30.01.2024.

11 uzroka neredovite menstruacije i savjeti ginekologa

Postoje brojni razlozi zašto možete imati neredovitu menstruaciju. Saznajte što se smatra neredovitom menstruacijom, koji su uzroci i savjete ginekologa.

Neredovita menstruacija

Menstruacijski ciklus kod većine žena je pravilan i iznosi 28 dana uz varijacije +/- sedam dana. U oko 30% žena  može se javiti nepravilni menstruacijski ciklus. Nepravilnost se očituje u:

  • trajanju menstruacijskog ciklusa — skraćeni ciklus (manje od 21 dan = polimenoreja) ili produljeni ciklus (više od 35 dana = oligomenoreja), tako da je tijekom godine smanjen broj menstruacija (devet i manje menstruacija u jednoj godini)
  • trajanju menstruacijskog krvarenja — normalno trajanje menstruacijskog krvarenja je od tri do sedam dana
  • količini menstrualne krvi — normalna količina menstrualne krvi je od 35 do 80 ml krvi, veći ugrušci tijekom menstruiranja znak su obilnijeg krvarenja (menoragije).

Bolnost, grčevi mučnine pa i povraćanje tijekom menstruiranja (dismenoreja, PMS) mogu nastati iz više razloga:

  • miomi
  • endometrioza
  • polipi endometrija
  • hormonalni disbalans estrogena i progesterona.

Uzroci neredovite i/ili nepravilne menstruacije

Sindrom policističnih jajnika

Sindrom policističnih jajnika dovodi do neredovite mjesečnice — manje od devet menstruacija godišnje, što znači da su ciklusi u prosjeku od 35 do 45 dana, a vrlo rijetko u potpunosti izostaju više od 200 dana. Dijagnoza se postavlja na osnovu:

  • ultrazvučnog pregleda — ultrazvučno se prikažu policistični i uvećani jajnici
  • neredovitosti menstruacijskog ciklusa (koji traju od 35 do 45 dana)
  • povišene razine muških spolnih hormona
  • pojava akni, pojačana dlakavost muškog tipa, opadanje kose…

Ono predstavlja endokrinološko-metabolički poremećaj:

  • povišene razine muških spolnih hormona testosterona, androstendiona
  • povišene razine kolesterola i masnoća u krvi
  • zbog svega navedenog i viša pojavnost kardiovaskularnih bolesti, šećerne bolesti tipa dva, psiholoških poremećaja…

Endokrinološki poremećaji

  • Poremećaj rada štitnjače često dovodi do poremećaja menstruacijskog ciklusa. Na rad jajnika utječe manjak hormona štitnjače (hipotireoza), ali i pojačano lučenje (hipertireoza).
  • Poremećaj rada nadbubrežnih žlijezda kada dolazi do pretjerane proizvodnje muških spolnih hormona koji remete normalno trajanje menstruacijskog ciklusa.
  • Prolaktinom (tumor hipofize; endokrina žlijezda u području mozga) luči visoke doze hormona prolaktina koji remeti rad jajnika. Više razine tog hormona se nalaze normalno kod žena koje doje jer je nužan u proizvodnji majčinog mlijeka. U stanjima stresa može doći do prolaznog povećanja razine prolaktina.

Inzulinska rezistencija

Inzulinska rezistencija podrazumijeva smanjenu osjetljivost receptora za hormon inzulin na stanicama tkiva zbog čega dolazi do poremećaja iskorištavanja šećera iz krvi. Posljedično dolazi do povišenja glukoze koja je razlog još većeg izlučivanja inzulina iz gušterače kako bi se osjetljivost receptora povećala. Višak inzulina u krvi se veže na specifične receptore koji se nalaze na jajnicima i remete njihov rad, a time i menstruacijski ciklus.

Neredovite menstruacije nakon poroda

Nakon poroda dolazi do postupnog pada hormona trudnoće u krvi rodilje koji remete rad jajnika. Ako nakon poroda majka doji, dolazi do povišenih vrijednosti hormona prolaktina koji također remeti menstruacijski ciklus.

Prvi menstruacijski ciklusi nakon poroda mogu se javiti nekoliko tjedana do godinu dana i više. Pojavnost prvih ciklusa može imati nepravilni ritam dok se ne ustali kvalitetan  rad jajnika.

