30.01.2024.

Savjeti i trikovi za odvikavanje od dojenja

Ukoliko smatrate da je pravo vrijeme da smanjite ili prestanete dojiti, ovi savjeti i trikovi pomoći će vam da lakše odviknete svoju bebu od dojenja.

Odvikavanje od dojenja

Dojenje je najbolja hrana za vašu bebu. Do 6 mjeseci starosti bebe ne bi trebalo prestati dojiti, što je i preporuka Svjetske zdravstveno organizacije, UNICEF-a i svih pedijatrijskih društava – dakle, isključivo dojenje do 6 mjeseci starosti bebe. To u struci nazivamo i „zlatni standard“.

Naravno, neke mame zbog subjektivnih ili objektivnih okolnosti ne mogu dojiti, pa se bebe hrane na bočicu. Također, postoje i objektivne ili subjektivne okolnosti u kojima mame koje doje ne mogu dalje nastaviti dojiti svoju bebu. Neke mame ipak uz stručnu pomoć i određena pomagala uspostave dojenje, što je super za bebu i mamu. 

Pitanje kada treba prestati s dojenjem je vrlo kompleksno, jer dojenje nije samo hrana za bebu veća povezanost i privrženost te općenito važan čimbenik u razvoju bebe kako i fizičko tako i mentalnom. 

Prestanak dojenja

Kada prestati dojiti?

Pitanje kada prestati dojiti je vrlo složeno. Svaka beba je posebna i svaka mama je posebna. Neke mame će dojiti duže, neke kraće, a neke nažalost to ne mogu, ali zbog toga nisu loše mame.

Ako promatramo majčino mlijeko kao hranu, ono je naravno, najbolja, najkvalitetnija, najzdravija hrana za vašu bebu. Majčino mlijeko prilagođeno je razvoju bebe, sadrži nutrijente i njihov pravilan omjer za optimalan rast i razvoj, a koje niti jedna industrijski sintetizirana formula ne može u potpunosti proizvesti. Također se ne smije zaboraviti da majčino mlijeko sadržava i antitijela koja štite bebu dake važne je za imunitet. 

I još nešto, jako važno, majčino mlijeko se mijenja tijekom dana i prilagođava potrebama bebe. Kako beba raste, sastav majčinog mlijeka će se mijenjati, jer su potrebe bebe različite ovisno o dobi. 

Osim prehrambene vrijednosti, koju zadovoljava majčino mlijeko, važna je i povezanost mame i bebe – direktni kontakt kože na kožu, toplina, dodiri, pogledi, mirisi, zagrljaji… Ako je dojena beba zadovoljna, nema razloga prekidati dojenje dok god to mama može i dok god to bebe želi, osobito ne treba prekidati dojenje naprasno, odjednom. Dok je majka na porodiljnom dopustu bilo bi dobro da doji svoju bebu jer je taj period namijenjen baš za bebu i mamu.

Naravno, kada je beba veća, dakle starija od 6 mjeseci, majčino mlijeko nije više isključiva hrana, te se pored dojenja treba uvoditi i nadohrana, dok dojenje može zadovoljiti potrebu bebe za mliječnim obrocima. Dojiti se može i kada je beba veća, i kada krene u vrtić, ako to bebe i mami odgovara. Beba može dojiti prije vrtića i navečer da se nježnije uspava. Malo dijete nakon godine dana treba hraniti raznolikim namirnicama, svježim, zdravim i izbalansiranim, kako bi dobilo sve nutrijente potrebne za rast i razvoj. Dojiti se, naravno, može i dalje ako to mama i dijete žele.

Kako prestati dojiti?

Nikako ne treba naprasno prestati dojiti jer to može izazvati veliki stres kod djeteta ali i kod majke. Ako se majka odluči prestati dojiti treba to učinit postepeno i nježno kako bi taj period života bebi tj. malom djetetu bio što manje stresan.

Kada je dijete bolesno ili se neke druge okolnosti u njegovom životu mijenjaju, npr. separacija djeteta pri polasku u vrtić, ne bih preporučila prekidati dojenje. Velika djeca koja se spremaju u školu, ipak ne bi trebala biti dojena. Kada će koja mama i beba prestati s dojenjem ovisi samo o njima. Ako se može, nastavite dojiti do 12 ili barem 18 mjeseci.

Razlozi prestanka dojenja

Razlozi prekidanja dojenja su mnogobrojni.

1. Majka nema dovoljno mlijeka

Najčešće se navodi da majka nema dovoljno mlijeka pa beba ne napreduje. Ako majka želi dojiti dalje, postoji niz mogućnosti da se pokuša nastaviti dojenje. Za to se svako prvo treba posavjetovati sa svojim pedijatrom. 

Beba se treba pravilno izvagati, napraviti test dojenja da se vidi koliko beba posisa po obroku, objektivno procijeniti da li je beba nedostatno dobila na težini, te pratiti kroz određeno razdoblje težinu bebe. Tek tada, ako se uz sve savjete i napore mame da održi dojenje, pokaže da beba ipak ne dobiva dovoljno na težini, da je nezadovoljna, da se ne razvija kako bi trebala,  onda treba razmišljati o uvođenju adaptiranog mlijeka uz dojenje

Dobre savjete i informacije majka može dobiti od pedijatra,  patronažne sestre te savjetnice za dojenje.

