Sve o dohrani za bebe | Lupilu Lidl

12.03.2019.

Dohrana za bebe

Iako dojenje predstavlja najzdraviju opciju za hranjenje djeteta, važno je pravovremeno započeti s kvalitetnom dohranom. Provjerite u kojoj je dobi optimalno uvođenje dohrane, koje je namirnice poželjno koristiti, kako ih obrađivati te kojih se stvari ne trebate bojati.

Poznato je da je majčino mlijeko najbolja hrana za dojenče. Ono ne samo da sadrži optimalnu kombinaciju esencijalnih masnih kiselina, masti, bjelančevina, vitamina i mineralnih tvari, već i mnogo imunosno zaštitnih i biološki aktivnih tvari koje nijedna druga hrana ne može zamijeniti. Prema stručnim stavovima Europskog udruženja za pedijatrijsku gastroenterologiju, hepatologiju i prehranu (ESPGHAN) i Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) dojenje treba poticati kao poželjnu opciju prehrane malog djeteta.

Isključivo dojenje (dakle bez dodataka sokova, vode, čajeva, kašica ili druge hrane) treba biti jedina hrana barem do djetetovog 4. mjeseca, odnosno 17. tjedna života. Poželjno je da se dojenje majčinim mlijekom nastavi i duže, do početka 7. mjeseca života, a apsolutno se potiče da majka nastavi s dojenjem i nakon tog razdoblja.

Što je dohrana i kad započeti

Kako se fiziološke potrebe malog djeteta mijenjaju, samim time rastu i djetetove potrebe za energijom te raznim makronutrijentima i mikronutrijentima. Majčino mlijeko tada više nije dovoljno — ni u energetskom, ni u nutritivnom smislu. Drugim riječima, majčino mlijeko ne može biti jedina hrana djece starije od šest mjeseci jer nije dovoljno bogato hranjivim tvarima i energijom. Isto vrijedi i za dojenačku hranu, tj. formule.

To ne znači da se ne smije nastaviti s dojenjem, dapače, valja poticati nastavak dojenja koje tada prestaje imati isključivo nutritivnu ulogu te preuzima emotivnu i psihološku ulogu povoljnu za djetetovo zdravlje.

Riječ „dohrana“ označuje dopunu postojećem majčinom mlijeku. Ona označava početak uvođenja hrane, odnosno namirnica tekuće ili krute konzistencije te isključuje dojenje ili specijalne dojenačke formule. Važno je naglasiti da je dohrana neizostavna za razvojne i prehrambene potrebe djeteta. 

Dohrana dojene bebe trebala bi se uvesti između 4. i 6. mjeseca života. Prije 4. mjeseca života djetetov probavni sustav još nije dovoljno zreo, a nakon 6. mjeseca potrebno je senzibilizirati djetetov imunosni sustav sa sastavnicama hrane, što potiče razvoj probavnih procesa u skladu s dječjom dobi. Isto tako, važno je poticati reflekse žvakanja i gutanja koji utječu na razvoj govornog aparata.

Valja naglasiti kako su ove preporuke valjane za zdravu i terminski rođenu djecu. Za djecu koja su rođena prijevremeno, ili kod kojih postoje posebna zdravstvena stanja, mogu se dati personalizirane preporuke uz dozvolu i nadzor pedijatra, gastroenterologa ili nutricionista.

Alergeni u dohrani za bebe

Prema najnovijim smjernicama ESPGHAN-a i WHO-a prva dohrana za bebe može sadržavati alergene, odnosno uvođenje svih namirnica od samog početka. Doduše, za kravlje mlijeko i dalje vrijedi preporuka da se uvodi tek nakon navršenih 12 mjeseci. Također, savjetuje se da se odmah započne s uvođenjem ostalih alergena, poput jaja, citrusa, koštuničavog voća i namirnica koje sadržavaju gluten.

Djeca koja su rizičnija za dobivanje alergije na kikiriki, poput djece s alergijom na jaje i djece s ekcemom, trebala bi krenuti s uvođenjem kikirikija između 4. i 11. mjeseca života, no isključivo uz praćenje liječnika, tj. specijalista pedijatra. Namirnice koje sadrže gluten mogu se uvoditi između 4. i 12. mjeseca djetetova života, no u malim količinama.

Preporučuje se uvođenje sezonskog voća i povrća u skladu s podnebljem, a pritom je bolje krenuti s lakše probavljivim namirnicama i ne pretjerivati s namirnicama koje sadrže bjelančevine. Od biljnih namirnica to su mahunarke i žitarice, no još je važnije pripaziti na unos životinjskih namirnica. Namirnice koje su bogate bjelančevinama predstavljaju opterećenje za funkciju bubrega malog djeteta, a to je doista sitan i osjetljiv organ nespreman na opterećenje, prije svega, ureom (tvari nastalom razgradnjom bjelančevina).