Neredovita menstruacija nakon 40 godina

Neredovite menstruacije su češće nakon 40. godine života žene, javljaju se sporadično i uzrokovane su ulaskom manje kvalitetnih jajnih stanica u menstruacijski ciklus.  Posljedica toga je nedovoljna proizvodnja hormona estrogena i/ili progesterona, što dovodi do skraćivanja ili produljenja ciklusa, ali i do anovulacijskih ciklusa u kojima ne dolazi do ovulacije. 

Može doći do promjene količine menstrualne krvi, a žene koje su navikle na redovitost ciklusa često se zbog nagle promjene kvalitete menstruacijskog ciklusa javljaju na ginekološki pregled. Mogu značiti “upozorenje” ulaska u perimenopauzalno doba.

Neredovita menstruacija nakon 40

Neredovite menstruacije kod djevojčica

Prosjek pojave prve menstruacije kod nas je najčešće u 12 godini života i naziva se menarcha no kod pretilih djevojčica se javlja ranije, ponekad i u devetoj godini. Za “sazrijevanje” menstrualnog ciklusa potrebno je pet godina, a tijekom tog razdoblja mogući su nepravilni menstruacijski ciklusi. Ponekad se javljaju tzv. anovulacijske menstruacije  koje su karakterizirane vrlo obilnim menstruiranjem.

Neredovite menstruacije kod korištenja psihofarmaka

Uzimanje lijekova koji se koriste u liječenju psihijatrijskih bolesti  može utjecati na kvalitetu menstruacijskog ciklusa. Najčešće se to javlja nakon uzimanja antidepresiva kroz par mjeseci. Ako primijetite da je došlo do promjene dužine ciklusa koji se obično produlje, potrebno je javiti se na ginekološki pregled kako bi se isključili drugi mogući razlozi.

Promjena tjelesne težine

Indeks tjelesne mase  (eng. Body Mass Index) određuje postotak masnog tkiva u organizmu. Za našu populaciju on iznosi 18,5 – 24,9 kg/m2. Svako pretjerano smanjenje ili povećanje BMI-a dovodi do poremećaja rada jajnika, a time i menstruacijskog ciklusa. Zbog toga profesionalne sportašice ili pretile žene mogu imati nepravilne menstruacijske cikluse.

Izloženost stresu

Tijekom pojačane izloženosti stresnim situacijama u organizmu žene dolazi do izlučivanja povišenih razina hormona kortizola. Posljedica njegovog djelovanja je poremećaj rada hormona koji stimuliraju rad jajnika i proizvodnju ženskih spolnih hormona. Najčešće dolazi do poremećaja trajanja menstruacijskog ciklusa koji se skraćuje ili produžava no uz to može doći i do promjene količine menstruacijske krvi.

Prestankom izloženosti stresu prestaje i neredovitost ciklusa.

Promjena količine i duljine trajanja menstruacije

Osim promjene trajanja menstruacijskog ciklusa, u određenim situacijama može doći do promjene trajanja i količine menstruacije. Najčešće se radi o obilnijim menstruacijama, produljenog trajanja:

  • miomi maternice – dobroćudni tumori koji svojom veličinom i položajem utječu na menstruaciju
  • polipi endometrija – osim što uzrokuju nepravilna krvarenja tijekom cijelog menstruacijskog ciklusa, mogu biti uzrok produljenih i obilnijih menstruacija
  • endometrioza tj. adenomioza – stanice endometrija se nalaze u mišićnom sloju maternice
  • endometritis (upala sluznice šupljine maternice) – također uzrok navedenih problema, ali često uz dodatne simptome poput bolovi u području donjeg dijela trbuha, povišene tjelesne temperature, obilnijeg upalnog vaginalnog iscjetka itd.
  • tumori jajnika (ciste, karcinom…) – svojom veličinom mogu remetiti rad jajnika ili proizvode hormone koji dovode do nepravilnih krvarenja.

