13.08.2021.

Astma - Sve o uzrocima, simptomima i liječenju

Poteškoće s dišnim sustavom ozbiljan su problem te zahtijevaju poseban oprez.Saznajte sve o astmi i najboljim načinima ublažavanja njenih simptoma.

Astma je kompleksna kronična bolest dišnih puteva i predstavlja ozbiljnu globalnu prijetnju zdravlju. 

Može se javiti u bilo kojoj životnoj dobi, a njena učestalost je u porastu, posebno u dječjoj dobi. 

U Hrvatskoj od astme boluje oko 5-6% ukupne populacije.

Što je astma?

Astma je kronična bolest dišnog sustava kod koje, u genetski predisponiranih osoba, dolazi do pretjerane reakcije dišne sluznice na čimbenike okoliša.  

  • Pokreće se složena kaskada upalnog odgovora. Sluznica tako upaljenih dišnih puteva postaje zadebljana, proizvod i višak sluzi i sužava se, što sve otežava disanje i smanjuje protok zraka kroz pluća (bronho opstrukcija).
  • U određenom broju slučajeva astmu uzrokuje alergijska reakcija dišnog sustava na jedan ili više alergena iz okoliša, no nije svaka astma uzrokovana alergijom.
  • Brojni čimbenici okoliša uzrokuju nealergijsku astmu, kao i pogoršanje simptoma svih vrsta astme. 

Težina astme varira kod svake pojedine oboljele osobe. Tako jedna osoba može imati tek blage i povremene simptome koji ne remete aktivnosti i kvalitetu života, dok druga osoba može imati tešku astmu koja ometa svakodnevne aktivnosti. 

Astmatski napadaj je akutno pogoršanje simptoma astme koji zahtjeva hitnu medicinsku pomoć, jer može ugroziti život.

Djeca koja boluju od astme, u odnosu na vršnjake koji nemaju astmu, češće imaju teškoće u razvoju, poremećaj pažnje i hiperaktivnosti (ADHD), depresiju, poremećaje ponašanja, poteškoće učenja te više dana izostaju iz škole. Što je astma težeg stupnja i lošije kontrolirana, navedeni poremećaji su češći. 

Koje vrste astme postoje?

Alergijska astma – Uzroci

Alergijska astma je najčešća vrsta astme. Astma kod djece je uzrokovana alergijama u čak 90% slučajeva, dok je to slučaj u tek oko polovice odraslih osoba s astmom.  

Isti oni alergeni koji kod nekih osoba uzrokuju simptome alergije na gornjem dišnom sustavu, kao što su:

– kihanje, 

– curenje i 

– svrbež nosa 

te simptome alergije na očima, kao što su:

–  iritacija, 

– suzenje i 

– svrbež očiju,

kod osoba s alergijskom astmom uzrokuju simptome astme

Simptomi alergijske astme se javljaju nakon izlaganja alergenima na koje je pojedina osoba osjetljiva, a koji su dovoljno mali da dosegnu sluznicu pluća. Ti alergeni se nazivaju inhalacijski alergeni

Najčešći inhalacijski alergeni povezani s astmom jesu:

  • Pelud drveća, trava i korov (npr. breza, ljeska, pelin, ambrozija).
  • Grinje.
  • Stanice kože ili slina kućnih ljubimaca (mačka, pas).
  • Fragmenti i spore plijesni.

Nealergijska astma – Uzroci

Astma koja se javlja kod osoba kod kojih je isključena alergija naziva se nealergijskom astmom. 

Nealergijska astma je češća kod odraslih i njen je tijek obično teži onoga koji ima  alergijska astma. 

Uzroci “nealergijske” astme:

  • Hladan ili suh zrak.
  • Vrućina ili vlaga.
  • Zagađenje zraka.
  • Pušenje.
  • Kemikalije i pare.
  • Mirisi.
  • Stres.
  • Anksioznost.
  • Intenzivno vježbanje.
  • Hormonske promjene.
  • Lijekovi kao što je acetilsalicilna kiselina.

Najčešći simptomi astme

  • Kašalj.
  • Osjećaj gubitka zraka.
  • Osjećaj stezanja u prsnom košu.
  • Piskanje u prsima. Radi se o zvuku koji se čuje prilikom izlaženja zraka iz suženih dišnih puteva kod izdisaja, koji je posebno čest kod djece s astmom (piskanje, sipnja ili eng. wheezing).
  • Otežano spavanje radi kašlja, gubitka zraka ili piskanja .
  • Napadaji kašlja koji se tipično javljaju uz uobičajene virusne respiratorne infekcije kao što je obična prehlada.

