Sve o spavanju beba - Kad bebe počinju spavati cijelu noć - Lupilu Lidl

27.06.2019.

Sve o spavanju beba - Kad bebe počinju spavati cijelu noć

Saznajte s kojim se problemima kod spavanja beba i novorođenčeta roditelji najčešće susreću, koliko bebe spavaju u pojedinoj životnoj fazi te kako uspavati nemirnu bebu.

San je za bebu, kao i za svako živo biće, izuzetno važan. Odrasli spavaju da bi se odmorili te skupili snagu i energiju za novi dan. Djeca i bebe također spavaju zbog odmora, ali i zbog još nečeg vrlo važnog — rasta. Dakle, djeca i bebe rastu u snu, pa je za njih san posebno značajan, a poremećaj sna može imati dalekosežne posljedice. Za vrijeme spavanja kod djece se luči hormon rasta somatotropin i zbog toga je važno da beba spava. Što je dijete mlađe, potrebno je više hormona rasta, a što postaje starije lučenje se smanjuje pa je i san kraći.

Da bismo znali što je to zdrav san kod bebe, a što je to poremećaj sna, važno je upoznati fiziologiju sna beba koja je sasvim drugačija nego kod odraslih. Spavanje nije samo jednostavno nebudno stanje, nego je to kompleksna aktivnost sastavljena od izmjeničnih REM i neREM faza koje se više puta izmjenjuju u jednom spavanju. REM faze bliže su budnosti, a na EEG-u se prikazuju aktivnijim izbijanjem moždanih valova. U tim je fazama frekvencija srca nešto intenzivnija te se iz takvog “plitkog” površnog sna lakše probuditi. S druge strane, postoji i neREM faza. To je faza dubokog sna iz koje se teže budi, kada su aktivnosti mozga i srca sporije.

Spavanje novorođenčeta odvija se više u REM fazi i zato se bebe dosta lako probude — kad su gladne, kad su žedne, kada su mokre pelene, kada ih nešto boli, itd.

Najčešći problemi kod spavanja novorođenčeta

Buđenje po noći i nemiran san najveći su problemi koje roditelji navode kad je u pitanju spavanje beba. Kad se rodi, beba spava puno, ali često je san isprekidan jer je gladna i probudi se da bi jela. To je sasvim normalno, jer male bebe ne mogu pojesti veliku količinu mlijeka odjednom. Nakon što ih se nahrani, nastavit će spavati, a neke bebe čak ni ne otvore oči dok jedu, nego odmah spavaju dalje.

Svako dijete ima svoj individualan san i ritam buđenja te potrebu za više ili manje sna. Za novorođenčad je specifično da u prvim tjednima života nema osjećaj za dan i noć, no jako je važno da to ipak savlada i ne zamijeni dan za noć. Roditelji mogu podržavati svoje dijete u tom razvoju, ali dijete na kraju odlučuje samo. Neka novorođenčad ima unutrašnju težnju ka redovnom ritmu — ta djeca vrlo rano počinju spavati čitavu noć. Druga pak djeca osjećaju glad ili potrebu za snom u drugačija vremena tijekom dana i noći. Njima je potrebna roditeljska pomoć kako bi došla do odgovarajućeg ritma za sebe, ali i za čitavu obitelj.

Važan je konstantan i miran dnevni san s redovnim obrocima, vremenom uspavljivanja, dnevnim aktivnostima (npr. šetnjom) i drugim ritualima. Dnevne rutine poput kupanja, jela, čitanja priča za laku noć i pjevanja pjesmica, djeluju umirujuće na bebu. Pritom ne smijete zaboraviti na sebe i svoje rezerve energije. Nađite vremena i za svoj odmor, redovite obroke i dovoljno tekućine.

Jako je važno da male bebe tijekom noći spavaju na leđima kako bi se izbjegla mogućnost da prestanu disati ako su u položaju na trbuščiću i još jako male. Preko dana ih se povremeno može stavljati na trbuščić, ali isključivo uz prisustvo roditelja ili nekog odraslog. Ponekad je dobro staviti bebu na bok ili u povišen položaj (koso postaviti madrac ispod bebe), osobito ako je beba prehlađena, da se sekrecija iz nosa ne slijeva u donje respiratorne putove. Također, bebe ne trebaju spavati na jastuku.

