijskih reakcija uz UVA zrake i fotosenzibilizator potrebno je sudjelovanje imunoloških mehanizama. Obje vrste reakcija su jednake po tome što izgledaju poput sunčanih opeklina, ali su najčešće povezane s puno kraćim izlaganjem suncu, a reakcije na koži su burnije. Važno je informirati se o tome koji su lijekovi fotosenzitivni! Ukoliko je moguće, nemojte ih uzimati tijekom ljetnih mjeseci, ili se tijekom tog perioda pobrinite za odgovarajuću zaštitu od sunca. Također imajte na umu da ovaj tip reakcija nastaje zbog UVA zraka koje mogu proći kroz prozorsko staklo, zbog čega onu mogu nastati i tijekom vožnje u autu.

Kronična oštećenja kože

Prijevremeno starenje kože i suhoća

Vanjsko ili prijevremeno starenje kože, danas popularno nazvano photoageing, proces je starenja kože pod utjecajem vanjskih čimbenika, kao što su kronično izlaganje UV zračenju, pušenje, alkohol, neadekvatna prehrana i slično. Od nabrojanih čimbenika, dokazano najvažniju ulogu ima nekontrolirano, prekomjerno izlaganje sunčevom zračenju.

Ovaj proces starenja se razlikuje od normalnog, očekivanog oblika procesa koje se naziva unutarnje, kronološko ili fiziološko starenje. Ono se normalno može vidjeti na svim dijelovima tijela, dok se prijevremeno starenje najbolje vidi na mjestima koja su najviše izložena suncu, kao što su lice, vrat, dekolte i gornji dijelovi šaka i podlaktica. Da bi se i vidjela razlika između ova dva oblika starenja, najbolje je usporediti kožu koja je uvijek zaštićena od sunca (na primjer, unutrašnja strana nadlaktica ili pazuha) s kožom koja je najčešće izložena.

Prijevremeno ostarjela koža postaje suha, naborana i gruba, javljaju se nepravilne hiperpigmentacije i hipopigmentacije. Gubi se tonus i elasticitet kože, dolazi do povećane osjetljivosti stjenke krvnih žila s pojavom kapilara, malih vaskularnih papula i modrica uslijed laganih povreda. Sve ove značajke su posljedica promjena u dubljim slojevima kože, gdje UVA zrake uzrokuju promjenu strukture kolagenih i elastičnih vlakana, ali i stvaranje slobodnih kisikovih radikala koji dodatno oštećuju i druge strukture u koži.

Rak kože

Aktiničke keratoze ili solarne keratoze su najčešće tumorske promjene na koži i danas se smatraju ranim oblikom planocelularnog karcinoma kože. Javljaju se na izloženim mjestima na tijelu i jasno su povezane s kroničnim izlaganjem UV zrakama. Radi se o okruglim ili ovalnim crvenkasto-smeđim promjenama, obično oštro ograničenim, veličine od 0,5 do 2 cm, koje su hrapave i ponekad prekrivene ljuskama.

Bazocelularni karcinom najučestaliji je zloćudni tumor kože. To je semimaligni ili lokalno agresivni tumor čije stanice potječu iz temeljnog sloja epidermisa, folikula dlake i lojnih žlijezda. U pravilu ne metastazira i ne nalazi se na sluznicama. U 80% bolesnika lezije su lokalizirane na gornje dvije trećine lica. Rizični čimbenici za nastanak su kronična izloženost UV zračenju (osobito UVB zrake), uporaba solarija, genetski čimbenici, fototip kože 1 i 2, ionizirajuće zračenje, kemijski karcinogeni (anorganski arsen) i imunosupresija.

Spinocelularni ili planocelularni karcinom kože se u više od 90% slučajeva javlja na dijelovima tijela izloženim suncu (lice, donja usna, vrat, ušna školjka, podlaktice, šake). Agresivan je, izrazito lokalno destruktivan i ima sklonost metastaziranju. Glavni čimbenik rizika je izloženost UV zračenju i fototip kože 1 i 2. Često se kod bolesnika sa spinocelularnim karcinomom kože vide i brojni drugi znakovi kroničnog oštećenja kože.

