Sve o atopijskom dermatitisu kod beba i djece - simptomi i liječenje

Atopijski ili atopični dermatitis (dermatitis atopica) kronična je upalna bolest kože karakterizirana crvenilom (ekcemom), suhom kožom i svrbežom. Bolest je dugotrajna, s razdobljima poboljšanja i pogoršanja. Ovo je primjer najčešće dječje kožne bolesti od koje boluje oko 15-20% djece predškolske i školske dobi, odnosno 2-10% odraslih.

Bolest najčešće počinje upravo u najranijoj dobi, između drugog i šestog mjeseca života. Intenzitet bolesti s godinama obično slabi, tako da nakon desete godine više od 90% oboljele djece nema smetnje.

Kako prepoznati atopijski dermatitis kod beba – simptomi

Znakovi bolesti:

1. Ekcem se očituje pojavom crvenih plakova na koži, katkad uz sitne mjehuriće, točkaste kraste i ogrebotine koje su rezultat češanja. U kroničnoj fazi postaje suh, uz ljuštenje i zadebljanje kože. Ako primijetite kod svoje bebe ekcem na nogama, ili pak crvenilo na obrazima ili rukama, provjerite s liječnikom radi li se o atopijskom dermatitisu.
2. Suha koža jedan je od osnovih znakova atopijskog dermatitisa, a pojavljuje se jer u koži atopičara postoji manjak masnoća, odnosno kožnih lipida. Suhoća smanjuje zaštitinu funkciju kože te ona postaje osjetljivija i sklona iritaciji.
3. Svrbež je najneugodniji simptom atopijskog dermatitisa. Može biti toliko intenzivan da bebi remeti san i ometa je u ostalim aktivnostima.

Često se uz osnovne znakove bolesti javljaju i komplikacije, a to su sekundarne infekcije. Osjetljiva, suha atopijska koža sklona je bakterijskoj i virusnoj infekciji kao što su stafilokokne ili streptokokne infekcije kože, herpes virusne infekcije ili virusne bradavice.

Dijagnoza atopijskog dermatitisa postavlja se na temelju anamneze i pregleda. Prema procjeni stanja bolesti te udruženosti s drugim simptomima liječnik se može odlučiti za određene testove kojima se pokušava otkriti uzročnik alergijske reakcije. Drugi simptomi su: slabo dobivanje na tjelesnoj masi djeteta, probavne smetnje — grčevi, povraćanje, proljevi, obstipacije ili smetnje od strane dišnih organa — česte respiratorne infekcije, produženi kašalj itd.

Što uzrokuje atopijski dermatitis kod beba i djece

Točan uzrok atopijskog dermatitisa je nepoznat, no poznato je da je rezultat kombinacije nasljeđa i okolišnih čimbenika. Javlja se kod djece s atopijskom konstitucijom. Dakle atopija, odnosno nasljedna sklonost alergijskim reakcijama, pojačava mogućnost pojave ove vrste dermatitisa. Često je povezan s nekim drugim bolestima iz skupine atopijskih bolesti, kao što su alergije na hranu, bronhalna astma, alergijski rinitis (alergijska upala sluznice nosa) i alergijski konjuktivitis (alergijska upala očiju).

Čimbenici koji pogoršavaju dermatitis – “triger faktori”

• Suha koža – Atopijski dermatitis karakterizira suha koža, stoga svaka aktivnost koja dodatno isušuje kožu može pogoršati simptome. Te aktivnosti su kupanje u pjenušavim kupkama, sapunima, kupanje bez nanošenja krema, centralno grijanje, itd.
• Iritansi – Osobe s atopijskim dermatitisom imaju vrlo osjetljivu kožu. Odjeća od vune i sintetičkih vlakana te kozmetički proizvodi s dodatkom mirisa i konzervansa mogu je dodatno iritirati.
• Stres – U fazama emocionalnog stresa može se očekivati pogoršanje simptoma.
• Toplina i znojenje – Djeca s atopijskim dermatitisom loše podnose toplinu i znojenje, tako do pogoršanja dolazi tijekom tjelesnog napora ili kod nagle promjene temperature, primjerice iz hladnog u toplo. Ipak, tijekom ljetnih mjeseci kod većine djece simptomi se smiruju, jer uz odgovarajuću zaštitu na bolest pogodno djeluju sunce i promjena klime (more ili planine). S druge strane, tijekom zimskih mjeseci simptomi atopijskog dermatitisa kod većine se pogoršavaju.
• Infekcije – Svaka infekcija može pojačati simptome atopijskog dermatitisa. Kožne infekcije uzrokovane bakterijama (stafilokokne, streptokokne infekcije) i virusima (herpes infekcije, bradavice) češće su kod osoba s dermatitisom.
• Alergeni – Najčešći alergeni iz hrane su: kravlje mlijeko, bjelanjak jajeta, soja, brašno, gluten, kikiriki, orašasti plodovi, riba i školjke. Alergeni iz okoline mogu biti grinje i kućna prašina, peludi trava, stabala, korova, dlaka kućnih ljubimaca i slično.
• Njega i liječenje atopijskog dermatitisa

1. Pazite na pravilnu njegu kože kod djece

Kupanje

• nemojte kupati bebu u pretoploj vodi, jer topla voda pojačava svrbež
• kupanje neka traje kratko, od 5 do 10 minuta, jer dugo kupanje isušuje kožu
• nemojte upotrebljavati sapune i pjenušave kupke, jer one iritiraju i isušuju kožu te remete normalni pH kože
• upotrebljavajte dermokozmetičke proizvode, odnosno medicinske uljne kupke i sindeti bogati uljima
• nakon uljne kupke nemojte ispirati vodu, višak vode nježno upijte ručnikom, a na vlažnu kožu nanesite kremu
• sindete bogate uljima nanesite na vlažnu kožu, ostavite nekoliko minuta i potom isperite
• izbjegavajte jako brisanje i trljanje ručnikom

