Tijekom prvih 6 mjeseci života, odnosno do uvođenja dohrane ostalim namirnicama, dojenče se hrani isključivo mliječnim obrocima. Mliječni obroci podrazumijevaju hranjenje majčinim mlijekom te u slučajevima kada nema dovoljno majčinog mlijeka, tvorničkim dojenačkim pripravcima na bazi kravljeg mlijeka koji se još zovu i adaptirano mlijeko ili dojenačka formula. Obje opcije zadovoljavaju nutritivne potrebe i podupiru rast i razvoj dojenčadi. Prehrana dojenčeta je u praksi vrlo često miješana ili dvovrsna, posebno u prvim mjesecima, pri čemu dio obroka čini majčino, a dio adaptirano mlijeko, u omjerima koji su potpuno individualni za svako pojedino dojenče.
Važnost dojenja i pravilne ishrane za razvoj bebe
Period trudnoće i prve dvije godine života, koji se zove prvih 1000 dana, predstavlja neponovljivu priliku za postavljanje nutritivnih i emocionalnih temelja zdravlja koji će djetetu služiti za čitav život. Dio tih temelja čini i dojenje , odnosno prehrana majčinim mlijekom i nema sumnje da je majčino mlijeko najidealnija prehrana za dojenče, a dojenje najidealniji način prehrane.
Majčino se mlijeko svojim biokemijskim sastavom, količinom i gustoćom prilagođava individualnim potrebama djeteta, što adaptiranjem kravljeg mlijeka nikada neće biti moguće ostvariti.
Vrste majčinog mlijeka:
- Majčino mlijeko koje se stvara u prvim danima nakon porođaja zove se kolostrum. Kolostrum je relativno gusto žućkasto-narančasto mlijeko koje je vrlo važno jer sadržava obilje proteina i živih protuupalnih stanica koje pomažu još nezrelom imunosnom sustavu i štite novorođenče.
- Oko tjedan dana nakon porođaja počinje se stvarati prijelazno mlijeko. To se mlijeko doima rjeđe od kolostruma i k tome je plavkaste boje, pa navedene karakteristike prijelaznog mlijeka znaju zavarati neiskusne roditelje da misle kako je majčino mlijeko postalo vodenasto, manje vrijedno ili manje kalorično. Međutim, to je prirodan proces evolucije majčinog mlijeka u kojemu se smanjuje udio proteina i povećava udio masti i to je upravo ono što je novorođenčetu potrebno u tom periodu života.
- Krajem prvog mjeseca života majka proizvodi zrelo mlijeko. S povećanjem kalorijskih i nutritivnih potreba dojenčeta, majčino se mlijeko mijenja i prilagođava kako bi sadržavalo više ugljikohidrata i masti u odnosu na prijelazno mlijeko.
Problem nedovoljno mlijeka
Problem nedovoljno mlijeka je prenaglašen u modernom društvu. Realnost je da, kada govorimo o zdravim majkama i zdravoj dojenčadi rođenoj u terminu, manji dio žena doista nema dovoljno mlijeka za svoje dijete i to se odnosi na stanja smanjene količine žljezdanog tkiva dojki, pojedine hormonske poremećaje i sl.
Stvarni problem je u tome da u velikom broju slučajeva žene koje imaju problema s dojenjem zapravo nisu dovoljno educirane niti motivirane za dojenje, kako prije trudnoće, tako niti tijekom trudnoće. Još veći je problem da majke u prvim tjednima i mjesecima nakon porođaja često nemaju dovoljno razumijevanja i potpore, ni od strane obitelji, niti od strane zdravstvenih profesionalaca te ne mogu same prevladati izazove dojenja. Sve to u konačnici dovodi do pogrešnog zaključka da majka nema dovoljno mlijeka.
