02.02.2024.

Regresija sna kod beba - Savjeti kako pomoći sebi i bebi

Regresija sna pojava je kada bebe počinju imati problema sa spavanjem. Otkrijte kada se javlja i koliko traje regresija spavanja te kako pomoći sebi i bebi.

Regresija sna kod beba

Spavanje tj. san je jako važan za rast i razvoj bebe i malog djeteta.  Za vrijeme spavanja luči se hormon rasta. Ako beba ne spava dovoljno, to će se odraziti na njezin rast i razvoj. Baš kao što je to slučaj kod svih drugih dobnih skupina, u snu se organizam odmara i skuplja snagu za novi dan i nove aktivnosti pa je to još jedan od razloga zašto je bebi potreban kvalitetan i dovoljno dug san. Duljina sna ovisni od dobi — što je beba manja, treba više sati sna

Mozak djeteta vrlo se intenzivno razvija u prvim godinama života. Sve što beba proživi tijekom dana može se odraziti na njen san. 

Što je regresija sna?

San bebe nije identičan snu odraslih osoba. Dakle, bebe neće prespavati cijelu noć u jednom komadu nego će se često buditi.  Što je beba manja, buđenje je češće.

Kada mama s bebom dođe iz rodilišta, uglavnom neko vrijeme nema spavanja. Bebica će se buditi jer je gladna. Svakih par sati će je trebati podojiti ili nahraniti na bočicu ako beba nije na prsima. Obično su roditelji iscrpljeni, ali to je prolazna faza jer do četvrtog mjeseca beba i mama uhvate ritam, buđenje je sve rjeđe, obično samo dva do tri puta tijekom noći, radi dojenja, tj. hranjenja. Ali kod beba se može pojaviti regresija sna. Što je regresija sna? 

Regresija sna je pojava kad se dijete, beba, koja je uspostavila ritam spavanja ponovo počne često buditi noću. Također, u regresiji sna može doći i do poteškoća uspavljivanja. Regresija sna može nastati zbog različitih uzroka što je uglavnom vezano za dob u kojoj se javlja. Regresija sna je prolazna i fiziološka pojava, ali može biti iscrpljujuća za roditelje i bebu i uzrok zabrinutosti roditelja

Regresija sna se može javiti u različitoj dobi djeteta. Obično se govori o tri faze, a to su u dobi od: 4 mjeseca, 8-10 mjeseci  i 18 mjeseci, ali može se dogoditi i kod nekih posebnih događaja u djetetovu životu, kao što su dolazak nove bebe, preseljenje, putovanje… 

Uzroci regresije sna kod beba prema dobi

Smatra se da su skokovi u razvoju, nicanje zubića, strah od separacije, neki novi događaji u životu malog djeteta, bolesti i odvikavanje od pelene mogući uzroci regresije sna. Za svaku dob mogu se izdvojiti neke specifičnosti. 

U dobi od 4 mjeseca mijenja se obrazac spavanja. Dojenče postepeno razvija obrazac spavanje odraslih, tj. izmjenjivanje REM i non REM faza u snu. Beba u toj fazi nije nužno gladna, ali se ipak budi. Osim toga, tu su i izbijanje zubića i nagli kognitivni i motorički razvoj. Neke bebe se probude i same se uspiju uspavati, no kod većine to nije slučaj.

Oko 8 do 10. mjeseci života bebe smatra se da je  separacija od mame osnovni razlog regresije sna i težeg uspavljivanja. Naime, beba je toliko privržena uz majku da se samo stavljanje u krevetić i odlazak mame u drugu prostoriju bebi čini kao da će je mama ostaviti te je hoće zadržati što duže i ne želi se odvojiti. Također u ovoj fazi  beba proživljava snažan kognitivni i motorički razvoj — beba se počinje uspravljati, sjediti, stajati… Sve to beba proživljava i u snu. Bebe u toj fazi prelaza na dva dnevna spavanja.

Oko 18 mjeseci starosti djeteta javlja se i treća faza regresije sna. U toj fazi je intenzivan razvoj govora. Djeca počinju izražavati svoju volju te ne žele navečer na spavanje. Također, neka djeca pokušavaju izbaciti dnevno spavanje, što im u tom periodu još uvijek treba.