Kada su bebe male one uglavnom spavaju mirno, ponekad se protegnu. Ako beba nemirno spava tijekom dana, tj. okreće se s leđa na trbuh, ona se može okretati i tijekom noći u snu. To je uglavnom karakteristično za stariju dojenčad, a veća djeca sama si odrede najbolji položaj spavanja.

Ponekad skok u razvoju bebe može označiti promjenu u ritmu sna. Naime, tijekom razvoja djeca se pripremaju na intenzivan motorički napredak, povećavaju unos nutrijenata ili mijenjaju obrasce hranjenja i/ili spavanja kako bi se prilagodila predstojećem razdoblju. Mladi roditelji ponekad primijete da se beba nakon nekog ustaljenog ritma spavanja i hranjenja počinje češće buditi, nemirnija je i plačljivija jer ima veću potrebu za hranom. Sve to znači skok u razvoju bebe.

Koliko bebe spavaju – spavanje bebe po mjesecima

U prvim tjednima života (novorođenče)

Kad se rodi, beba spava 16 do 20 sati dnevno, a od tri tjedna 16 do 18 sati, uglavnom s izmjenjivanjem sna i budnosti. Možda vam se čini da vaša beba u prvim tjednima spava čitav dan zapravo je to otprilike 18 sati dnevno, najčešće u razmacima od 4 sata koja se prekidaju za dojenje, mijenjanje pelena i maženje. Beba od 1,5 mjeseci spava 15 do 16 sati.

Od četiri do šest mjeseci starosti

Sa četiri mjeseca beba spava devet do 12 sati po noći, s dva dnevna sna od dva do tri sata. U tom periodu beba nauči razlikovati dan i noć, no ritam za razlikovanje nije urođen, već se unutrašnji sat bebe namješta prema navikama u obitelji. S vremenom, kratki periodi spavanja pretvaraju se u duže faze sna, a tako se produžuju i faze u kojima je beba budna.

Od šest do 12 mjeseci starosti

Sa šest do 12 mjeseci većina beba spava po noći oko 11 sati, a po danu dva puta po sat, sat i pol (dva do tri sata sveukupno). Spavanje po danu ne treba trajati duže, ali i to je individualno. Ako beba ima potrebu za dužim snom po danu, a noću dobro spava, možete ostaviti takav ritam. Ako pak po danu više spava, a po noći se često budi, pokušajte skratiti dnevni san kako bi beba bolje prespavala noć.

Neki roditelji ne žele buditi dijete danju, jer su mišljenja da mu je taj san potreban. No, neki stručnjaci smatraju da je za razvoj zdravog ritma spavanja bolje djecu koja po danu duže spavaju, pažljivo probuditi. Bolje je da dijete po danu bude nemirno, pa makar i malo pospano, nego da po noći bude budno i traži pažnju. Iskoristite dnevne budne faze bebe za igru, boravak na svježem zraku i maženje, odnosno, to vrijeme nastojte provesti maksimalno korisno. Najduža budna faza, ona od četiri do pet sati, trebala bi biti ona zadnja pred odlazak u krevet za noćni san. To je, također, bitan faktor za zdravo uspavljivanje i dug san.

U drugoj godini života

U drugoj godini života djeci je potrebno otprilike 13 sati sna dnevno. Ako od toga 11 sati ide na noćni san, ostaje još jedan san preko dana. Bebe obično u toj dobi spavaju dva puta dnevno. Neki roditelji počinju uvoditi jedan dnevni san već od 10 mjeseci, dok drugi s tim čekaju i do 1,5 godina.

Od treće godine života

Što je dijete starije, to mu je potrebno manje sna. U trećoj godini života djeca spavaju samo otprilike 12 sati dnevno. Smatra se da je za djecu do pete godine koristan poslijepodnevni san pa se takav ritam najčešće provodi i u vrtićima, nakon ručka. U predškolskoj dobi jako je važno da ga se odvikne od poslijepodnevnog spavanja, kako bi se bolje pripremilo za školu i nove aktivnosti. 

Neka djeca u dobi od tri ili četiri godine odbijaju spavati poslijepodne. Ako dijete općenito dobro napreduje, ne treba ga siliti na spavanje preko dana, već omogućiti raniji odlazak na spavanje navečer, kako bi se ipak zadovoljile dnevne potrebe sna.

Sve navedene duljine spavanja u određenoj dobi prosječne su vrijednosti, jer individualna potreba za snom varira kod svakog djeteta. Odstupanja od jednog do dva sata nisu nikakav povod za brigu. Neka djeca jednostavno trebaju više sna, a neka manje. Svakako je važno pratiti djetetov rast i razvoj kako bi se na vrijeme mogla uočiti odstupanja, no ako dijete “malo” spava, a pritom dobro napreduje, nema razloga za zabrinutost.