Dojenje je predivan prirodan čin i malo je trudnica koje ne zamišljaju idealizirane scene u kojima hrane svoje dijete na grudima. No, realnost je ta da je dojenje vještina koju i majka i dijete moraju savladati i čije savladavanje često zahtjeva puno strpljenja, vremena, a često i stručnu pomoć. Uz ta tri čimbenika, veliki dio problema s dojenjem može se uspješno prevladati. Postoje razni savjeti za dojenje kao i pomagala koja taj čin mogu učiniti lakšim i ugodnijim.
Razlika između majčinog mlijeka i adaptiranog mlijeka
Što se tiče nutritivnog sastava i kalorijske vrijednost majčino mlijeko i adaptirano mlijeko na sličan način zadovoljavaju potrebe dojenčeta i podupiru rast i razvoj, međutim, ipak postoje određene razlike u njihovom sastavu.
Nutritivne vrijednosti majčinog mlijeka
Sastav majčinog mlijeka, pod pretpostavkom da je majka zdrava i da se hrani raznoliko, bit će idealan za njeno dojenče jer se evolucijski mlijeko razvilo na način da pruži idealnu prehranu za dijete u periodu između života u maternici i potpunog prelaska na drugu hranu.
Nutritivne vrijednosti adaptiranog mlijeka
Adaptirano mlijeko se bazira na kravljem mlijeku koje je tvornički prilagođeno na način da bude nutritivno, sigurno i prihvatljivo kao alternativa majčinom mlijeku. Svako adaptirano mlijeko koje se nalazi na tržištu Europske unije, prema striktnoj regulativi mora biti proizvedeno od kravljeg mlijeka bez hormona, bez tragova pesticida i bez GMO sastojaka.
Osim što su nutritivno potpuno prilagođena hranjenju dojenčadi, nove generacije adaptiranih mlijeka sadržavaju pojedine bioaktivne sastojke, poput onih iz majčinog mlijeka, koji prirodnije stimuliraju razvoj imunološkog i probavnog sustava.
Nutritivne razlike između majčinog i adaptiranog mlijeka
Proteini
Majčino mlijeko
Majčino mlijeko sadržava idealnu količinu i omjer proteina, odnosno aminokiselina, što omogućuje lakšu probavu i optimalan rast dojenčeta. Količina proteina se mijenja kroz vrijeme kako bi pratila potrebe rasta dojenčeta.
Proteini sirutke iz majčinog mlijeka, koji dominiraju u odnosu na kazein, sadržavaju jedinstvene komponente koje stimuliraju optimalni razvoj probavnog i imunosnog sustava, kao što su alfa-laktalbumin, laktoferin i sekretorni IgA.
Adaptirano mlijeko
Adaptirano mlijeko, koje se najčešće bazira na kravljem mlijeku, često ima više proteina uz nešto drugačiji sastav aminokiselina te više kazeina u odnosu na sirutku, što može uzrokovati nešto veći prirast na tjelesnoj težini i probleme s probavom.
Adaptirana mlijeka na tržištu EU, svojim se sastavom približavaju majčinom mlijeku na način da se smanjuje količina proteina te im se dodaju određene aminokiseline (npr. triptofan, tirozin).
Masti
Masti su ključna komponenta za energiju i razvoj mozga te apsorpciju vitamina topivih u mastima, a uz to su nositelj okusa i aroma.
Majčino mlijeko
Majčino mlijeko ima optimalan omjer zasićenih i nezasićenih masnih kiselina te sadržava i esencijalne masne kiseline a sve je to ključno za rast i razvoj. Uz to, majčino mlijeko sadržava enzim lipazu koji pomaže probavi masnih kiselina.
Količina masti se mijenja tijekom dojenja, te je veća pri kraju dojenja, stoga je važno svaku dojku isprazniti što je više moguće, kako bi dojenče dobilo mlijeko bogatije mastima.
Istraživanja upućuju na to da dojena djeca imaju optimalniji sastav masnoća u krvi, što se može pratiti sve do adolescencije i smatra se da može imati dugoročno zaštitni učinak na srčano-žilni sustav.
