Suha koža – simptomi
Suha koža je čest simptom kod beba i djece. U koži nedostaju masnoće i voda, što kožu čini ljuskavom, hrapavom i grubom. Zaštitna uloga kože u beba i djece sa suhom kožom je oslabljena te je kao takva dodatno osjetljiva na iritaciju vanjskih čimbenika. Suha koža može biti samostalna pojava (bez udružene bolesti) ili tek jedan od simptoma druge bolesti kože.
Simptomi suhe kože:
- koža je gruba na dodir, hrapava i napeta
- prisutan je osjećaj zatezanja, moguće i peckanja
- svrbež kože.
Suha koža može biti:
- blago suha koža (blago hrapava, subjektivno osjećaj laganog zatezanja)
- umjereno suha koža (lagano ljuskanje na površini, umjerena hrapavost, subjektivno se uz osjećaj zatezanja javlja i svrbež)
- vrlo suha koža (intenzivno ljuskanje i svrbež).
Suha koža se može javiti bilo gdje na koži tijela. Jaka suhoća se kod djece često javlja tijekom zimskih mjeseci na koži lica i šaka te ostalim otkrivenim dijelovima tijela, a posljedica je iritacije vanjskim čimbenicima (hladni zrak i centralno grijanje).
Uzroci suhoće kože kod beba i djece
Suha koža može biti posljedica naslijeđene sklonosti tom tipu kože, a također se može pojaviti uz druge bolesti kože poput atopijskog dermatitisa, drugih oblika dermatitisa, psorijaze i slično.
Djeca su sklonija suhoj koži od odraslih osoba jer je koža u djece tanja i nedostaje aktivnost lojnih žlijezda.
Vanjski čimbenici koji pridonose razvoju suhe kože:
- centralno grijanje, suhi zrak i hladnoća u zimskim mjesecima
- klimatizirane prostorije i ultraljubičasto zračenje u ljetnim mjesecima
- neprimjerena njega kože: učestalo pranje, korištenje agresivnih sredstava za pranje, pretopla voda.
Dermatitis, osip i drugo
Suha koža se kao simptom može vidjeti u različitim vrstama dermatitisa, obično u kroničnoj fazi bolesti. Seborejični dermatitis vlasišta (tjemenica= kod djece može biti karakteriziran suhoćom vlasišta uz ljuštenje tjemena glave.
Varijante dermatitisa lica (ekcema lica) se javljaju uz crvenilo i svrbež kože lica, a prisutna je i suhoća. Dermatitis na koži ruku i nogu može biti iritacija na suhi zrak tijekom hladnijih mjeseci, te kod njega također javlja crvenilo, svrbež te suha koža. Područja suhoće koje se obično javljaju tijekom zimskih mjeseci ljudi ponekad nazivaju ”lišaj na koži”, što nije medicinski termin.
Atopijski dermatitis je kronična upalna bolest kože karakterizirana suhom kožom, crvenilom (ekcemom) i svrbežom.
- Suha koža jedan je od glavnih simptoma atopijskog dermatitisa. U koži atopičara postoji manjak masnoća (kožnih lipida), smanjena je zaštitna funkcija kože i ona postaje osjetljivija i sklona iritaciji.
- Ekcem se očituje pojavom crvenih mrlja (crvenih fleka) na koži, katkad uz sitne mjehuriće, točkaste kraste i ogrebotine (rezultat češanja). U kroničnoj fazi postaje suh, uz ljuštenje i zadebljanje kože.
- Svrbež kože je najneugodniji simptom atopijskog dermatitisa. Može biti tako intenzivan da remeti san i ometa oboljelog u svakodnevnim aktivnostima.
Bolest je dugotrajna, obično traje godinama i karakterizirana je razdobljima poboljšanja i pogoršanja. Smatra se da od nje boluje oko 15 – 20% djece predškolske i školske dobi. Bolest najčešće počinje upravo u najranijoj dobi, između drugog i šestog mjeseca života. Intenzitet bolesti s godinama obično slabi, tako da nakon desete godine više od 90% oboljele djece nema smetnje. Atopijski dermatitis se kod odraslih javlja u 2 – 10% osoba.
Suha koža je jedan od tri glavna simptoma atopijskog dermatitisa, a s druge strane dodatno utječe na pogoršanje atopijskog dermatitisa. Upravo je zato terapija usmjerena na smirivanje suhe kože pravilnom njegom i redovitim korištenjem emolijentnih krema.
Ako se pitate kako izabrati najbolju krema za atopijski dermatitis kod vaše djece, najbolje je da potražite kremu koja sadrži što manje aditiva i konzervansa i koja je prilagođena dječjoj dobi, obično bogatije masnije teksture tijekom zimskih mjeseci, a laganije tijekom ljeta.
Tijekom faze pogoršanja dermatitisa se za smirivanje upale koristi lokalna protuupalna terapija (lokalna kortikosteroidna terapija i lokalna terapija imunomodulatorima).
Osipi na koži u dječjoj dobi često su u fazi prolaska obilježeni suhoćom kože (ljuskanjem kože i svrbežom) te zahtijevaju dodatnu njegu kože, a o njihovim vrstama, uzrocima i liječenju pročitajte na našem blogu osip kod beba i djece.
