13.05.2024.

Epiziotomija ili urez međice - kada se izvodi, postupak i oporavak

Epiziotomija ili urez međice je postupak pri porodu koji omogućuje lakši izlaz djeteta iz maternice. Saznajte kako izgleda postupak i oporavak.

Bol u trudnoći

Epiziotomija je mali operacijski zahvat koji se koristi u porodu za lakši izgon djeteta te smanjenje ozljeda majke u porodu. Nekad se izvodio puno češće nego danas, naročito kod prvorotki. Epiziotomija je urezivanje međice u trenutku poroda.

Međica (perineum) je tkivo između rodnice i anusa i kod nas je uobičajeno učiniti epiziotomiju sa lijeve strane.

Pri postupku urezuje se:

  • koža
  • potkožno tkivo 
  • mišić koji se nalazi uz ulaz u rodnicu
  • početni dio sluznice rodnice. 

Epiziotomijom se dobiva širi izlaz rodnice u porodu. Postupak se obavlja u trenutku pritiska glave ili djetetovog zatka na kožu međice.

Kada se radi epiziotomija

Epiziotomija se radi u trenutku poroda ukoliko je potrebno proširiti porodni izlaz radi lakšeg poroda djeteta i radi sprječavanja težih oštećenja spolnih organa, mišića i ligamenata zdjelišta te završnog dijela debelog crijeva i anusa majke. Epiziotomija se izvodi u slučajevima kod:

  • poroda djeteta u stavu glavom kada se procijeni da bi bez epiziotomije došlo do opsežnijih ozljeda mekog porodnog kanala majke
  • nesrazmjera između veličine djeteta i izlaznog porodnog kanala
  • stava zatkom ili nožicama radi lakše manipulacije djetetom prilikom poroda
  • operacijskog dovršenja poroda vakuum ekstraktorom ili forcepsom
  • su kod djeteta prisutni znakovi fetalne patnje – nepravilan rad srca djeteta, gusta mekonijska plodova voda…
  • kod poroda vaginalnim putem nakon prethodnog carskog reza
  • prijevremenog poroda vaginalnim putem, naročito prije 34. tjedna trudnoće.

Vrste epiziotomije

Nema posebnog razloga koja epiziotomija bi bila bolja, a u većini naših rodilišta se koristi lijeva lateralna epiziotomija. Vrste epiziotomije:

  • postranična (lateralna) epiziotomija urezuje se ulijevo (češće) ili udesno od stražnje središnje linije između rodnice i anusa
  • središnja (medijalna) epiziotomija – urezuje se u središnjoj liniji između stražnjeg dijela rodnice i anusa, kod nas se rijetko koristi.

Prednosti i nedostaci epiziotomije

Prednosti epiziotomije

  • Sprječavanje ozljeda porodnog kanala majke
  • Sprječavanje ozljede mišića anusa (omogućava normalnu kontrolu pražnjenja stolice majke)
  • Smanjivanje mogućnosti urinarne inkontinencije nakon poroda
  • Sprječavanje ozljede djeteta prilikom poroda naročito u stavu zatkom, veliko dijete (lom ključne kosti, oštećenja živca ruke djeteta…)
  • Smanjivanje mogućih negativnih učinaka na dijete kod dužeg trajanja izgona
  • Olakšavanje poroda nedonoščadi (prijevremeno rođenih)
  • Umanjuje moguće komplikacije majki prethodno porođenih carskim rezom (npr. rupturu maternice)
  • Ginekologu omogućava lakšu manipulaciju djetetom prilikom poroda

Nedostatci epiziotomije

  • Nešto duži oporavak nakon vaginalnog poroda
  • Moguća infekcija u području epiziotomije
  • Ukoliko se nepravilnim šivanjem suzi ulaz u rodnicu mogući su problemi kod spolnog odnosa (dispareunija) pa je potrebno naknadno učiniti operacijsko širenje ulaza u rodnicu
  • Nešto obilnije krvarenje tijekom poroda
  • Moguće stvaranje nakupljanja krvi (hematom) između rodnice i debelog crijeva što može izazivati jaču bolnost a nekad je potrebno učiniti reviziju rane.

Epiziotomija postupak

Rizici u trudnoći

Epiziotomija je mali operacijski zahvat koji obavlja za vrijeme poroda. Kao što smo već nekoliko puta napomenuli prije se obavljala daleko češće nego danas. Osim kada je neophodna, odluku da li će se učiniti epiziotomija donosi primalja (medicinska sestra koja vodi porod) ili liječnik. 

U trenutku kada glavica djeteta, netom prije poroda, pritisne i rastegne međicu, prstima se ispita elastičnost iste i tako se dobije uvid u mogućnost stupnja oštećenja mekog porodnog kanala majke. Ukoliko se zaključi da bi moglo doći do težih ozljeda majke učiniti će se epiziotomija.

Kako je koža u području reza epiziotomije rastegnuta pritiskom glave ista je i bez cirkulacije u tom trenutku što je svojevrsna anestezija pa davanje lokalnog anestetika nije nužno. Škarama se urezuje lijevostrana postranična epiziotomija koja obuhvaća kožu, potkožno masno tkivo i mišiće u tom području.

Nakon dovršetka poroda djeteta i posteljice pristupa se šivanju iste, a prije šivanja dezinficira se područje epiziotomije i pokrije sterilnim kompresama. U područje epiziotomije se daje lokalni anestetik za bolove. Šivanjem se reparira sluznica rodnice, potkožno masno tkivo i prerezani mišići te koža u području reza epiziotomije.