Maligni melanom je najzloćudniji tumor koji nastaje malignom preobrazbom melanocita, a karakterizira ga izrazita sklonost ranom metastaziranju. Melanom je jedan od tumora s najvećim porastom broja oboljelih, zbog čega sve više predstavlja javnozdravstveni i medicinski problem. I ovdje su dvije skupine čimbenika važne za nastanak bolesti: čimbenici domaćina (obiteljska sklonost prema melanomu, prethodno dijagnosticiran melanom ili ne-melanomski zloćudni tumor kože, tip i broj madeža, fototip kože i imunosupresija) i okolišni čimbenici. Najvažniji okolišni čimbenik u nastanku melanoma jest UV zračenje i to tzv. intermitentno izlaganje UV zrakama, odnosno povremeno intenzivno sunčanje praćeno opeklinama kože s mjehurićima.

Zaštita od sunca – koraci

Postoje koraci koji će vam pomoći u sprječavanju blažih oštećenja poput crvenila od sunca, a koji također dugoročno smanjuju rizik od kroničnih bolesti kože. Odgovorno ponašanje na suncu uključuje:

  • praćenje vrijednosti UV indeksa
  • izbjegavanje direktnog izlaganja suncu u vremenu kada je sunčevo zračenje najjače (između 10 i 16 sati)
  • izbor odgovarajuće odjeće, šešira i sunčanih naočala
  • pravilan izbor i primjena fotozaštitnih krema (krema za sunčanje).

Treba napomenuti da sam boravak u sjeni (hladu) na kopnu ili brodu nije toliko dobra zaštita koliko pretpostavljamo, jer se UV zrake mogu reflektirati na glatkim površinama. Refleksija na površini snijega je od 30 do 80%, vode oko 20%, pijeska od 6 do 25%, a najmanja na površini trave, od 0,5 do 4%.

Odjeća je odličan oblik zaštite od sunca. Ultraviolet protection factor (UPF) se odnosi na stupanj zaštite koju pruža odjeća, a ovisi o tipu materijala, gustoći tkanja i boji odjeće. Pamuk ili sintetika pružaju bolju zaštitu od sunca od svile ili lana. Tamna boja odjeće odbija UV zrake, ali upija toplinu. Fotozaštitna odjeća napravljena je od posebnih materijala i ima u svoje tkanje utkane niti koje odbijaju UV zrake, ali i toplinu. Pruža odličan oblik zaštite od sunca i svakako se preporuča za sve rizične osobe.

Šešir je neizostavni dio zaštite od sunca, budući da su lice i vrat dijelovi tijela koji su najviše izloženi suncu. Oči su posebno osjetljive na sunce i sunčane naočale moraju imati stakla koja pružaju 100% zaštitu od UVA zraka.

Kako izabrati kremu protiv sunca?

Dok birate zaštitnu kremu za sunčanje, postavite sljedeća pitanja:

  • Pruža li izabrani preparat odgovarajuću zaštitu od UVA i UVB spektra?
  • Koji stupanj zaštite ostvaruje?
  • Je li dobre teksture?
  • Je li preparat vodootporan?

Zaštitni filteri u kremama mogu biti kemijski i fizikalni, a najbolja zaštita se ostvaruje upravo kombinacijom oba filtra.

Kemijski ili organski filteri apsorbiraju fotone UV zračenja, imaju specifični apsorpcijski spektar te se dijele na UVA i UVB kemijska zaštitna sredstva. Pružaju učinkovitu zaštitu od UVB zraka, no zaštita od UVA najčešće nije potpuna. Upravo ih zato treba kombinirati s fizikalnim ili anorganskim filterima koja djeluju kao fizikalna barijera koja odbija UV zračenje. Kemijski filtri su u alergijama predisponiranih osoba češći uzročnici fotoalergijskih reakcija, dok su fizikalni filtri fotostabilni, ali često ostavljaju bijeli film na površini kože. Novije formulacije krema za zaštitu od sunca su kozmetički prihvatljivije i ne ostavljaju toliko naglašen trag na koži, a sadrže i različite antioksidanse, odnosno blokatore oštećenja.

Oznaka sun protection factor (SPF) koju najčešće vidimo na proizvodima za sunčanje uglavnom se odnosi na stupanj UVB zaštite, što znači “koliko vremena mogu provesti na suncu, a da ne izgorim”. Osoba koja inače „izgori“ na suncu za 10 minuta će u slučaju korištenja zaštite s SPF-om 10 opekline dobiti tek za 10 puta duže vrijeme.