Nakon izlaganja alergenu, okidaču ili zbog nedovoljne kontrole astme može doći do pogoršanja astme. Znakovi koji upućuju na akutno pogoršanje jesu:

  • Povećana učestalost i težina uobičajenih simptoma astme.
  • Pogoršanje otežanog disanja, što se može izmjeriti uz pomoć uređaja koji mjeri vršni protok zraka (eng. peak flow meter).
  • Povećana potreba za korištenjem pumpice s lijekom za brzo olakšanje simptoma astme (inhalator salbutamola).

Ako vi ili vaše dijete imate navedene simptome pogoršanja astme, potrebno je javiti se nadležnom liječniku. 

Što potiče simptome astme?

Astma je kronična upalna bolest pluća koja ne nestaje kada nema simptoma. Dovoljan je i minimalni okidač da pokrene lavinu ponovne upalne reakcije i pojave simptoma

Ovisno o tome koji su okidači astme za pojedinu osobu, simptome astme mogu potaknuti

  • Alergeni iz okoliša kao što su pelud ili grinje.
  • Virusne infekcije dišnog sustava. Što se tiče koronavirusa, umjerena i teška astma i koronavirus mogu biti povezani s težim oblicima bolesti.
  • Gastroezofagealni refluks, kod kojega dolazi do povrata kiseline iz želuca u jednjak te može doći do aspiracije mikroskopskih količina želučane kiseline u dišne puteve.
  • Vježbanje, za osobe koje imaju astmu uzrokovanu naporom.
  • Profesionalna izloženost iritansima, kao što je izloženost toksičnim parama ili brašnu, kod profesionalne astme.
  • Visoka razina životnog stresa, za koju se pokazalo da povećava osjetljivost na druge čimbenike iz okoliša koji pogoršavaju astmu.
  • Zagađenje zraka.
  • Hladni zrak.
  • Vježbanje na hladnom zraku.
  • Mirisi i pare kemikalija.
  • Parfemi, osvježivači zraka i drugi proizvodi s mirisima.
  • Vlažni prostori.

Kako se simptomi mogu spriječiti?

Prema najnovijim GINA smjernicama (GINA – globalna inicijativa za astmu) u prevenciji nastanka astme preporučuje se sljedeće:

  • Postizanje i održavanje optimalne tjelesne težine majke prije i tijekom trudnoće, jer se pokazalo da je pretilost majke u ovom osjetljivom periodu razvoja fetusa povezana s povećanim rizikom od astme u djeteta. 
  • Izbjegavanje izlaganju duhanskom dimu tijekom trudnoće.
  • Postizanje i održavanje optimalnih razina vitamina D u majke od samog početka trudnoće, jer se pokazalo da jer rizik za astmu kod djeteta manji ako je razina D vitamina majke u serumu bila iznad 75 mmol/L.
  • Poticanje porođaja vaginalnim putem, jer se pokazalo da djeca rođena carskim rezom imaju drugačiji sastav crijevnih bakterija (crijevni mikrobiom), što može imati negativni učinak na optimalni razvoj imunološkog sustava i povećavati šansu za razvoj astme. 
  • Poticanje dojenja u prvoj godini života djeteta, radi brojnih benefita koje dojenje ima na sveukupno zdravlje djeteta (ne nužno na prevenciju astme).
  • Kada god je to moguće, izbjegavati upotrebu paracetamola za liječenje vrućice i bolova kod djece u prvoj godini života, jer je upotreba paracetamola povezana s povećanim rizikom za razvoj astme. 
  • Kada god je to moguće, valja izbjegavati upotrebu antibiotika širokog spektra u prvoj, idealno i u drugoj godini života djeteta, jer se zna da upotreba antibiotika u prve dvije godine može trajno promijeniti sastav crijevnog mikrobioma i povećati rizik za razvoj astme.

Za osobe koje su već oboljele od astme, kontrola bolesti je ključ prevencije simptoma. Dobra kontrola bolesti obuhvaća:

  • Izbjegavanje izlaganja poznatim alergenima iz okoliša.
  • Izbjegavanje poznatih okidača astme.
  • Redovno uzimanje propisane protuupalne terapije.
  • Redovita tjelesna aktivnost, postizanje i održavanja optimalne tjelesne težine te smanjenje stresa, što su učinkoviti prirodni lijekovi za astmu.
  • Izbjegavanje izlaganja duhanskom dimu.

Kako se dijagnosticira astma?

Dijagnoza astme se postavlja uz pomoć tipičnih simptoma, fizikalnih pregleda te dijagnostičkih pretraga i testova

Kod alergijske astme, standardnim alergološkim krvnim i kožnim testovima može se otkriti alergijska reakcija na neki od alergena iz okoliša. Ovi su testovi negativni kod osoba s nealergijskom astmom. 