Kad bebe počinju spavati cijelu noć

Neke bebe prespavaju cijelu noć već u dojenačkoj dobi, no smatra se da noć bez buđenja može prespavati dijete u drugoj godini života. Iz prakse, jedan od najvećih problema koje navode roditelji jest buđenje djeteta noću, tj. isprekidan san za dijete i cijelu obitelj.

Kada je beba sasvim mala ne može odjednom pojesti dovoljnu količinu mlijeka, stoga se budi svaka dva do tri sata i traži jesti. Do tri mjeseca starosti mogu nastupiti i grčevi pa se beba budi zbog bolova u trbuščiću. Beba se može buditi i zbog mokrih pelena. Od drugog mjeseca starosti počinje i nicanje zubića, iako se prvi zubić pojavi kasnije. Početak nicanja zubića obilježen je samo pojačanim lučenjem sline, no u dobi prvog pravog izbijanja (pet mjeseci i dalje, kod nekih beba ranije, a kod nekih tek oko prve godine) nicanje zubića može biti bolno i prekidati san. U kasnijoj dobi djeca sanjaju više i proživljavaju situacije iz faze budnosti te se mogu buditi zbog potrebe za utjehom ili maženjem. Također, kad je bebi začepljen nosić može se češće buditi zbog toga što ne može disati ili pak ima temperaturu pa može biti cendrava.

Neke bebe spavaju mirno, a neke su i u budnosti aktivnije pa će im i san biti nemirniji. Dakle, ponekad u obitelji nema mirnog neprekinutog noćnog sna i do druge ili treće godine starosti djeteta.

Kako uspavati bebu

Većina beba se lako uspava, osobito u ranoj dojenačkoj dobi. Stavi se na prsa (ili joj se ponudi bočica ako majka ne doji) pa ona posisa i zaspi. No, neke bebe ne mogu zaspati tako lako pa im se mora napraviti poseban ugođaj — zamračena prostorija, uspavanka, tiha, umirujuća glazba, kupanje ili maženje prije spavanja. Kada se dijete teže uspavljuje moguće je primijeniti neku od rutina kojih bi se roditelji stalno trebali pridržavati da dijete shvati da, primjerice, nakon kupanja i hranjenja slijedi nježno uspavljivanje i spavanje.

Ako je beba umorna, a neće spavati, može označavati i da je premorena — neka djeca u tom se stanju jako teško uspavaju. Kod takvih slučajeva roditelj već zna da dijete treba na vrijeme staviti spavati jer će u protivnom uspavljivanje biti problem. Kada su djeca veća žele biti duže budna, npr. htjela bi se družiti, gledati televiziju i crtiće… Roditelji nauče s vremenom da je bolje da se ritam spavanja ustali jer se dijete onda brže uspava i bolje spava.

U Skandinaviji se preporučuje da preko dana beba spava na otvorenom (ponekad i uz niže temperature, naravno, ako je dobro utopljena), jer je taj san zdraviji, a beba spava bolje i duže.

Svaka je obitelj različita i ritam svakog od nas je drugačiji, ali kada beba dođe u obitelj potrebno je napraviti neki red kako bi ona mogla zadovoljiti svoju potrebu za snom. Nema jedinstvenog recepta za spavanje, jer svako je dijete, a i njegovo okruženje, različito. No, važno je zapamtiti da svako dijete može naučiti spavati!

Članak napisala:

Prim. mr. sc. Giovana Armano

dr. med., specijalist pedijatar - Medicinski fakultet upisala je 1975., a diplomirala 1980. Specijalistički ispit iz pedijatrije položila 1988., a magisterij obranila 1983. godine. Od 2000. radi u Domu zdravlja Susedgrad, sada DZ Zagreb Zapad, u Specijalističkoj pedijatrijskoj ordinaciji dr. Armano. 2006. dobila je Povelju HLZ za rad u Hrvatskom društvu za socijalnu i preventivnu pedijatriju. Član je upravnog odbora udruge Centar dječjeg zdravlja. 2016. godine izdala je knjigu za roditelje „Pedijatar u kući“ te se uključila u Kliničko istraživanje uvođenja formule za dojenčad na bazi kozjeg mlijeka. Sudjeluje i organizator je brojnih znanstvenih stručnih skupova.

Ostali članci