Spermiogram ili analiza sjemena (ejakulata) mjeri količinu i fizikalna svojstva sjemene tekućine, broj i kvalitetu spermija. Jedna je od prvih pretraga koja se radi u obradi neplodnosti kako bi se utvrdilo postoji li kod muškarca problem koji bi mogao biti uzrokom neplodnosti.
Spermiogram se radi i nakon vazektomije (operativno presijecanje sjemenovoda) da se dokaže da nema spermatozoida i da je operativni zahvat bio uspješan.
Kako se radi spermiogram
Uzorak sjemena za analizu obično se daje u posebnoj prostoriji ili kupaonici medicinske ustanove u kojoj se provodi testiranje uz pravilnu pripremu.
Uzimanje uzorka je moguće:
- ejakulacijom nakon masturbacije te usmjeravanjem ejakulata u čistu posudu za uzimanje uzoraka (najčešće je to sterilna čašica za urin)
- tijekom spolnog odnosa, u tom slučaju je potrebno koristiti kondom bez lubrikanta ili spermicida te odmah nakon ejakulacije skinuti kondom i staviti u sterilnu posudicu.
Potrebno je testirati barem dva uzorka, u razmaku od dva do tri tjedna, a najčešće se testiranju tri uzorka u tromjesečnom periodu.
Prekinuti snošaj (coitus interruptus) nije pogodan za davanje uzorka jer se često izgubi početni dio ejakulata koji sadrži najveću koncentraciju spermatozoida.
Uzorak se može donijeti od kuće, ali unutar jednog sata uz uvjet da se čuva uz tijelo radi održavanja temperature uzorka.
Prije uzimanja uzorka je poželjno zatražiti detaljne upute od liječnika ili medicinske sestre/tehničara kako se pripremiti i kako rukovati uzorkom.
Postupak je bezbolan i jednostavan te ne predstavlja nikakav rizik za muškarca.
Spermiogram se može napraviti u bolničkoj ustanovi koja ima Odjel za humanu reprodukciju putem liječničke uputnice ili u privatnim klinikama, poliklinikama ili laboratorijima. Cijena spermiograma je oko 500 kn (60 EUR).
Danas na tržištu postoje i kućni testovi muške plodnosti koji prikazuju je li broj spermija u sjemenoj tekućini veći ili manji od 15 odnosno 20 milijuna po mililitru što se smatra nekom granicom za uspješnu oplodnju prirodnim putem. Ovi testovi se koriste samo kao pomoć pri planiranju začeća i ne mogu zamijeniti obradu neplodnosti kod liječničkog tima.
Kako se pripremiti za spermiogram
Najvažnija priprema prije davanja uzorka za analizu je apstinencija od ejakulacije koja treba biti najmanje dva dana, a najviše sedam dana (najbolje je dva do pet dana obzirom da je životni vijek spermija oko 72 sata).
Nakon apstinencije kraće od dva dana u uzorku se može pronaći manji broj spermija dok se nakon sedam dana smanjuje njihova pokretljivost. Savjetuje se izbjegavanje konzumacije alkohola najmanje jedan dan prije davanja uzorka.
Neki lijekovi i dodaci prehrani mogu utjecati na nalaz spermiograma pa je potrebno napomenuti liječniku o njihovom eventualnom uzimanju prije davanja uzorka. To mogu biti:
- testosteron
- estrogen
- anabolički steroidi
- konzumiranje alkohola, marihuane ili cigareta
- cimetidin
- neki lijekovi koji se koriste za liječenje karcinoma
- izloženost radijaciji i nekim pesticidima.
Rezultati (nalaz) spermigrama
Analiza sjemene tekućine se provodi ručno ili automatizirano (CASA sustav). Analizom se mogu dobiti brojne informacije i obuhvaća:
- fizikalni pregled
- mikroskopski pregled
- imunološke testove
- biokemijsku analizu.
Fizikalnim (makroskopskim) pregledom (golim okom) se određuje:
- boja koja je normalno sivo-bijela
- viskoznost sjemene tekućine koja se odnosi na gustoću, tj. količinu sluzi u uzorku
- likvefakcija (vrijeme potrebno da se plazma u sjemenu ponovno pretvori u tekućinu) za što je obično potrebno 20-30 min
- volumen koji normalno iznosi jednako ili više od 1,5 ml
- pH koji je normalno jednak ili viši od 7,2 (niži pH govori u prilog opstrukciji pa je prostatični sekret acidozan (kiseo).
Mikroskopskim pregledom određuje se:
- pokretljivost (razlikujemo brzo progresivne, sporo progresivne i neprogresivne spermije, normalno je više od 32 posto progresivne i više od 40% progresivne i neprogresivne pokretljivosti)
- vitalnost (broj živih spermija, normalno je više od 58% živih spermija)
- broj spermija (normalno je više od 15 miliona po mililitru sjemena)
- morfologija (više od 4% spermatozoa treba imati normalnu morfologiju).
