Atopijski dermatitis je najčešća kronična upalna bolest beba i djece predškolske dobi koja, zbog intenzivnog svrbeža koji se javlja danju i noću, često ima značajan utjecaj na kvalitetu života oboljelog djeteta i njegove obitelji. Atopijski dermatitis poznat je pod nazivima atopični dermatitis, ekcem, dojenački ekcem ili neurodermatitis. Javlja se u više od 20% djece, a sreća je u tome što gotovo 90% oboljele djece kroz odrastanje „preraste“ simptome atopijskog dermatitisa.
Što je atopijski dermatitis?
Atopijski ili atopični (dermatitis atopica) kronična je upalna bolest kože karakterizirana crvenilom (ekcemom), suhom kožom i svrbežom. Bolest je dugotrajna, s razdobljima poboljšanja i pogoršanja.
Atopijski dermatitis je najčešće dječja kožna bolest od koje boluje oko 15-20% djece predškolske i školske dobi, odnosno 2-10% odraslih. Bolest najčešće počinje upravo u najranijoj dobi, između drugog i šestog mjeseca života. Intenzitet bolesti s godinama obično slabi, tako da nakon desete godine više od 90% oboljele djece nema smetnje.
U beba i male djece do druge godine života dermatitis obično zahvaća kožu obraza, vlasišta vrata, trupa i vanjske strane ruku. Promjene na koži su obično naglašeno crvene i često vlaže.
U starije djece dermatitis zahvaća kožu pregiba:
- velikih zglobova
- lakova
- koljena
- ručnog i skočnog zgloba, ali i pregiba vrata, kapaka i slično. Promjene na koži sada su više suhe, a koža je zadebljana uslijed stalnog češanja.
Uzroci atopijskog dermatitisa
Točan uzrok atopijskog dermatitisa je nepoznat, a rezultat je kombinacije nasljeđa i okolišnih čimbenika. Javlja se kod djece s atopijskom konstitucijom. Dakle, atopija, odnosno nasljedna sklonost alergijskim reakcijama, pojačava mogućnost pojave ove vrste dermatitisa.
Atopijski dermatitis nastaje zbog:
- oštećene zaštitne kožne barijere, što za posljedicu ima suhu kožu
- promijenjenog imunološkog odgovora
- promijenjenog mikrobioma kože (dominacija stafilokoka u mikrobiomu kože)
- utjecaja stresa na pogoršanje dermatitisa.
Atopijski dermatitis često je povezan s nekim drugim bolestima iz skupine atopijskih bolesti, kao što su:
- alergije na hranu
- bronhalna astma
- alergijski rinitis (alergijska upala sluznice nosa)
- alergijski konjuktivitis (alergijska upala očiju).
Simptomi atopijskog dermatitisa kod beba
Simptomi atopijskog dermatitisa kod beba očituju se kao:
- Ekcem, i to pojavom crvenih plakova na koži, katkad uz sitne mjehuriće, točkaste kraste i ogrebotine koje su rezultat češanja. U kroničnoj fazi postaje suh, uz ljuštenje i zadebljanje kože. Promjene se mogu javiti na koži lica, vlasišta, pregiba vrata, ruku, nogu, trupa, odnosno na svim dijelovima kože, a koža pelenske regije obično je pošteđena.
- Suha koža jedan je od osnovnih znakova atopijskog dermatitisa. U koži atopičara postoji manjak masnoća odnosno kožnih lipida. Suhoća smanjuje zaštitnu funkciju kože te ona postaje osjetljivija i sklona iritaciji.
- Svrbež je najneugodniji simptom atopijskog dermatitisa, a može biti tako intenzivan da bebi remeti san i ometa je u svakodnevnim aktivnostima.
- Često se uz osnovne znakove bolesti javljaju i komplikacije, a to su sekundarne infekcije. Osjetljiva, suha atopijska koža sklona je bakterijskoj i virusnoj infekciji kao što su stafilokokne ili streptokokne infekcije kože, herpes virusne infekcije ili virusne bradavice.
Čimbenici koji pogoršavaju dermatitis — „triger faktori“
Čimbenici koji pogoršavaju dermatitis su:
- Suha koža — atopijski dermatitis karakterizira suha koža. Svaka aktivnost koja dodatno isušuje kožu. Te aktivnosti su kupanje u pjenušavim kukama, sapunima, kupanje bez nanošenja krema, centralno grijanje itd.
- Iritansi — osobe s atopijskim dermatitisom imaju vrlo osjetljivu kožu. Odjeća od vune i sintetičkih vlakana, kao i kozmetički proizvodi s dodatkom mirisa i konzervansa mogu dodatno iritirati kožu.
- Stres — u fazama emocionalnog stresa može se očekivati pogoršanje simptoma.
- Toplina i znojenje — djeca s atopijskim dermatitisom loše podnose toplinu i znojenje, tako do pogoršanja dolazi tijekom tjelesnog napora ili nagle promjene temperature, primjerice iz hladnog u toplo. Ipak se tijekom ljetnih mjeseci u većine oboljelih simptomi smiruju. Uz odgovarajuću zaštitu na bolest pogodno djeluju sunce i promjena klime (more ili planine). S druge strane, tijekom zimskih mjeseci simptomi atopijskog dermatitisa kod većine se pogoršavaju.