Adaptirano mlijeko
Lipidni sastav kravljeg mlijeka se tijekom procesa adaptacije mijenja kako bi bio sličniji majčinom mlijeku. Uklanjaju se mliječne masti i dodaje se mješavina biljnih ulja kao izvor svih ključnih masnih kiselina. Adaptirana mlijeka na tržištu EU imaju dodanu masnu kiselinu DHA. Unatoč svemu tome i dalje postoje značajne razlike u lipidnom sastavu.
Ugljikohidrati
Majčino mlijeko
Glavni ugljikohidrat u majčinom mlijeku je laktoza koja čini oko 7% ukupnog volumena mlijeka. Laktoza je važan izvor energije (40%), hrani crijevne bakterije, podupire razvoj mozga te potpomaže apsorpciju kalcija i drugih minerala. Nadalje, majčino mlijeko sadržava dosta malih ugljikohidrata, oligosaharida, čija je prvenstvena uloga da služe kao hrana za “dobre” crijevne bakterije. Druge vrste ugljikohidrata zastupljene su u manjem omjeru (npr. jednostavni šećeri, polisaharidi i dr.).
Adaptirano mlijeko
Količina laktoze je slična u majčinom i adaptiranom mlijeku. Ostali ugljikohidrati koji se dodaju adaptiranom mlijeku su određene vrste šećera, odnosno škroba, koje su dozvoljene europskom regulativom. Sve je više adaptiranih mlijeka koja se inovativnim procesima obogaćuju vrijednim oligosaharidima i tako na sličan način kao majčino mlijeko, potiču rast dobrih bakterija.
Vitamini, minerali i druge komponente
Majčino mlijeko
Majčino tijelo uglavnom sadržava zalihe vitamina topivih u mastima (vitamini D, E, K i A), što je ovisno o njenoj prehrani i dodacima prehrani tijekom trudnoće i tijekom dojenja. Ono također omogućuje u mlijeku sve druge vitamine i minerale, čiji je sastav uglavnom konstantan. Iako u majčinom mlijeku nema puno željeza, čini se da se ono bolje apsorbira od onoga iz adaptiranog mlijeka.
Uz vitamine i minerale, majčino mlijeko sadržava brojne bioaktivne komponente kao što su hormoni i protutijela te probiotici i sve to doprinosi optimalnom razvoju i funkcioniranju cjelokupnog organizma dojenčeta.
Adaptirano mlijeko
Sastav vitamina i minerala u adaptiranom mlijeku je konstantan i strogo reguliran aktima Europske unije. Inovativnim postupcima se pojedina adaptirana mlijeka danas obogaćuju i određenim bioaktivnim komponentama (probiotici, postbiotici) i na taj način se približavaju kompleksnom sastavu majčinog mlijeka.
Svoj dojenčadi je potrebno, tijekom prve godine života, zbog povećanih potreba, svakodnevno dodavati male količine vitamina D u kapima. Osim toga, svoj se dojenčadi u dobi 6 mjeseci radi probir na anemiju zbog manjka željeza (analizira se kompletna krvna slika) te se prema nalazu uvodi nadoknada željeza, budući da su potrebe za željezom velike, a apsorpcija iz mlijeka često nedovoljna.
Prednosti i nedostaci majčinog mlijeka
Prednosti majčinog mlijeka:
- Majčino mlijeko sadržava nutritivne sastojke u idealnom obliku i omjeru.
- Majčino mlijeko ne opterećuje probavni sustav, metabolizam i bubrege dojenčeta.
- Majčino mlijeko sadržava brojne bioaktivne komponente koje stimuliraju idealan razvoj probavnog, imunološkog i neurološkog sustava dojenčeta.
- Sastav majčinog mlijeka prilagođava se dobi djeteta, posebnim potrebama dojenčeta (npr. skok u rastu, viroza i sl.), a čak se razlikuje u sastavu tijekom dana i tijekom noći.
- Hranjenje majčinim mlijekom smanjuje učestalost infekcija dišnog i probavnog sustava i ima pozitivne kratkoročne i dugoročne učinke na zdravlje djeteta.