Još jedna faza koja se javlja ovisno o posebnim događajima u životu djeteta. 

Kad dijete krene u jaslice, a majka krene raditi, prisutni su separacioni strahovi odvajanja od majke. Te strahove mogu pobuditi čak i događaji ili uzbuđenja tijekom dana, prebacivanje iz majčinog kreveta u vlastiti, premještanje u dječju sobu, dolazak nove bebe, preseljenje, odlazak na more, dječje bolesti, pokušaj odvikavanja od pelena i neki drugi. 

U dobi oko 2 godine dijete počinje usvajati različite vještine. Razvija se govor. Dijete se odvikava od pelena. Dijete postaje svjesno svoje okoline i postaje aktivno te tijekom noći može sanjati o svemu što mu se dogodilo tijekom dana. U toj se dobi može pojaviti i strah od mraka, noćne more… Sve to utječe na san, tj. na pojavu regresije sna.

Simptomi regresije sna kod beba

Osnovni simptom regresije sna je da se beba, tj. malo dijete budi svaki čas noću, plače, teško ga je ponovno uspavati, roditelji nemaju miran san, neispavani su. Beba tijekom dana može biti cendravija i nervoznija jer nije prespavala noć kako treba te regresija sna može biti veliki problem za bebu, dijete, ali i cijelu obitelj.

Kada se javlja regresija spavanja kod beba

Regresija sna javlja se u određenoj fazi života bebe, tj. malog djeteta. Najčešće su u dobi od 4 mjeseca, 8 do 10 mjeseci, 18 mjeseci, oko druge godine života te u posebnim događajima u životu djeteta. Svako od tih razdoblja ima svoje uzroke, ali je važno za zapamtiti da je većina regresija sna, fiziološka i prolazna te da treba imati strpljenja i prema bebi pokazati maksimalnu pažnju i ljubav

Primjenom nekih od savjeta, koji mogu pomoći vašoj bebi i vama, regresija sna može se uspješno prevladati. Svaka beba i dijete su posebni pa svakoj bebi određeni savjet može pomoći da prevlada regresiju sna.

Koliko traje regresija spavanja kod beba

Regresija sna se može pojavljivati kod nekog djeteta u svim navedenim fazama razvoja, neke traju par dana, a neke i do 8 tjedana, ali većina ih prođe i prije pa beba, tj. dijete, ponovno uhvati uobičajeni ritam spavanja.

Kako pomoći sebi i bebi kod regresije sna? 

Imajte dnevni ritual

Organizirajte dnevni ritam da osigurate bebi što duži san tijekom noći. Ritual prije spavanja uz hranjenje može pomoći. Dakle, svaki dan se bebici može osigurati topla kupka ili prebrisavanje prije spavanja uz masažu u ugodnoj toploj atmosferi, uz umirujuće zvukove majčinog glasa ili smirujuću tihu glazbu. Zatim slijedi dojenje ili bočica ako beba nije na prsima i nježno stavljanje u krevetić.

Nemojte mijenjati rutinu

Rutinu koju ste uspostavili nikako nemojte mijenjati.

Organizirajte spavanje po danu koje najbolje odgovara bebi

Bebi od 8-9 mjeseci, ritual prije spavanja i konkretan obrok — kašica za bebu koja će je zasititi da se ne probudi. Spavanje po danu trebalo bi organizirati kako bebi najviše odgovara. Beba treba spavati  u toj dobi u dva navrata, a popodnevno bi spavanje trebalo uskladiti s vremenom kada beba treba zaspati navečer. Dakle, niti prerano niti prekasno. Kada je beba jako pospana i umorna, može biti cendrava i teže zaspi, a i češće se budi.

Pričajte priče za laku noć

Kod veće djece, osim gore navedenog, može se ispričati ili pročitati priča za laku noć, dati zagrljaj ili poljubac prije spavanja i ostaviti prigušeno svjetlo pored krevetića. Kada uspavljivanje ne ide na uobičajeni način i traje predugo treba razmisliti je li dijete već preveliko i treba li ipak nešto promijeniti prije spavanja.

Prilagodite se na novu fazu u životu djeteta – jaslice

Kod male djece koja su krenula u jaslice jako je važno u tom periodu posvetiti posebnu pažnju djetetu jer je to velika promjena i za dijete i za mamu, tj. za oba roditelja.