- Infekcije — svaka infekcija može pojačati simptome atopijskog dermatitisa. Kožne infekcije uzrokovane bakterijama (stafilokokne, streptokokne infekcije) i virusima (herpes infekcije, bradavice) su češće u osoba s dermatitisom.
- Alergeni — najčešći alergeni iz hrane su kravlje mlijeko, bjelanjak jajeta, soja, brašno, gluten, kikiriki, orašasti plodovi, riba i školjke. Alergeni iz okoline mogu biti grinje i kućna prašina, peludi trava, stabala, korova, dlaka kućnih ljubimaca i slično.
Dijagnoza atopijskog dermatitisa
Dijagnoza atopijskog dermatitisa postavlja se na temelju anamneze i pregleda. Prema procjeni stanja bolesti i udruženosti s drugim simptomima liječnik se može odlučiti za određene testove kojima se pokušava otkriti uzročnika alergijske reakcije.
Drugi simptomi koji mogu biti udruženi s atopijskim dermatitisom kod beba su:
- slabo dobivanje na tjelesnoj masi djeteta
- probavne smetnje — grčevi
- povraćanje
- proljevi
- opstipacije
- smetnje od strane dišnih organa — česte respiratorne infekcije, produženi kašalj itd.
Ako atopijski dermatitis slabo reagira na liječenje, u dogovoru s pedijatrom, alergologom ili dječjim dermatologom učinit će se:
- kožni ubodni prick test na nutritivne i/ili inhalatorne alergene da se potvrdi ili isključi rana alergijska senzibilizacija na hranu, odnosno dišne alergene
- atopy patch test ili test flasterima za potvrdu ili isključenje kasnog tipa alergijske senzibilizacije
- nalaz krvi gdje se određuje ukupni imunoglobulin E i specifični imunoglobulin E za određene nutritivne, odnosno inhalatorne alergene.
Alergološku obradu nije potrebno raditi kod sve djece oboljele od atopijskog dermatitisa, već samo kod djece:
- koja slabo reagiraju na terapiju
- gdje je vidljivo da se dermatitis pogoršava vezano uz hranu ili u određeno doba godine
- koja uz promjene na koži imaju i druge simptome.
Atopijski dermatitis kod beba — slike
Liječenje atopijskog dermatitisa kod beba
Liječenje atopijskog dermatitisa uključuje sljedeće:
- njegu bebine kože (pranje, kupanje) i izbjegavanje čimbenika pogoršanja dermatitisa
- redovito nanošenje neutralnih krema i/ili masti
- u razdobljima pogoršanja dermatitisa — lokalna protuupalna terapija (lokalni kortikosteroidi, lokalni imunomodulatori).
Prirodno liječenje (njega) atopijskog dermatitisa kod beba
1. Pazite na pravilnu njegu kože kod djece
Kupanje
- nemojte kupati bebu u pretoploj vodi jer topla voda pojačava svrbež
- kupanje neka traje kratko, od 5 do 10 minuta, jer dugo kupanje isušuje kožu
- nemojte upotrebljavati sapune i pjenušave kupke, jer one iritiraju i isušuju kožu te remete normalni pH kože
- upotrebljavajte dermokozmetičke proizvode, odnosno medicinske uljne kupke i sindete bogate uljima
- pratite uputu proizvođača, većina uljnih kupki se nakon kupanja se ne ispire, višak vode nježno se skupi ručnikom, a na vlažnu kožu nanose se kreme
- sindete bogate uljima nanesite na vlažnu kožu, ostavite nekoliko minuta i potom isperite
- izbjegavajte jako brisanje i trljanje ručnikom
- odmah nakon pranja nanesite neutralne masti te kremu za vlaženje kože i obnovu oštećene kožne barijere.
2. Smanjite djetetov kontakt s mogućim alergenima i iritansima
- Prednost dajte odjeći i posteljini od prirodnih pamučnih vlakana. Novu odjeću operite kako bi bila mekša pa je tek onda odjenite djetetu. Izbjegavajte deterdžente, omekšivače, losione i kreme koji sadrže dodatke (parfeme, konzervanse, mirise i boje). Radije koristite tekuće deterdžente nego krute jer se bolje ispiru. Stroj za pranje rublja treba dobro isprati.
- Smanjite kontakt s grinjama i kućnom prašinom: izbjegavajte perje, uklonite stare madrace, ne pokrivajte podove tepisima niti prozore zastorima. Nemojte stavljati plišane igračke u krevet. Redovito zračite sobu gdje oboljeli boravi i vlažnom krpom svaki dan prebrišite prašinu.
- Ako imate životinje, radije ih držite u dvorištu te ih svakako redovito perite. Ne treba se odvojiti od kućnog ljubimca, osim ako se utvrdi da svojom blizinom izaziva alergiju.