- Dojenje prevenira razvoj pretilosti tijekom dječje i adolescentne dobi.
- Dojenje osim nutritivnih potreba zadovoljava i one emocionalne te postavlja temelje sigurne povezanosti i komunikacije.
- Dojenje je praktično i besplatno.
- Osim što ima pozitivne učinke na dojenče, dojenje čuva i majčino zdravlje, tako što smanjuje postporođajno krvarenje, ubrzava metabolizam, smanjuje rizik od postporođajne depresije, karcinoma dojke i jajnika te dijabetesa tipa 2.
Nedostaci majčinog mlijeka:
- Osim u slučaju vrlo rijetkih zaraznih bolesti majke koje nisu pod kontrolom i koje se mogu prenijeti na dojenče putem mlijeka, ili u slučaju teških bolesti majke i bolesti koje zahtijevaju terapiju koja može biti toksična za dijete, praktički ne postoje nedostaci hranjenja dojenčeta majčinim mlijekom.
- Što se tiče samog procesa dojenja, mora se spomenuti činjenica da dojenje može biti vrlo iscrpljujuće i naporno za majku, kako fizički, tako i emocionalno. Dojenje postaje posebno izazovno ako majka teže tolerira manjak sna, ako u obitelji ima još male djece te ako nema dovoljno potpore i pomoći okoline.
Prednosti i nedostaci adaptiranog mlijeka
Prednosti adaptiranog mlijeka:
- U prvim tjednima života, kada majka i dijete još uče dojiti, a stvaranje mlijeka se još uspostavlja, nadopuna prehrane adaptiranim mlijekom može biti važna kako bi se spriječio gubitak težine i omogućilo djetetu da napreduje dok se opskrba majčinim mlijekom u potpunosti ne uspostavi.
- Druge prednosti adaptiranog mlijeka leže u tome da omogućuje hranjenje djeteta kada majka nije prisutna i kada nema izdojenog mlijeka te da je pouzdana i sigurna alternativa za hranjenje dojenčeta u svim drugim situacijama kada se dojenče ne hrani majčinim mlijekom iz bilo kojeg razloga, uz pretpostavku da se priprema striktno prema uputama proizvođača.
Nedostaci adaptiranog mlijeka:
- Nedostaci adaptiranog mlijeka su cijena, teža probavljivost, posebna priprema, kao i izostanak navedenih benefita za zdravlje koje pruža dojenje, odnosno majčino mlijeko, koje se svojim kompleksnim sastavom u potpunosti prilagođava potrebama djeteta.
I majčino mlijeko i adaptirano mlijeko omogućuju normalan rast i razvoj dojenčadi. Danas je sve manje majki koje isključivo doje svoju djecu u prvih 6 mjeseci života, a još je manje onih koje se odlučuju, odnosno koje su uopće u mogućnosti, dojenje nastaviti barem do kraja prve, odnosno druge godine života djeteta, kako je preporučeno od strane Svjetske zdravstvene organizacije. Razlog za to velikim dijelom leži u modernom načinu života u kojem mlade obitelji žive same, bez potpore bliže i šire okoline. Društvo kao da sve više cijeni i promovira instant rješenja i industrijske proizvode, za razliku od onih prirodnih, pa sve to u konačnici ne motivira mlade žene na dojenje.
Na raspolaganju danas imamo brojne kvalitetne adaptirane mliječne pripravke, koji su svake godine svojim sastavom sve rafiniraniji i sve sličniji majčinom mlijeku i koji u potpunosti zadovoljavaju sve nutritivne potrebe dojenčadi za optimalni rast i razvoj u prvoj godini života. Majčinstvo, odnosno roditeljstvo koje omogućuje sretno i sigurno djetinjstvo puno je više od dojenja i vrste mliječne prehrane. Način na koji je pojedina majka odlučila hraniti svoje dijete je isključivo njena odluka i tu odluku treba poštivati i pružiti njoj i djetetu svu moguću potporu.