Promjene menstruacijskog ciklusa u perimenopauzi

Tijekom razdoblja perimenopauze tj. prijelaznog razdoblja ulaska žene u menopauzu, zbog sve manje količine ženskih spolnih hormona dolazi do neredovitih menstruacija. Žena u tom razdoblju primjećuje npr. skraćenje ciklusa koji je do tada bio 28 dana na 21 dan ili je pojavnost menstruacije jednom u tri pa i više mjeseci. Poremećaji u perimenopauzi kod žena su često slični poremećajima koje je imala u početku puberteta. Kako razdoblje perimenopauze se približava razdoblju menopauze, pojavljuju se i drugi popratni simptomi:

  • nesanica
  • napadi vrućine i znojenje (valunzi)
  • razdražljivost i dr.

Simptomi neredovite menstruacije 

Nepravilnost u trajanju menstrualnog ciklusa

Skraćenje ili produljenje ciklusa

Ako je žena navikla da joj je menstruacijski ciklus bio npr. 26 dana, a u zadnjih nekoliko mjeseci se skratio na npr. 22 dana, govorimo o skraćenju ciklusa. 

Količina menstrualne krvi

Smanjenje ili povećanje menstrualne krvi

Smanjivanje količine menstruacije podrazumijeva da su menstruacije oskudnije, dnevno se mijenja manji broj uložaka itd., dok kod povećanja količine menstruacije dolazi do pojava ugrušaka tijekom menstruiranja te je to prvi znak obilnije menstruacije koje, ako dulje traju, dovode do anemije.

Intermenstrualna krvarenja

Nakon prestanka menstruacije, a bilo kada tijekom menstruacijskog ciklusa dolazi do pojave najčešće oskudnijih krvarenja kraćeg trajanja. Mogući razlozi su:

  • ovulacija (spotting) – krvarenje sredinom ciklusa oko dana ovulacije
  • miomi maternice
  • polipi endometrija
  • početak korištenja kontracepcijskih tableta
  • nakon postavljanja unutarmaterničnog uloška (spirale).

Bolovi i grčevi u donjem dijelu trbuha javljaju se oko očekivane menstruacije i mogu trajati tjedan do deset dana no do menstruacije nikako ne dolazi te se žene javljaju ginekologu iz straha da zbiva nešto ozbiljnije.

Dispareunija (bolni spolni odnosi) nastaje radi smanjenja razine ženskih spolnih hormona u lošim menstruacijskim ciklusima zbog smanjenog ovlaživanje rodnice tijekom odnosa.

Učestale vaginalne infekcije – otpornost rodnice na infekcije je uvjetovana normalnim razinama ženskih spolnih hormona. Svaki poremećaj ciklusa smanjuje otpornost rodnice, ali i dovodi do suhoće rodnice kada su tijekom spolnog odnosa češće mikrotraume sluznice, a time i lakši razvoj infekcije.

Pojačana dlakavost, akne, opadanje kose znakovi su za povišene razine muških spolnih hormona (androgena) koji će dovesti do neredovitosti menstruacijskog ciklusa.

Kako izračunati plodne dane ako je menstruacija neredovita?

Kod izračuna plodnih dana u menstruacijskom ciklusu, osim očekivanog trajanja ciklusa, važno je znati prepoznati i druge simptome ovulacije, a naročito kod žena s nepravilnim menstruacijskim ciklusima:

  • pojačani vodenasti iscjedak
  • pojačana želja za spolnim odnosom (libido)
  • jednostrana bolnost u području jajnika koji ovulira
  • povišenje bazalne temperature tijela za 0,5 do 10
  • bolnost i napetost dojki
  • točkasto (spotting) krvarenje iz rodnice 
  • test hormona luteinizacije (LH) iz urina – prisutan u ljudskoj mokraći poraste 24 do 36 sati prije ovulacije, ili iz sline.

Određivanje plodnih dana se radi tako da:

  1. oduzmete od datuma očekivanog početka sljedeće menstruacije četrnaest dana i  dobit ćete dan kada se očekuje ovulacija u tom ciklusu
  2. umanjite taj datum za tri dana i dobit ćete otprilike početak plodnih dana
  3. dodajte još jedan dan nakon datuma ovulacije (3) i dobit ćete kraj plodnih dana u tom ciklusu.

Primjer: očekivani početak sljedeće menstruacije je 22.8.2023.