- Suhi zrak (centralno grijanje), vrućina i znojenje dodatno isušuju kožu i pogoršavaju svrbež. Prostorije u kojima oboljeli boravi trebalo bi umjereno zagrijavati, vlažiti i redovito prozračivati.
- Izbjegavajte boravak u zadimljenim prostorijama.
- Održavajte nokte djeteta kratkima i glatkima. Kod jače izraženog svrbeža, savjetuje se staviti pamučne ili svilene rukavice na šake.
Kreme za atopijski dermatitis kod beba
Hidratantne kreme i masti
Upotreba hidratantnih krema i masti smanjit će simptome atopijskog dermatitisa jer one:
- vlaže kožu
- opskrbljuju suhu kožu potrebnim lipidima
- sprječavaju prolazak alergena kroz kožu
- sprječavaju gubitak vode iz kože
- smanjuju potrebu za primjenom lokalnih kortikosteroida.
Kreme upotrebljavajte redovito, najmanje dva puta dnevno, a izložene dijelove tijela, kao što su lice, šake, pregibi, mažite nekoliko puta tijekom dana. Kožu obavezno namažite nakon pranja. Imajte na umu da se kreme lakše razmazuju (od primjerice masti), sadrže više vode i pogodne su za veća područja kože.
Masti su idealne za suhu atopijsku kožu. Budući da se teže razmazuju i mogu djelovati okluzivno (“koža teže diše”), preporučuje ih se nanositi na manja područja kože koja su jače suha. Pogodne su za hladnije doba godine. Losioni ili mlijeka neće biti najbolji izbor s obzirom na to da imaju veću količinu vode koja hlapi te u konačnici djeluju isušujuće.
Primjena ulja, pogotovo biljnih ulja poput maslinovog ili bademovog nisu preporučljiva jer osim što imaju okluzivno djelovanje na kožu pa izazivaju osipe, mogu izazvati senzibilizaciju kod djece s atopijskom dermatitisom te razvoj alergijske reakcije.
Roditelji često pitaju koja je najbolja krema za atopijski dermatitis kod beba. Izbor kreme je individualan, mora biti dozvoljena za primjenu u beba, sa što manjom koncentracijom iritirajućih sastojaka, aditiva, konzervansa i mirisa.
Kreme na bazi kortikoseroida — lokalna kortikosteroidna terapija
U fazama pogoršanja u dogovoru s liječnikom u terapiju se uvode kreme ili masti koje sadrže derivate kortizona. Kortikosteroidi se nanose na ekceme, smiruju svrbež i crvenilo. Primjenjuju se prema uputama liječnika, uz pismenu evidenciju uporabe i potrošnje.
Roditelji se često pitaju jesu li kortikosteroidi štetni za kožu. Ako se troše kontrolirano, pod nadzorom liječnika, uz pismenu evidenciju uporabe i potrošnje (dnevnik potrošnje), siguran su oblik terapije. Vrlo brzo smiruju simptome atopijskog dermatitisa i poboljšavaju kvalitetu života.
Kreme na bazi imunomodulatora — lokalni inhibitori kalcineurina
U ovoj se skupini nalaze dva lijeka registrirana za liječenje atopijskog dermatitisa: takrolimus mast i pimekrolimus krema. Registrirani su za primjenu kod djece starije od dvije godine i kod odraslih. Prednost primjene im dajemo na osjetljivim područjima kao što su lice, vrat, genitalna regija, odnosno kada je potrebno dugotrajno neprekidno liječenje kortikosteroidima.
Prehrana kod atopijskog dermatitisa kod beba
U dojenačko doba svakako se savjetuje isključivo dojenje barem četiri do šest mjeseci, odnosno uvođenje novih namirnica u prehranu djeteta od četvrtog do šestog mjeseca života.
Nema znanstvenih dokaza da se odgodom uvođenja hiperalergenih namirnica u prehranu djeteta može prevenirati razvoj alergije na hranu, odnosno mogućnost pojave atopijskog dermatitisa i drugih atopijskih bolesti. Tek ako se utvrdi preosjetljivost na određenu namirnicu, preporučuje se eliminacijska dijeta. Potreban je veliki oprez kod isključivanja pojedinih namirnica kod djece (uvijek uz nadzor liječnika) jer se u djece vrlo brzo može razviti nutritivni deficit koji ozbiljno može ugroziti rast i razvoj.
Atopijski dermatitis je česta upalna bolest kože dječje dobi kompleksne kliničke slike i terapije. Zbog ponavljajućeg tijeka i intenzivnog svrbeža koji često remeti san djeteta, bolest ima veliki utjecaj na kvalitetu života oboljelog djeteta i cijele obitelji. Liječenje uključuje pravilnu njegu kože, izbjegavanje čimbenika pogoršanja dermatitisa te primjenu lokalne protuupalne terapije. Osnova liječenja jest dobra edukacija roditelja koja se provodi kroz razgovor s educiranim medicinskim djelatnikom, pisane materijale i posebno osmišljen edukativni program pod nazivom „škola atopije“ u kojem sudjeluje tim stručnjaka različitih specijalnosti (dermatolog, alergolog, nutricionist, psiholog).