Kod svakog je oboljelog ključno otkriti, osim individualnih okidača astme iz okoliša, i one čimbenike u načinu života koji doprinose upalnom opterećenju organizma i otežavaju kontrolu bolesti, a to su:

  • Stres.
  • Nedovoljno dug ili nedovoljno kvalitetan san. 
  • Prekomjerna tjelesna težina.
  • Manjak fizičke aktivnosti.
  • Prehrana koja potiče upalu (prehrana bogata jednostavnim ugljikohidratima i masnim kiselinama koje potiču upalu, manjak hrane biljnog porijekla koja je bogata jedinstvenim protuupalnim molekulama i vlaknima).

Koje su rizične skupine oboljenja od astme?

Osoba će imati veću šansu za razvoj astme tijekom svog života, ako pripada u jednu ili više od navedenih skupina:

  • Astma je prisutna kod članova uže obitelji.
  • Učestale virusne infekcije tijekom djetinjstva.
  • Primanje antibiotika u prvim godinama života.
  • Rođenje carskim rezom.
  • Alergijska senzibilizacija na inhalacijske alergene. 
  • Kod djece astma može predstavljati nastavak alergijskih manifestacija koje često počinju u dojenačkoj dobi alergijom na nutritivne alergene i atopijskim dermatitisom, a nastavljaju se kao alergijski rinitis i/ili astma sa senzibilizacijom na inhalacijske alergene. 
  • Profesionalna izloženost iritansima, kao što su prašina, pare, plijesan, kemikalije.
  • Pušenje.
  • Izloženost zagađenju zraka.

Koji simptomi i komplikacije zahtijevaju hitnu liječničku intervenciju

  • Brzo pogoršanje osjećaja gubitka zraka, pritiska u prsnom košu / ili piskanja u prsnom košu.
  • Simptomi astme koji se ne smanjuju na primjenu pumpice s lijekom za brzo olakšanje simptoma astme (inhalator salbutamola).
  • Nedostatak zraka koji je prisutan i kod minimalne fizičke aktivnosti.

Lijekovi za ublažavanje simptoma

  • Većina oboljelih ipak ima blagu do srednje tešku astmu koja se može vrlo dobro držati pod kontrolom redovitom primjenom protuupalne terapije, najčešće primjenom inhalacijskih kortikosteroida (ICS), uz kontrolu mjera okoliša i promjenu životnog stila. 
  • U epizodama pogoršanja s tipičnim suženjem dišnih puteva (bronhoopstrukcija), otežanim disanjem, kašljanjem i piskanjem, kratkotrajno se primjenjuje inhalacijska terapija za olakšanje simptoma s kratkodjelujućim beta2-agonistima (salbutamol). 

Je li je moguće trajno izlječenje od astme?

Astma se smatra neizlječivom bolešću, ali se simptomi astme u najvećem broju slučajeva mogu vrlo uspješno staviti pod kontrolu uz pomoć individualnog pristupa liječenju, promjenom životnog stila, smanjenjem izlaganja okidačima te korištenjem protuupalnih inhalacijskih lijekova. 

Astma nastaje međudjelovanjem genetske predispozicije i izlaganja inhalacijskim tvarima i česticama iz okoliša koje mogu potaknuti alergijsku upalnu reakciju u sluznici donjih dišnih puteva. 

Učestalost astme je u porastu, posebno u dječjoj dobi, a uzrok za to leži u porastu stranih tvari i čestica u zraku koji udišemo, kao i u promjeni ljudskog mikrobioma te posljedično tome i funkcioniranja imunološkog sustava. 

Kod dijagnosticiranja, praćenja i liječenja astme ključan je individualni pristup, budući da svaki oboljeli ima svoje individualne uzročnike, okidače te manifestacije astme. 

Iako se astma ne može izliječiti, uz pravovremeno prepoznavanje i dobru kontrolu simptoma, najveći broj oboljelih može imati normalnu kvalitetu života. 

 

Literatura

  1. Early antibiotic exposure and development of asthma and allergic rhinitis in childhood – https://bmcpediatr.biomedcentral.com/articles/10.1186/s12887-019-1594-4
  2. GINA, Global Initiative for Asthma – https://ginasthma.org/

Članak napisala:

Dr. Ana Balažin Vučetić, spec. pedijatrije

radi kao pedijatar u ambulanti primarne zdravstvene zaštite djece u Zagrebu. Posebna područja njenog interesa uključuju holistički pristup zdravstvenoj zaštiti, rani neurorazvoj te nutritivne potrebe i prehranu trudnica te male djece koja predstavlja temelj zdravlja, rasta i razvoja. Rođena je u Bjelovaru, gdje je završila osnovnu školu i Opću gimnaziju, a Medicinski fakultet u Zagrebu završava 2006. godine. Majka je jednog djeteta. U slobodno se vrijeme bavi jogom, meditacijom i pisanjem.

Ostali članci