30.01.2024.

Prenesena trudnoća - Što kada beba kasni?

Prenesenom trudnoćom smatra se onom trudnoćom koja traje 42. ili više tjedana, no treba uzeti u obzir da i termin poroda može biti krivo izračunan.

Prenesena trudnoća

Termin poroda se računa od prvog dana zadnje menstruacije, a terminskim porodom se smatra porod od 37. do 42. tjedna trudnoće. Kada se napuni 42. tjedan trudnoće tada se to naziva prenesena trudnoća. Kod trudnica koje nemaju redovite menstruacijske cikluse često se termin poroda dobije ultrazvučnim praćenjem dužine ploda do 16. tjedna trudnoće. Kod trudnoća gdje je ultrazvučno ustanovljeno da je trudnoća manja ili veća u odnosu na zadnju menstruacije treba brojati tjedne i odrediti termin poroda prema ultrazvuku.  

U slučaju prenesene trudnoće dolazi do slabljenja funkcije posteljice, što ugrožava stanje djeteta. Javlja se u 4 do 10% slučajeva i danas je rijetka jer se redovitim ginekološkim pregledima i primjenom ultrazvuka planira dovršetak trudnoće u terminu, tj. prije punog 42. tjedna   

Uzroci prenesene trudnoće

Pravi uzrok prenesene trudnoće je nepoznat, ali češće se javlja u određenim slučajevima:

  • nepravilno izmjereno trajanje trudnoće — češće kod žena s neredovitim menstruacijskim ciklusom, ako nije određeno ultrazvučno  trajanje trudnoće do 16. tjedna
  • prvorotki
  • prethodno prenesena trudnoća
  • genetski uzrok — ako je majka imala prenesenu trudnoću, i kćerka ima veće šanse za istu
  • kod muških plodova
  • kod trudnoća s razvojnim anomalijama djeteta
  • kod trudnica s pretjeranom tjelesnom težinom.

Što napraviti kada beba kasni?

Ako je prošao termin poroda i želite pokušati sami potaknuti trudove, mogu se koristiti neke od navedenih metoda:

  • masiranje bradavica — stimulacijom bradavica oslobađa se hormon oksitocin koji djeluje na pojavu trudova.                                                  
  • spolni odnos — muška sperma ima prostaglandine koji potpomažu sazrijevanje i skraćivanju vrata maternice, kao doživljaj orgazma kojim se oslobađaju prostaglandini, odnosno oksitocin
  • tjelesna aktivnost — hodanje, uspinjanje stepenicama, čučnjevi, sjedenjem na pilates  lopti i sl. pojačavaju pritisak glavice na vrat maternice
  • konzumiranje hrane poput ananasa, datulja i đumbira može potaknuti trudove
  • indukcija poroda — u dogovoru s ginekologom planira se datum indukcije poroda ako nije došlo do pojave trudova u željenom razdoblju.

Inducirani porod kod prenesene trudnoće

U slučaju da se približava puni 42. tjedan trudnoće ginekolog će započeti s planiranjem dovršetka trudnoće, tj. induciranog poroda. Ovisno o ginekološkom nalazu i zrelosti vrata maternice, inducirani će se porod započeti određenim postupkom.

Ako je vrat maternice održan i nedovoljno otvoren, postavlja se prostaglandinski gel u rodnicu ili u kanal vrata maternice (mogu se koristiti i prostaglandini u infuziji).

Ako je vrat maternice prohodan, postavljanje tzv. balon katetera u gornji dio vrata maternice, čime se odlupljuju ovoji od stijenke maternice i širi cervikalni kanal te odlupljivanje plodovih ovoja prstom prilikom pregleda (stripping). Ako je vrat maternice skraćen i otvoren 4 cm i više amniotomijom (prokidanjem plodovih ovoja) mogu se izazvati trudovi. Ako je vrat maternice gotovo u potpunosti nestao,  trudovi se mogu izazvati i infuzijom oksitocinona (drippa) često uz prokidanje vodenjaka

Ako je reakcija na metodu indukcije poroda slaba ili izostane, trudnoća se dovršava carskim rezom.