Opća pravila dohrane za bebe

Raznovrsnost vrijedi kao temeljna preporuka u prehrani male djece, no u skladu s određenim pravilima:

  • S vremenom djeci treba nuditi i namirnice koje, iako su zdrave, nisu samo slatke (kao što su, primjerice, kuhana mrkva i banana), već su i ostalih okusa i blago gorke, poput zelenog povrća.
  • Kod starije djece potrebno je uvoditi krutu hranu koja zahtijeva postepeno žvakanje malih usitnjenih komadića hrane, kako se dijete ne bi izlagalo opasnosti slabijeg razvoja žvačnih mišića i govornog aparata te slabijoj artikulaciji.
  • Svaku namirnicu potrebno je uvoditi postupno i uzastopno kroz tri do pet dana, najbolje u prijepodnevnim satima kako bi se mogle pratiti možebitne reakcije na uvedenu namirnicu.
  • Tek kada je usvojena jedna namirnica, može se krenuti s drugom.
  • Prvi se dan nova namirnica uvodi samostalno, a ostale dane u kombinaciji s jednom ili više već uvedenih namirnica.
  • Kako vrijeme prolazi, broj uvedenih namirnica postaje sve veći, kao i broj mogućih kombinacija. Tako u dobi od sedam ili osam mjeseci nije potrebno novu namirnicu uvoditi samostalno.  

Količina i broj obroka također se postupno povećava. Dijete bi u dobi od 12 mjeseci trebalo imati formirana tri glavna obroka i dva međuobroka (6. – 7. mjesec jedan obrok, 8. mjesec drugi obrok, 10. mjesec treći obrok). Raspored obroka određuje se prema dnevnom ritmu djeteta uz zadržavanje pravila o uvođenju nove namirnice u prijepodnevnim satima.

Način obrade hrane za djecu

Do 12. mjeseca života dječja se hrana isključivo kuha i ne preporučuju se drugi načini obrade, poput pečenja i prženja. Važna je napomenuti kako dječju hranu nije potrebno soliti ni dodavati zaslađivače, a ne preporučuje se ni korištenje voćnih sokova. Hrana se počinje soliti tek nakon 12. mjeseca, ali i tada vrlo ograničeno, imajući u vidu osjetljivost i ranjivost bubrega malog djeteta.

Važno je imati na umu da su mnoge namirnice već posoljene (primjerice, kruh), kao i to da je sol prisutna u majčinom mlijeku i u mliječnoj formuli. Šećer i slatko treba izbjegavati prije djetetove prve godine, a po mogućnosti i dulje. Ako djetetu ponudite zaslađene namirnice vrlo će vjerojatno stvarati otpor prema namirnicama koje nisu zaslađene. Iz istog razloga djetetu je dobro nuditi samo vodu bez zaslađenih čajeva i sokova.

Na samom početku dohrane važno je da dijete upozna izvorne okuse namirnica, kao i njihove teksture. Poželjno je hranu ostaviti u njihovom prirodnom obliku te ju je najbolje samo blago usitniti vilicom — upravo je zato dobro početi s namirnicama čija tekstura to dozvoljava: tikvice, batat, koraba, kruška, jabuka, itd.

Samohranjenje

S razvojem živčanog sustava djeca postepeno usvajaju motoričke vještine koje im omogućuju sigurno baratanje hranom. Djeca su s otprilike devet navršenih mjeseci u stanju hraniti se sama, bilo da piju iz čaše ili jedu usitnjenu hranu prstićima, a sigurno baratati polukrutom hranom, ili se čak njome hraniti, dijete počinje kasnije tijekom prve godine života.

Većina roditelja ima strah od početka samohranjenja, ali ono ima važnu ulogu u razvoju fine motorike djeteta. Svakako treba pripaziti da se djetetu ponude kuhani i meki komadi hrane, kao što su kuhana brokula, batat i palenta izrezana na kockice.

Većinu hrane za kojom dijete posegne isprva će samo drobiti rukama, promatrati, ispitivati i sramežljivo približavati ustima. Strah od gušenja je neutemeljen jer beba, sve dok ne razvije pincetni hvat, ne može ustima prinijeti sitne komadiće hrane. Krupne komade hrane koje stavi u usta beba će ionako više prematati po ustima i ako ne može progutati, ispljunuti.

Dio djece, posebno one dojene u dobi od četiri i pol mjeseca, inicijalno odbija žlicu, no to ne smije obeshrabriti roditelje. U takvim situacijama može se očekivati prihvaćanje iste koji tjedan kasnije, tako da dijete od 17 tjedana koje je samo na prsima i nije zainteresirano za dohranu, može imati odgodu uvođenja iste za koji tjedan kasnije.

Članak napisao:

Nenad Bratković

mag. nutricionizma, univ. mag. fitofarmacije i dijetoterapije - Nakon završenog studija na Prehrambeno-biotehnološkom fakultetu, poslijediplomski specijalistički studij Fitofarmacije s dijetoterapijom je završio 2013. godine na Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu u Zagrebu. Za vrijeme fakultetskog obrazovanja još 2004. godine stječe prva iskustva u savjetovalištu za sportsku prehranu, a istovremeno od 2007. godine pokreće vlastito nutricionističko savjetovalište koje nosi naziv NutriKlinika. Organizator je 1.NutriKlinika simpozija na temu “Integrativan pristup zdravlju žene”. Član je znanstvenog odbora Hrvatske udruge za bolesti štitnjače. Stručni je suradnik Udruge oboljelih od celijakije Celivita. U posljednje je tri godine član medicinske službe i službeni nutricionist KK Cedevita Zagreb, u posljednjim godinama najuspješnijeg košarkaškog kluba u Hrvatskoj Voditelj je i vlasnik NutriKlinike, nutricionističke ordinacije za dijetoterapiju i sportsku prehranu, utemeljene 2007. godine te direktor tvrtke NutriConsult d.o.o. Pasionirani je zaljubljenik u sport, a naročito u trčanje i košarku. Trenira dugoprugaško trčanje – polumaraton i maraton. Otrčao je do sada 8 polumaratona.

Ostali članci