  • Očekivani datum ovulacije: 22.8. – 14 = 8.8.2023.
  • Početak plodnih dana8.8. – 3  = 5.8.2023.
  • Završetak plodnih dana će biti: 8.8. + 1  = 9.8.2023. 

Savjeti ginekologa za neredovite menstruacije

  1. Pratite redovitost menstruacijskog ciklusa i naučite prepoznavati dane ovulacije.
  2. Pratite pojavu neredovite menstruacije u razdoblju od nekoliko mjeseci.
  3. Ako se dogodi da jednom ili dva puta u godini dana dođe do neredovitosti ciklusa (+/- 7 dana, preskočen jedan ciklus…), a nisu prisutni i neki drugi simptomi nema razloga za zabrinutost. Ne mora svaka menstruacija doći točno na dan.
  4. Ako praćenjem kroz više mjeseci primijetite da se neredovitost ciklusa ustalila, zatražite pregled ginekologa.
  5. Prehrambenim navikama i tjelesnom aktivnošću regulirajte tjelesnu težinu jer tako olakšavate normalan rad jajnika. Neredovite menstruacije su učestalije kod pretilih ili jače mršavih žena.
  6. Izbjegavajte stresne situacije.
  7. Ako sumnjate da postoji mogućnost trudnoće, učinite test na trudnoću ili bHCG iz krvi  nakon izostanka menstruacije dužeg od tjedan dana. Ovisno o nalazu potražite pomoć ginekologa.
  8. Korištenje određenih dodataka prehrani npr. inozitol može dovesti do redovitosti ciklusa u određenoj situaciji.
  9. Redovitim ginekološkim pregledima mogu se ustanoviti mogući razlozi neredovitih menstruacija (polipi, miomi, ciste jajnika).
  10. U situacijama kada mislite da je potrebno učinite ginekološki pregled. Na tom pregledu vaš će ginekolog pretpostaviti o čemu se radi i zatražiti potrebnu obradu, a shodno rezultatima odredit će svrsishodnu terapiju.

Praćenje i “učenje” o vlastitom menstruacijskom ciklusu vrlo je bitno za zdravlje svake žene. Ako se želite uhvatiti u koštac s rješavanjem problema, važno je znati koliko vam traje menstruacijski ciklus, koliki mu je raspon promjenjivosti te naučiti prepoznavati znakove tijela koja vas upućuju na ovulaciju ili na mogući početak sljedeće menstruacije.  

Odvojite vrijeme od nekoliko mjeseci  i strpljivo pratite promjene koje primjećujete tijekom cijelog menstrualnog ciklusa kako biste mogli u pravo vrijeme reagirati i posjetiti ginekologa.

Članak napisao:

Duško Pall, dr.med.

specijalist ginekologije i opstetricije, subspecijalist fetalne medicine i opstetricije, diplomirao je na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1996. godine. Od 2002-2006.g. je na specijalizaciji iz ginekologije i opstetricije u Klinici za ženske bolesti i porode u Petrovoj ulici u Zagrebu. Tijekom specijalizacije polaže poslijediplomski tečaj endoskopske ginekološke kirurgije (laparoskopija, histeroskopija) Ian Donald, poslijediplomski tečaj ginekološko opstetričkog ultrazvuka u Kliničkoj bolnici Sveti Duh u Zagrebu, te poslijediplomski tečaj kolposkopije u Kliničkom bolničkom centru Sestara milosrdnica u Zagrebu. Od 2006. do 2015. godine radi u Općoj bolnici Ogulin i Općoj bolnici Karlovac na Odjelu ginekologije i opstetricije kao specijalist. Od kraja 2015. god. zaposlenik je Doma zdravlja Zagreb Zapad u Primarnoj zdravstvenoj zaštiti žena u ambulanti na Srednjacima. Početkom 2019. stiče naziv užeg specijalista fetalne medicine i opstetricije. Kao vanjski suradnik trenutno radi u Poliklinici Gemini Plus kao i Specijalnoj bolnici Podobnik u Zagrebu. Aktivno sudjeluje na međunarodnim i domaćim kongresima kao i na tečajevima trajnog usavršavanja liječnika.

Ostali članci