Imunološki testovi obuhvaćaju:
- MAR test (može odrediti prisutnost spermalnih protutijela)
- indirektni imunobead test (može odrediti klasu spermalnih protutijela (IgA, IgM, IgG) i specifičnost protutijela (na glavu, vrat, srednji dio ili rep).
Uredan rezultat imunoloških testova ima manje od 50% pokretnih spermija s vezanim protutijelima.
Biokemijska analiza kojom se određuje:
- razina fruktoze u sjemenoj tekućini koja spermijima daje energiju (normalna vrijednost je više od 2,4 mikromola u ejakulatu)
- razina cinka koja djeluje kao antioksidans (normalna vrijednost je više od 13 mikromola u ejakulatu)
- razina glukozidaze (normalna vrijednost je više od 20 milijedinica u ejakulatu).
Navedene normalne vrijednosti spermiograma su revidirane vrijednosti Svjetske Zdravstvene Organizacije iz 2010. godine.
Loš nalaz spermiograma – uzroci
Brojni čimbenici mogu uzrokovati loš nalaz spermiograma:
- uzimanje anaboličkih steroida ili testosteronskih preparata
- hipogonadizam
- nepravilan razvoj muških spolnih organa
- varikokela
- određene infekcije (zaušnjaci)
- trauma testisa
- izloženost nekim toksinima i teškim metalima
- velike operacije u trbušnoj šupljini ili zdjelici
- neliječeni kriptorhizam (testisi zaostali u trbušnoj šupljini)
- radioterapija uslijed liječenja karcinoma
- neke bolesti kao npr. anemija srpastih stanica
- povišena vrijednost prolaktina
- konzumiranje opijata, marihuane, alkohola, cigareta i sl.
Kako poboljšati spermiogram – liječenje
Ukoliko dobijete loš nalaz spermiograma moguće je da će vaš liječnik zatražiti dodatne pretrage kao što su nalazi gonadotropnih hormona (FSH, LH), razina testosterona u krvi, genetsko testiranje, UZV testisa, biopsija testisa itd.
Postoje brojne mogućnosti kojima se može pokušati poboljšati kvalitetu spermiograma. Ponekad je dovoljna promjena životnog stila:
- prestanak pušenja
- apstinencija do alkohola
- ograničavanje unosa kofeina ili zaslađenih gaziranih pića,
- redukcija stresa
- redovita tjelesna aktivnost
- zdrava prehrana uz adekvatan unos voća, povrća i cjelovitih žitarica
- održavanje adekvatne temperature testisa (produljeno sjedenje može povisiti lokalnu temperaturu testisa i dugoročno uzrokovati loš spermiogram).
Istraživanja su pokazala da i neki dodaci prehrani mogu pomoći u poboljšanju kvalitete spermiograma kao što su:
- aminokiseline arginin, L-karnitin, koenzim Q10
- minerali selen, cink, mangan
- vitamini folna kiselina, vitamini B6, B12, C i E
- omega 3 masne kiseline
- astragalus i ginseng
Ukoliko ne dođe do poboljšanja promjenom životnog stila biti će potrebna pomoć liječnika. Evaluacija i liječenje muške neplodnosti zahtjeva multidisciplinaran pristup, dakle suradnju liječnika raznih specijalnosti kao što su urolog, endokrinolog, androlog, gentičar, citolog itd.
Liječnik će, ovisno o uzroku u terapiju uvesti potrebne lijekove (testosteron, humani rekombinantni FSH, antibiotici) ili će preporučiti adekvatan operativni zahvat ukoliko za njega postoji indikacija (operativno liječenje varikokele, reverzija vazektomije, mikrokirurške reanastomoze (vazovazostomija), perkutana ekstrakcija sjemena iz asjemenika (PESA) i mikrokirurška ekstrakcija (MESA).
Koliko se čeka spermiogram
Nalaz spermiograma je obično gotov drugi dan.
Danas se sve veći broj parova susreće s problemom začeća, smatra se da oko 15% parova koji žele imati dijete ne uspiju začeti unutar godinu dana redovitih spolnih odnosa. Postotak muške i ženske neplodnosti je oko 40%, dok je u 10% slučajeva uzrok nerazjašnjen.
Spermiogram je jedan od prvih koraka u procjeni muške neplodnosti. Prosječna koncentracija spermija u ejakulatu sve više opada (za gotovo polovicu unatrag pola stoljeća) što je povezano sa zagađenjem okoline, endokrinim disruptorima, životnim stilom i drugim još nerazjašnjenim čimbenicima. Stoga je važna promjena životnog stila i okretanje zdravim životnim navikama, a u slučaju da to nije dovoljno potrebno se obratiti liječniku za pomoć.