Opasnosti kod prenesene trudnoće

U prenesenoj trudnoći dolazi do slabljenja funkcija posteljice pa je opskrba djeteta kisikom i hranjivim tvarima smanjena te zbog toga dolazi do povećane potrošnje masnog tkiva djeteta koje poprima karakteristične promjene kože i tijela. Također, zaštitni sloj na koži djeteta (verniks) nestaje pa je koža djeteta više izložena vodenoj sredini u kojoj se dijete  nalazi:

  • ljuštenje kože na dlanovima (“ruke pralje) i tabanima
  • mršavije i dugo dijete 
  • dugi nokti na prstima
  • naborana koža tijela
  • nemirno dijete
  • plodova voda u porodu je bistrožućkasta ili mekonijska (zelenkasta)
  • gutanje mekonijske plodove vode u porodu — kod prenošene djece je češće ispuštanje stolice u plodovu vodu, a gutanjem takve plodove vode češće su komplikacije s plućima i disanjem bebe
  • oštećenja neurološkog sustava — iako je mozak  gotovo u potpunosti razvijen, nedostaci opskrbe kisikom mogu dovesti do oštećenja pojedinih regija u mozgu, što posljedično može dovesti do oštećenja motorike djeteta, ali i do problema u mentalnom razvoju
  • djeca sklonija razvoju drugih bolesti.

Kod trudnica je prenesena trudnoća češći razlog za razvoj osjećaja tjeskobe i učestalih promjena raspoloženja radi pojačane brige i razmišljanja hoće li sve dobro proći u porodu, budući da je termin poroda prošao.

Prenesena trudnoća danas je rjeđa jer se redovitim praćenjem trudnoće i ultrazvučnim mjerenjem dužine ploda u ranoj trudnoći dobiva informacija o stvarnom trajanju trudnoće. Praćenjem redovitosti menstruacijskog ciklusa i pravovremenim javljanjem na ginekološki i ultrazvučni pregled trudnica umanjuje se mogućnost da dođe do prenesene trudnoće. U dogovoru s ginekologom, ovisno o stanju djeteta, planira se dovršetak trudnoće u određenom razdoblju prije samog termina prenošenja kako bi se izbjegle moguće komplikacije koje to stanje nosi.  

Članak napisao:

Duško Pall, dr.med.

specijalist ginekologije i opstetricije, subspecijalist fetalne medicine i opstetricije, diplomirao je na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1996. godine. Od 2002-2006.g. je na specijalizaciji iz ginekologije i opstetricije u Klinici za ženske bolesti i porode u Petrovoj ulici u Zagrebu. Tijekom specijalizacije polaže poslijediplomski tečaj endoskopske ginekološke kirurgije (laparoskopija, histeroskopija) Ian Donald, poslijediplomski tečaj ginekološko opstetričkog ultrazvuka u Kliničkoj bolnici Sveti Duh u Zagrebu, te poslijediplomski tečaj kolposkopije u Kliničkom bolničkom centru Sestara milosrdnica u Zagrebu. Od 2006. do 2015. godine radi u Općoj bolnici Ogulin i Općoj bolnici Karlovac na Odjelu ginekologije i opstetricije kao specijalist. Od kraja 2015. god. zaposlenik je Doma zdravlja Zagreb Zapad u Primarnoj zdravstvenoj zaštiti žena u ambulanti na Srednjacima. Početkom 2019. stiče naziv užeg specijalista fetalne medicine i opstetricije. Kao vanjski suradnik trenutno radi u Poliklinici Gemini Plus kao i Specijalnoj bolnici Podobnik u Zagrebu. Aktivno sudjeluje na međunarodnim i domaćim kongresima kao i na tečajevima trajnog usavršavanja liječnika.

Ostali članci