2. Majci je teško dojiti blizance ili više beba

Majka ima blizance ili vise beba iste dobi te joj je teško dojiti sve bebe i zadovoljiti im potrebe za hranom. Uz dobru podršku, mame s blizancima mogu održati dojenje za obje bebe, s više beba iste dobi će sigurno biti teže trebati će uvesti i adaptiranog mlijeka, ali i dojenje se može nastaviti.

3. Zastojna dojka

S majčine strane također može biti više razloga kada mame prestanu dojiti. Jedan je kada majka ima zastojnu dojku koja je bolna, tvrda, majka pipa u dojci bolne „kvrge“ zastojnog mlijeka. Mlijeko ne istječe iz grudi nego se samo nakuplja u kanalićima i postoji mogućnost da se cijela dojka upali. Tada nastaje mastitis (upalu dojki), koji se manifestira bolovima pri dojenju, otokom i crvenilom dojke, te sistemskim simptomima kao što su temperatura i tresavica. 

Majka mora na pregled ginekologu ili svom obiteljskom liječniku te treba piti antibiotike. Neki antibiotici su kontraindicirani uz dojenje, tj. kada majka doji ne smije uzimati određene antibiotike. Naravno, ginekolog i obiteljski liječnik uvijek trebaju imati na umu da majka doji, te joj prepisati isključivo antibiotike koje majka može uzimati uz dojenje. Pravilnom masažom i redovitim stavljanjem bebe na prsa, do zastojne dojke ne bi trebalo doći. Ragade na bradavicama, su česta pojava uz koju dojenje postaje teže, bolno. 

Moguće je da bradavica krvari te se u takvom mlijeku mogu biti i primjesi krvi. Ako ranice na bradavicama ne cijele, bebi treba dati adaptirano mlijeko. Po izlječenju mama može nastaviti dojiti ako to ona i beba žele. Naravno potrebna je i važna potpora obitelji i stručnog osoblja.

Bradavice treba njegovati, držati higijenu i mazati ih kad postanu bolnije ili se zacrvene, da ne dođe do stvaranja ranica ili upale.

4. Majka mora ranije ići na posao i ne može dojiti

Odlazak na posao nije nužno i vrijeme kada se prekida dojenje, jer prema Zakonu o radu u RH, majka koja doji, čak i nakon 12 mjeseci starosti bebe ima pravo na „pauzu za dojenje“ te može nastaviti dojiti i uz posao. Pretpostavka je da na posao kreće nakon 6. mjeseca starosti bebe, što znači da beba u njenom odsustvu može jesti i drugu hranu – kašice, te majka prije posla, u eventualnoj pauzi za dojenje te nakon posla, mirno može dojiti svoju bebu.

5. Majka ima takav posao u kome je kontraindicirano dojenje

Postoje poslovi (kemijska, farmaceutska industrija, rad s infektivnim otpadom, ili materijalima koji zrače i slično) kada majka ne smije dojiti jer njeno mlijeko nije zdravo za bebu.

6. Majka u obitelji ima vrlo stresnu situaciju i ne može nastaviti dojiti

Ako se majka u obitelji suočila s preranim gubitkom člana obitelji ili teškom bolesti nekog iz obitelji te joj to jako teško pada da ne može dojiti, treba pokušati majku stabilizirati i omogućiti da nastavi dojenje kada stres prođe. Ako je to nemoguće, naravno, treba bebu hraniti adaptiranim mlijekom.

7. Majka je oboljela od neke kronične bolesti te dobiva lijekove koji ne idu uz dojenje

Ako se majka razboli od neke teške ili kronične bolesti te treba uzimati terapiju koja je kontraindicirana kod dojenja, naravno da se preporuča prekid dojenja. To su vrlo rijetke situacije, ali su nažalost moguće.

Komplikacija odvikavanja od dojenja

Osim što će dijete kada se naglo prestane dojenje, a ono za to još nije spremno, biti nesretno i nezadovoljno, i kod mame su moguće negativne posljedice. Dakle nagli prekid dojenja i za bebu i za mamu može biti stresan. Kako je beba u fazi intenzivnog rasta i razvoja svaki stres može negativno utjecati na razvoj.

Česta komplikacija odvikavanja od dojenja je pojava zastojne dojke. Pri odvikavanju od dojenja beba se stavlja sve rjeđe i kraće na prsa, te se može desiti nakupljanje mlijeka i upala koja je bolna i treba je liječiti. Da bi se izbjegla pojava mastitisa potrebno je izdajanje i masiranje osobito ako se jave čvorovi u dojci.  Oblozi će također pomoći. Ako je dojka otečena, crvena i bolna treba se obratiti ginekologu ili obiteljskom liječniku koji će propisati terapiju.