Kako tretirati suhu kožu kod djece i beba
Pristup djetetu sa suhom kožom uključuje pravilnu njegu kože, što uključuje pravilno pranje i redovito nanošenje krema za vlaženje (emolijentnih krema).
Pranje (kupanje ili tuširanje):
- voda ne smije biti pretopla (topla voda pojačava suhoću i svrbež)
- kupanje i tuširanje traje kratko – 5 do 10 minuta (dugo kupanje dodatno isušuje kožu)
- ne upotrebljavati sapune i pjenušave kupke (iritiraju i isušuju kožu te remete normalni pH kože)
- upotrebljavati dermokozmetičke proizvode, a to su medicinske uljne kupke i sindeti bogati uljima
- većina uljnih kupki se nakon kupanja ne treba ispirati, višak vode nježno se skupi ručnikom, a na vlažnu kožu se onda nanose kreme (o primjeni sredstava za pranje svakako pročitati upute proizvođača o primjeni preparata)
- sindeti bogati uljima nanose se na vlažnu kožu, ostave nekoliko minuta i potom isperu (opet, svakako treba slijediti upute proizvođača o primjeni preparata)
- izbjegavati jako brisanje i trljanje ručnikom.
Druga uputa za liječenje suhe kože jest redovito nanošenje emolijentnih krema. Možete si to zapamtiti kao ”Pravilo tri minute” – u roku od tri minute nakon pranja dijete mora namazano. Na taj način voda ne djeluje isušujuće, već ju zarobimo u koži..
Emolijensi
Emolijentne kreme (emolijensi) ili hidratantne kreme i masti su lokalni preparati koji sprječavaju isušivanje kože i pomažu održati njezinu vlažnost. Hrvatska riječ za emolijense bi bila ovlaživač kože, a označava postupak dodavanja vode u kožu.
Emolijensi vlaže kožu na dva načina:
- Prvi način djelovanja je okluzivan. Okluzivno znači stvaranje masnog sloja na površini kože koji sprječava gubitak vode iz kože (voda je “zarobljena u koži”). Od okluzivnih sastojaka u pripravcima najzastupljeniji su dugolančani parafinski ugljikovodici – tekući parafini različite gustoće, bijeli vazelin, čvrsti parafin i skvalani.
- Drugi način djelovanja je preko humektansa, odnosno hidrofilnih sastojaka koji naneseni na kožu dodatno na sebe vežu vodu i tako osiguravaju vlagu. Od hidrofilnih tvari u emolijensima najzastupljeniji su polihidroksilni alkoholi – glicerol, propilenglikol, sorbitol i manitol.
Nove generacije emolijensa poznate pod nazivom ”medicinski emolijensi” sadrže kombinaciju okluzivnih i hidrofilnih tvari, uz dodatak sastojaka koje potiču obnovu kože.
Prednosti korištenja emolijensa
Emolijensi:
- vlaže kožu
- sprječavaju gubitak vode iz kože
- opskrbljuju suhu kožu potrebnim lipidima
- sprječavaju prolazak alergena kroz kožu, tako da kod djece s atopijskim dermatitisom mogu spriječiti budući razvoj alergije
- u liječenju atopijskog dermatitisa njihova redovita primjena smanjuje potrebu za primjenom lokalnih kortikosteroida
U njezi suhe kože emolijensi se upotrebljavaju redovito, najmanje dva puta dnevno. Izložene dijelove tijela, kao što su lice i šake mazati nekoliko puta tijekom dana. Kožu obavezno treba namazati nakon pranja.
Pripravci u obliku masti idealne su za suhu kožu, no budući da se teže razmazuju i mogu djelovati okluzivno (“koža teže diše”), preporučuje ih se nanositi na manja područja kože koja su jako suha. Pogodne su za hladnije doba godine.
Pripravci u obliku krema se lakše razmazuju, sadrže više vode i pogodni su za veća područja kože.
Tijekom zimskih mjeseci savjetuje se djeci sa sušom kožom mazati otkrivene dijelove tijela, lice i šake, i to neutralnim masnijim kremama. Kreme tada, osim što vlaže kožu, djeluju kao zaštita koja sprječava učinak vanjskih čimbenika (hladnoće, vjetra) na kožu. Također se tijekom zimskih mjeseci savjetuje vlažiti prostoriju gdje dijete spava (smanjiti učinak centralnog grijanja na isušenje kože).
Prirodni lijek za suhu kožu
Pretražujući internet može se naći puno savjeta o primjeni prirodnih lijekova za suhu kožu, bilo da se primjenjuju lokalno ili peroralno. Treba biti oprezan kod njihove primjene u dječjoj dobi, jer još uvijek nema dovoljno kvalitetnih znanstvenih studija o njihovoj djelotvornosti, a neke mogu biti i neprimjerene jer izazivaju iritaciju i alergijske reakcije. Peroralna primjena omega 3 esencijalnih masnih kiselina (primjena gutajem) mogla bi pomoći u terapiji suhe kože i liječenju atopijskog dermatitisa. Biljna ulja bogata gama-linolenskom masnom kiselinom (boražina, noćurak) također se koriste u liječenju suhe kože i atopijskog dermatitisa.