Razlika u apsorpciji UV zraka između određenih SPF-ova je mala: SPF 15 ostvaruje 93% apsorpcije, SPF 30 gotovo 97% apsorpcije, a SPF 50 više od 98% apsorpcije UV zraka. Međutim, ovakva mjerenja su vršena u laboratorijskim, idealnim uvjetima i pri nanošenju količine preparata od 2 mg kreme na 1 cm2 kože, što rijetko tko zapravo nanosi. Dakle, i SPF 30 pruža dobru zaštitu, ali samo ako se nanese u dovoljnoj količini (2mg kreme/cm2 kože). Osim zadovoljavajućeg SPF-a, zaštitna krema mora pružati i UVA zaštitu te imati logo UVA zaštite u skladu s regulativom Europske unije. Prirodne kreme za sunčanje možda zvuče zdravo, ali nemaju dokazanu učinkovitost prilikom izlaganja suncu.

Dakle, kada primjenjujemo zaštitnu kremu za sunce, uvijek treba izabrati odobreni proizvod koji ima UVA i UVB zaštitu!

Što se tiče proizvoda s višim zaštitnim faktorom poput SPF-a 50, njih se preporučuje:

  • osobama koje imaju fototip kože 1 ili 2
  • osobama koje imaju svijetlu put
  • djeci
  • osobama koje imaju tumor kože ili spadaju u rizične skupine
  • osobama koje imaju bolesti kože koje se pogoršavaju na suncu
  • osobama na imunosupresivnoj terapiji

Podloga u kojoj se nalaze filteri za zaštitu od sunca također utječu na učinkovitost, naročito nakon plivanja i znojenja, zbog čega treba paziti da su proizvodi vodootporni.

Losioni i kreme su najčešće teksture preparata za sunčanje. Kreme su pogodnije za suhu kožu, osobito za lice, a losioni su lakše razmazivi. Gelovi su pogodniji za muškarce i sportaše. Stikovi su teži za primjenu, ali su odlični za mala područja kože gdje želimo ostvariti jaču zaštitu, kao što su usne ili nos. Sprejevi su vrlo laki za primjenu i brzo pokrivaju veće površine, no nedostatak je što se teže mogu ravnomjerno nanijeti i obično ih svi nanose u manjoj količini od preporučene. Suvremena fotozaštitna sredstva djeluju i terapijski, te tako postoje linije proizvoda za akne, hiperpigmentacije, linije za osjetljivu kožu sklonu alergijama, tonirane fotozaštitne kreme i slično. Na vama je samo da izaberete proizvod prikladan za vašu kožu, zatim bezbrižno (ali umjereno!) uživate.

Članak napisala:

Prim. dr. sc. Nives Pustišek

Prim. dr. sc. Nives Pustišek je specijalist dermatolog i venerolog te subspecijalist dječje dermatologije, zaposlena u Klinici za dječje bolesti Zagreb. 2016. prim. Pustišek je obranila doktorsku disertaciju, za koju je i dobila Dekanovu nagradu na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Autor je i koautor brojnih stručnih/znanstvenih radova i publikacija iz područja dermatologije i venerologije te dječje dermatologije kao i priopćenja na kongresima u Hrvatskoj i inozemstvu. Aktivno sudjeluje u radu Hrvatskog dermatološkog društva Hrvatskog liječničkog zbora. Član je Europske akademije za dermatologiju i venerologiju i Europskog društva za pedijatrijsku dermatologiju. Osim redovnog rada u Ambulanti za dječju dermatologiju i venerologiju, prim. Pustišek aktivna je u javno-edukativnom radu. Sudjelovala je u provođenju edukativnog programa „Edukacija vršnjaka o HIV/AIDS-a za mlade“. Provodi strukturirani edukacijski program za oboljelu djecu i roditelje pod nazivom "Škola o atopiji". Od 2017.g. sudjeluje u projektu Grada Zagreba i Klinike za dječje bolesti Zagreb ”Baš me to zanima”, edukacija djevojčica šestih razreda Grada Zagreba o reproduktivnom zdravlju i njezi kože.

Ostali članci