Dva sata nakon šivanja epiziotomije, prije nego se žena premjesti iz rađaone u sobu, provjerava se rana i krvarenje. Tijekom boravka u bolnici ukoliko primijetite bilo kakve probleme sa ranom epiziotomije trebate obavijestiti zdravstveno osoblje.

Epiziotomija oporavak

Oporavak radi epiziotomije je nešto duži kod vaginalnog poroda nego bez nje. U prvom tjednu kod kretanja, defekacije ili uriniranje zbog zatezanja šavova je prisutna određena manja bolnost ili osjećaj nelagode prilikom napinjanja kože

Nakon dva do tri tjedna vanjski šavovi sami ispadaju dok oni potkožni mogu biti prisutni i do šest tjedana. Zarastanje kože u području epiziotomije je nakon tjedan dana gotovo u potpunosti dovršeno. 

Tijekom prva dva tjedna nakon epiziotomije potrebno je izbjegavati teže fizičke poslove i vježbanje. U početnim danima nakon epiziotomije radi smanjenja simptoma mogu se koristiti:

  • laksativi (radi omekšavanja stolice)
  • lokalno antiseptici i dezinficijensi
  • kupke u kamilici
  • antibiotici (po potrebi)
  • lijekovi za ublažavanje bolova.

Rizici i moguće komplikacije epiziotomije

Pregled u trudnoći

Epiziotomija ima više prednosti nego komplikacija pa ju ne treba apriori odbaciti ukoliko je potrebna. Bolje ju je učiniti nego ne jer moguće komplikacije poroda gdje je bila potrebna a nije učinjena su daleko teže i opasnije nego sama epiziotomija. Iako, moguće su:

  • infekcija (upala) u području epiziotomije
  • dehiscencija rane
  • hematom rane
  • dispareunija (bolni spolni odnosi).

Infekcija (upala) u području epiziotomije

Infekcija (upala) u području epiziotomije češće se javlja kod porođenih žena koje su imale infekcije rodnice ili mokraćnog trakta tijekom trudnoće. Obično se javlja od dva do sedam dana nakon epiziotomije. Infekciju (upalu) u području epiziotomije karakteriziraju:

  • bolnost u području reza
  • gnojni i sukrvavi iscjedak
  • povišena tjelesna temperatura
  • crvenilo i oteknutost kože u području epiziotomije.

Dehiscencija rane

Dehiscencija rane je otvaranje rane radi nepravilnog cijeljenja. Najčešće se javlja ukoliko je prisutna i infekcija rane

Ovisno o dužini i veličini oštećenja može se postaviti ponovno šav ili se ostavi da cijeli (tzv. per secundam) tj. spontanim zarastanjem bez ponovnog šivanja.

Hematom rane

Hematom rane jest nakupljanje pretjerane količine krvi u području reza ili između rodnice i debelog crijeva. Često je karakterizirana izrazitom bolnošću u području rodnice i rektuma, a ponekad je potrebno ponovno otvaranje rane i šivanje kako bi se zaustavilo danje nakupljanje krvi. Obično se javlja unutar nekoliko sati nakon epiziotomije.

Dispareunija (bolni spolni odnosi)

Dispareunija se javlja ukoliko je nakon šivanja epiziotomije nešto suženiji ulaz u rodnicu. Rijetko je potrebno malim urezom opet uspostaviti normalnu širinu ulaza u rodnicu. 

Epiziotomija je zahvat u porodništvu koji se danas radi u određenim situacijama i nije obavezan u porodu. Prednosti epiziotomije, ukoliko je nužna, su daleko značajnije nego neopravdano odbijanje i mogućnost puno gorih komplikacija koje mogu nastati u porodu. Moderno porodništvo koristi epiziotomiju samo u prije navedenim slučajevima i nije ustaljena praksa da se obavlja bez razloga. Komplikacije kao što su urinarna inkontinencija ili nemogućnost kontroliranja stolice žene nakon poroda dobar su razlog zašto od ovog zahvata ne treba zazirati.

Članak napisao:

Duško Pall, dr. med.

specijalist ginekologije i opstetricije, subspecijalist fetalne medicine i opstetricije, diplomirao je na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1996. godine. Od 2002-2006.g. je na specijalizaciji iz ginekologije i opstetricije u Klinici za ženske bolesti i porode u Petrovoj ulici u Zagrebu. Tijekom specijalizacije polaže poslijediplomski tečaj endoskopske ginekološke kirurgije (laparoskopija, histeroskopija) Ian Donald, poslijediplomski tečaj ginekološko opstetričkog ultrazvuka u Kliničkoj bolnici Sveti Duh u Zagrebu, te poslijediplomski tečaj kolposkopije u Kliničkom bolničkom centru Sestara milosrdnica u Zagrebu. Od 2006-2015. godine radi u Općoj bolnici Ogulin i Općoj bolnici Karlovac na Odjelu ginekologije i opstetricije kao specijalist. Od kraja 2015. g. zaposlenik je Doma zdravlja Zagreb Zapad u Primarnoj zdravstvenoj zaštiti žena u ambulanti na Srednjacima . Početkom 2019. stiče naziv užeg specijalista fetalne medicine i opstetricije. Kao vanjski suradnik trenutno radi u Poliklinici Gemini Plus kao i Specijalnoj bolnici Podobnik u Zagrebu. Aktivno sudjeluje na međunarodnim i domaćim kongresima kao i na tečajevima trajnog usavršavanja liječnika.

Ostali članci