Polazak u jaslice nova je faza u životu djeteta. To je ne samo separacija od majke, nego i prvi susret djeteta s novom sredinom, vrtićem, novim tetama, nekom novom djecom, novim igračkama… Sve je to veliki stres te je važno imati puno ljubavi i strpljenja. Puno pomaže i period prilagodbe koji je obavezan u svim vrtićima. U toj fazi također može doći do regresije sna. 

Polaskom u jaslice česta je pojava nekih bolesti i prehlada, pri čemu se dijete više puta budi, uglavnom zbog temperature ili začepljenog nosića ili boli u uhu. Ako je riječ o bolesti, treba djetetu izmjeriti temperaturu, dati lijek za spuštanje temperature, očistiti nosić, a kod uhobolje mu dati lijek protiv bolova. U tom slučaju, regresija sna nastaje zbog objektivnog razloga — bolesti i proći će kada i bolest prođe.

Roditelji također trebaju biti strpljivi i dosljedni. Trebaju dolaziti po dijete uvijek u isto vrijeme, pokušati mu objasniti na prihvatljiv način da ga mama i tata nisu napustili, da će doći po njega/nju nakon spavanja. Kod kuće se treba posvetiti djetetu, poigrati se s njime. Prije spavanja ga treba nježno ušuškati, pročitati ili ispričati neku priču i poljubiti za laku noć.

Pokušajte da se dijete samo uspava nakon buđenja noću

Kada se dijete probudi noću, nikako ga se ne smije poticati na igranje, jer tada nema spavanja za cijelu obitelj. Ako se dijete ili beba probudi pustite ga par minuta da se pokuša samo uspavati, ako ne, naravno, treba mu/joj pomoći.

Manje crtića i igrica prije spavanja 

Što manje crtića prije spavanja i igrica na mobitelu te drugih aktivnosti koje dijete ekscitiraju, a ne smiruju i uspavljuju. Zbog neadekvatnih sadtžaja na TV ekranima ili u igricama, dijete može imati i noćne more koje ometaju miran san.

Organizirajte dnevne aktivnosti na svježem zraku

Tijekom dana organizirajte djetetu aktivnosti na svježem zraku. Kroz fizičku aktivnost prilagođenu dobi djeteta, dijete se umori, brže se uspava i spava bez čestih buđenja. Popodnevno spavanje bebe može biti vani na otvorenom, naravno s obzirom na vremenske uvjete, što je kod nekih naroda uobičajena pojava (Skandinavija), što također može djelovati pozitivno za zdrav san. 

Potražite pomoć bliskih osoba ili stručnjaka

Ako regresija sna ipak traje predugo i iscrpljuje i bebu i roditelje, treba potražiti pomoć bliskih osoba ili stručnjaka.

Regresija sna je prirodna, fiziološka pojava prisutna kod većine zdrave djece u njihovoj burnoj fazi rasta i razvoja. Prolazi kroz neko vrijeme, ali roditelji trebaju biti strpljivi i nježni. Kod nekih beba i djece prođe brzo , kod nekih traje duže. Svaka beba nauči spavati i prebrodi regresiju sna, pa će tako i vaša, samo treba strpljenja, podrške i ljubavi

Giovana Armano

Članak napisala:

prim.mr.sc. Giovana Armano

dr.med, specijalist pedijatar. Medicinski fakultet upisala je 1975., a diplomirala 1980. Specijalistički ispit iz pedijatrije položila 1988., a magisterij obranila 1983. godine. Od 2000. radi u Domu zdravlja Susedgrad, sada DZ Zagreb Zapad, u Specijalističkoj pedijatrijskoj ordinaciji dr. Armano. 2006. dobila je Povelju HLZ za rad u Hrvatskom društvu za socijalnu i preventivnu pedijatriju. Član je upravnog odbora udruge Centar dječjeg zdravlja. 2016. godine izdala je knjigu za roditelje „Pedijatar u kući“ te se uključila u Kliničko istraživanje uvođenja formule za dojenčad na bazi kozjeg mlijeka. Sudjeluje i organizator je brojnih znanstvenih stručnih skupova.

Ostali članci