Jedno od najuzbudljivijih razdoblja u razvoju djeteta je ono kada počne izgovarati prve riječi. Roditelji često nestrpljivo iščekuju čuti ono prvo „mama“ ili „tata“, pitajući se – je li na dobrom putu, ide li sve kako treba?
Kao pedijatar s iskustvom, mogu vam reći da je razvoj govora proces koji se ne događa „preko noći“, već se gradi postupno, kroz brojne male, ali vrlo važne znakove. Ako ih znate prepoznati, moći ćete sa sigurnošću reći: „Da, naše dijete se sprema progovoriti!“
1. Beba vas pažljivo sluša i gleda u lice dok govorite
Jedan od prvih znakova da se dijete sprema za govor je aktivno slušanje i praćenje lica odraslih dok govore. Dijete upija ritam, melodiju i pokrete usta – čak i prije nego razumije riječi.
Ako primijetite da beba “zamrzne” kada čuje vaš glas, ili vas pažljivo promatra dok pričate, budite sigurni: ona uči. To je temelj za razumijevanje jezika i, kasnije, za vlastiti govor.
2. Igra se s glasovima – gugutanje i brbljanje
Gugutanje se javlja već oko 2. mjeseca života, a brbljanje (kombinacije poput „ba-ba“, „da-da“, „ma-ma“) nešto kasnije, najčešće između 6. i 9. mjeseca. Iako ove prve „riječi“ još nemaju značenje, one su prekrasna najava govora.
To je kao djetetova verzija „vježbanja“ za pravi govor – isprobava kako mu zvuče glasovi, kako se stvaraju i kako vi reagirate na njih. Svaki put kad mu odgovorite, vi zapravo „trenirate“ dijete za pravi razgovor.
3. Oponašanje zvukova i mimike
Jedan važan korak na putu prema govoru je ponašanje poput malog papagaja – beba pokušava imitirati ono što čuje. Nije bitno koliko točno zvuči ono što izgovara – važno je da pokušava.
Primijetit ćete da dijete možda ponavlja ton glasa, ritam govora, pa čak i pokrete lica koje ste vi napravili. Oponašanje je znak da mozak intenzivno radi na povezivanju zvuka i značenja.
4. Počinje reagirati na poznate riječi
Između 9. i 12. mjeseca, beba obično počinje prepoznavati poznate riječi. Kad kažete „gdje je loptica?“ i ona pogleda prema lopti, to je znak da povezuje riječi i predmete.
To razumijevanje jezika dolazi prije nego što dijete progovori. Također, ako se nasmije kad kažete „idemo se kupati“ ili podigne ruke kad kažete „daj pet“, to su znakovi da je govor blizu.
5. Pokazuje što želi – gestama, pogledom, pokazivanjem
Prije nego što nauči reći „hoću“, dijete će to pokazati rukom, pogledom ili zvukom. To su tzv. preverbalne vještine, koje prethode govoru.
Ako beba pokazuje prstićem, maše za „pa-pa“, digne ruke da je uzmete – sve su to znakovi da zna kako komunicirati. A gdje ima komunikacije, uskoro stiže i govor.
6. Prve prave riječi (obično oko prve godine)
Neka djeca kažu „mama“ ili „tata“ s 9 mjeseci, druga tek s 13 ili 14 mjeseci. Sve je to u okviru normale. Ono što je bitno je da dijete pokazuje želju za komunikacijom i koristi sve što zna – zvukove, riječi, geste – da bi se izrazilo.
Kada konačno izgovori prvu pravu riječ s namjerom („mama“ dok vas zove), to je trenutak koji se pamti cijeli život.
Što možete vi učiniti?
Roditelji igraju ključnu ulogu u razvoju govora. Evo nekoliko jednostavnih stvari koje puno znače.
- Govorite s djetetom često i nježno, čak i ako ne razumije još sve – vaš glas mu je poznat i drag.
- Opisujte što radite (“Sad stavljamo čarapice”, “Gledaj pticu na prozoru”).
- Čitajte slikovnice, iako još ne zna čitati – slušanje jezika bogati vokabular.
- Postavljajte jednostavna pitanja (“Gdje je maca?”, “Hoćeš još?”) i dajte vremena za odgovor.
- I najvažnije – slušajte. Kad beba „priča“, dajte joj priliku da završi. To joj pokazuje da su njezine riječi važne.
Svako dijete ima svoj tempo
Razumljivo je da roditelji često brinu ako dijete “kasni” s govorom. No, važno je znati da postoji velika varijacija u normalnom razvoju. Neka djeca više komuniciraju gestama pa kasnije progovore – ali kad krenu, brzo nadoknade.
Ako imate osjećaj da razvoj govora ide sporije, ili da vaše dijete ne reagira na zvukove, uvijek je dobro porazgovarati s pedijatrom. Rano prepoznavanje poteškoća pomaže da se na vrijeme uključi podrška.
Prvi znakovi govora nisu samo riječi – oni su puno više: pogled, osmijeh, gugutanje, brbljanje, pokazivanje. Svaki pokušaj komunikacije znak je da se vaš mališan sprema reći svoje prvo veliko: „Mama, tata, volim vas.“