Hidratantne kreme i masti

Upotreba hidratantnih krema i masti smanjit će simptome atopijskog dermatitisa jer one:

• vlaže kožu
• obskrbljuju suhu kožu potrebnim lipidima
• sprječavaju prolazak alergena kroz kožu
• sprječavaju gubitak vode iz kože
• smanjuju potrebu za primjenom lokalnih kortikosteroida

Kreme upotrebljavajte redovito, najmanje dva puta dnevno, a izložene dijelove tijela, kao što su lice, šake i pregibi, mažite nekoliko puta tijekom dana. Kožu obavezno namažite nakon pranja. Imajte na umu da se kreme lakše razmazuju (od primjerice masti), sadrže više vode i pogodne su za veća područja kože. S druge strane, losioni ili mlijeka neće biti najbolji izbor s obzirom da imaju veću količinu vode koja hlapi te u konačnici djeluju isušujuće.

Masti su idealne za suhu atopijsku kožu. Budući da se teže razmazuju i mogu djelovati okluzivno (“koža teže diše”), preporučuje ih se nanositi na manja područja kože koja su jače suha. Pogodne su za hladnije doba godine.

2. Smanjite djetetov kontakt s mogućim alergenima i iritansima

• Prednost dajte odjeći i posteljini od prirodnih pamučnih vlakana. Novu odjeću operite kako bi bila mekša, pa tek onda odjenite djetetu. Izbjegavajte deterdžente, omekšivače, losione i kreme koji sadrže dodatke (parfeme, konzervanse, mirise i boje). Radije koristite tekuće deterdžente od krutih, jer se bolji ispiru. Stroj za pranje rublja treba dobro isprati.
• Smanjite kontakt s grinjama i kućnom prašinom: izbjegavajte perje, uklonite stare madrace, ne pokrivajte podove tepisima niti prozore zastorima. Redovito zračite sobu gdje oboljeli boravi i vlažnom krpom svaki dan prebrišite prašinu.
• Ako imate životinje, radije ih držite u dvorištu te svakako redovito perite. Ne trebate se odvojiti od kućnog ljubimca, osim ako se utvrdi da svojom blizinom izaziva alergiju.
• Suhi zrak (centralno grijanje), vrućina i znojenje dodatno isušuju kožu i pogoršavaju svrbež. Prostorije u kojima oboljeli boravi trebalo bi umjereno zagrijavati, vlažiti i redovito prozračivati.
• Izbjegavajte boravak u zadimljenim prostorijama.

Održavajte kratke i glatke nokte. Kod jače izraženog svrbeža, savjetuje se staviti pamučne ili svilene rukavice na šake.

3. Prehrana kod atopijskog dermatitisa

• U dojenačko doba svakako se savjetuje isključivo dojenje barem četiri do šest mjeseci, odnosno uvođenje novih namirnica u prehranu djeteta od četvrtog do šestog mjeseca života. Nema znanstvenih dokaza da se odgodom uvođenja hiperalergenih namirnica u prehranu djeteta može prevenirati razvoj alergije na hranu, odnosno mogućnost pojave atopijskog dermatitisa i drugih atopijskih bolesti.
• Tek ukoliko se utvrdi preosjetljivost na određenu namirnicu, preporučuje se eliminacijska dijeta. Potreban je veliki oprez kod isključivanja pojedinih namirnica kod djece (uvijek uz nadzor liječnika), jer se u mlađoj dobi vrlo brzo može razviti nutritivni deficit koji ozbiljno može ugroziti rast i razvoj.

4. Terapija atopijskog dermatitisa

Lokalna kortikosteroidna terapija

U fazama pogoršanja u dogovoru s liječnikom u terapiju se uvode kreme ili masti koje sadrže derivate kortizona. Kortikosteroidi se nanose na ekceme, smiruju svrbež i crvenilo. Primjenjuju se prema uputama liječnika, uz pismenu evidenciju uporabe i potrošnje.

Roditelji se često pitaju jesu li kortikosteroidi štetni za kožu. Ako se troše kontrolirano, pod nadzorom liječnika, uz pismenu evidenciju uporabe i potrošnje (“dnevnik potrošnje”), siguran su oblik terapije. Vrlo brzo smiruju simptome atopijskog dermatitisa i poboljšavaju kvalitetu života.

Lokalni inhibitori kalcineurina

U ovoj skupini nalaze se dva lijeka registrirana za liječenje atopijskog dermatitisa:

• takrolimus mast
• pimekrolimus krema

Registrirani su za primjenu kod djece starije od dvije godine i odraslih. Prednost primjene im dajemo na osjetljivim područjima kao što su lice, vrat i genitalna regija, odnosno kada je potrebno dugotrajno neprekidno liječenje kortikosteroidima.

Drugi oblici liječenja

U liječenju se primjenjuju i drugi oblici lokalne terapije, kao na primjer lokalni antimikrobini lijekovi, a u težim slučajevima često fototerapija i sistemna imunosupresivna terapija. Budući da bolest ima veliki utjecaj na kvalitetu života oboljele osobe i članova obitelji, često se u liječenje uključuje i psihoterapijska podrška.