Odvikavanje od dojenja – savjeti i trikovi

S obzirom da su razlozi različiti, svakoj se situaciji treba individualno pristupiti. Opisat će se savjeti za mame koje:

  • imaju zdrave, dobro razvijene bebe za dob od 12 do 18 mjeseci ili starije
  • su uredno dojile do 6 mjeseci isključivo, a doje još 2 do 3 puta dnevno uz nadohranu
  • imaju djecu koja se bude noću za dojenje
  • žele prekinuti dojenje jer moraju na posao, njihove bebe kreću u vrtić, jedu raznoliku hranu
  • buđenje po noći zbog podoja, pričinja veliki problem
  • se često se bude neispavane i u stresu.

1. Postepeno odvikavanje od dojenja

Odvikavanje od dojenja neka bude postepeno. Izuzetno, to može biti naglo ali je za bebu i mamu ipak bolja polagana tranzicija. Počnite s izostavljanjem dojenja tijekom dana, a zatim postepeno smanjujte noćne obroke.

Prestanak dojenja

2. Uključite tatu

Spavanje bebe u sobi s tatom, ili na strani kreveta bliže tati. Kada se beba probudi i zaplače, tata će je nježno prigrliti i uljuljkati u san. Tata također može uspavljivati bebu.

3. Promijenite rutinu

Promijenite rutinu, preskočite koji puta dojenje, odvedite dijete u šetnju. Grlite dijete  i igrajte se s njim kada bi dijete htjelo dojiti, da zaboravi da je htjelo dojiti (distrakcija).

4. Duda varalica kod buđenja noću

Ponudite bebi malo vode ili čaja po noći kada se probudi ako hoće. Ili dudu varalicu možda?

5. Nahranite bebu prije spavanja

Navečer bebu nahranite prije spavanja, ne premalo da ne bude gladna, ne previše da je ne muči trbuščić pa da se probudi i traži dojenje. Nastojte napraviti okoliš u prostoriji u kojoj beba spava opuštajući, miran, bez buke, adekvatne temperature, da ne bude niti prevruće niti prehladno, da se beba ne bi probudila i tražila dojenje. 

6. Uklonite uobičajno mjesto za dojenje 

U prelaznom periodu dojiti bebu u određeno doba dana na određenom mjestu npr. fotelja ili trosjed za dojenje. U jednom trenutku maknuti mjesto na kojem ste uobičajeno dojili iz sobe.

7. Pokušajte s taktikom “više slojeva odjeće”

Neki prakticiraju da se mama obuče s više slojeva odjeće da dijete ne motivira na dojenje.

8. “Vikend bez mame”

Osim spavanja s tatom bez mame, može u obzir doći i vikend bez mame kako bi se dijete kroz par dana naučilo da nema mame i nema dojenja.

9. Metoda “ne nudi/ne odbije”

Još jedan važan savjet, kada želite prestati dojiti nikako nemojte nuditi dojenje, dakle ne motivirajte. Ako nikako ne ide, ponovo dajte, pa pokušajte neki od gore navedenih načina ponovo, to je tzv. „ne nudi/ne odbije” metoda.

10. Potražite stručnu pomoć

Ako nikako ne uspijevate, možete uvijek potražiti stručnu pomoć!

Za pedijatra je teško pisati o prestanku dojenja, jer se jako puno pažnje, vremena, energije, savjetovanja mama, tata i obitelji, ulaže da bi dojenje uspjelo i bilo što duže. Naravno, ako postoje neke subjektivne ili objektivne okolnosti trebat će savjet i za prestanak dojenja.

Svako dijete u neko doba  prestane dojiti, neka sama prestanu tražiti, a neka su vezana uz mamu i proces odvikavanja teže ide. S dojenjem treba prestati kada to i  beba i mama odluče. 

Prekinuti dojenje u određenim situacijama koje mogu biti stresne za dijete npr. za kada je beba bolesna, kada izbijaju zubići, kada krene prvi puta u vrtić, kada se događa skok u razvoju ili kada je u obitelji poremećena dinamika (razvod) nikako ne bih preporučila.

Svaka beba je posebna, svaka mama je posebna. Tu je još i obitelj i niz okolišnih čimbenika. Na pedijatru je da sve to analizira i da pravi savjet, a kada će koja mama i beba odlučiti o prestanku dojenja ovisi samo o njima.

Giovana Armano

Članak napisala:

Prim. mr. sc. Giovana Armano

dr. med., specijalist pedijatar. Medicinski fakultet upisala je 1975., a diplomirala 1980. Specijalistički ispit iz pedijatrije položila 1988., a magisterij obranila 1983. godine. Od 2000. radi u Domu zdravlja Susedgrad, sada DZ Zagreb Zapad, u Specijalističkoj pedijatrijskoj ordinaciji dr. Armano. 2006. dobila je Povelju HLZ za rad u Hrvatskom društvu za socijalnu i preventivnu pedijatriju. Član je upravnog odbora udruge Centar dječjeg zdravlja. 2016. godine izdala je knjigu za roditelje „Pedijatar u kući“ te se uključila u Kliničko istraživanje uvođenja formule za dojenčad na bazi kozjeg mlijeka. Sudjeluje i organizator je brojnih znanstvenih stručnih skupova.

Ostali članci