28.02.2022.

Probavni enzimi - Ključ za zdravu probavu

Kako bi vaša probava održala zdravu funkciju jako je bitan protein enzim. Saznajte što uzrokuje manjak enzima te kako ih nadoknaditi.

probavni enzimi

Probavni enzimi imaju važnu ulogu u zdravlju probavnog sustava te razgradnji i apsorpciji hranjivih sastojaka. Nedostatak probavnih enzima dovodi do simptoma poput nadutosti, proljeva, zatvora, grčeva, te posljedično malnutricije. Nedostatak probavnih enzima može se nadoknaditi namirnicama bogatim enzimima poput ananasa, papaje, kivija, avokada i đumbira te u nekim slučajevima suplementacijom.

Što su enzimi?

Riječ “enzim” prvi je put upotrijebio njemački fiziolog Wilhelm Kühne 1877. godine, a izvedena je iz grčkih riječi en (što znači „unutar“) i zume (što znači „kvasac“). 

Enzimi predstavljaju vrstu proteina koji ubrzavaju (kataliziraju) biokemijske reakcije dok oni sami ostaju nepromijenjeni tijekom reakcije. Enzimi funkcioniraju na način da se supstrat veže za aktivno mjesto enzima i pretvara se u produkt. Nakon što produkti napuste aktivno mjesto, enzim je spreman za vezivanje novog supstrata i ponavljanje postupka. 

Enzimi u tijelu pomažu u obavljanju vrlo važnih funkcija. To uključuje izgradnju mišića, razgradnju toksina i razgradnju čestica hrane tijekom probave. Oni se također mogu ekstrahirati iz stanica, a zatim koristiti za kataliziranje širokog spektra komercijalno važnih procesa. Primjerice, imaju važnu ulogu u proizvodnji zaslađivača i modificiranju antibiotika, koriste se u raznim proizvodima za čišćenje, a igraju ključnu ulogu u analitičkim uređajima i testovima koji imaju kliničku, forenzičku i okolišnu primjenu. 

Enzimi imaju uobičajena imena koja se odnose na reakciju koju kataliziraju, sa sufiksom – aza (npr. dehidrogenaza), iako pojedini proteolitički enzimi uglavnom imaju sufiks -in (npr. tripsin). Često naziv enzima također ukazuje na supstrat na koji djeluje enzim (npr. alkohol dehidrogenaza).

Koje vrste enzima postoje?

Enzimi se mogu svrstati u 7 kategorija prema vrsti reakcije koju kataliziraju. Te su kategorije oksidoreduktaze, transferaze, hidrolaze, lijaze, izomeraze, ligaze i translokaze. Od njih su oksidoreduktaze, transferaze i hidrolaze najzastupljeniji oblici enzima.

  • Oksidoreduktaze: Ovi enzimi kataliziraju redoks reakcije i mogu se dalje kategorizirati u oksidazu i reduktazu.
  • Transferaze: Ovaj skup enzima katalizira prijenos određenih skupina između supstrata.
  • Hidrolaze: Ovi enzimi ubrzavaju hidrolizu supstrata.
  • Liaze: Ovi enzimi kataliziraju kidanje kovalentnih veza reakcijama eliminacije funkcionalnih skupina uz nastanak dvostruke veze, tj. adicije funkcionalnih skupina na dvostruku vezu. 
  • Izomeraze: Ove skupine enzima ubrzavaju pretvorbu izomera (molekule koje imaju istu molekularnu formulu, ali različit raspored atoma unutar molekule).
  • Ligaze: Ovi enzimi kataliziraju reakciju sinteze dviju molekularnih supstrata u jedan molekularni spoj oslobađajući tako energiju.
  • Translokaze: Ovi enzimi kataliziraju reakciju iona ili molekula koji se kreću kroz membranu ili se odvajaju unutar membrana.

Zašto su enzimi važni za probavu?

Probavni enzimi uzrok

Probavni enzimi igraju važnu ulogu u razgradnji hrane koju svakodnevno konzumiramo. Probava hrane započinje već u ustima, nastavlja se u tankom crijevu gdje se hrana uz pomoć gušterače i žuči razgrađuje u potpunosti kako bi se hranjive tvari mogle apsorbirati pute krvotoka. Glavne skupine probavnih enzima čine:

  • Amilaze
  • Proteaze
  • Lipaze.

Amilaza je neophodna za probavu ugljikohidrata, jer razgrađuje škrob na šećere. Amilaze luče žlijezde slinovnice i gušterača. Osim amilaza za razgradnju ugljikohidrata izlučuju se:

  • Maltaza (razgrađuje maltozu u glukozu)
  • Saharaza (razgrađuje saharozu na glukozu i fruktozu)
  • Laktaza (razgrađuje laktozu u glukozu i galaktozu)
  • Celulaza (razgrađuje celulozu u glukozu i celobiozu).

Proteaze razgrađuju proteine ​​na aminokiseline. Uz to, igraju ulogu u brojnim tjelesnim procesima, uključujući diobu stanica, zgrušavanje krvi i imunološku funkciju. Proteaze se proizvode u želucu i gušterači te uključuju:

  • Pepsin (razgrađuje bjelančevine u peptide)
  • Tripsin (aktivira enzime gušterače koji pomažu u razgradnji peptida)
  • Kimotripsin (razgrađuje peptide u aminokiseline)
  • Karboksipeptidaze (razgrađuje peptide u aminokiseline)

Lipaza je odgovorna za razgradnju masti na masne kiseline i glicerol. U malim količinama proizvode ga usta i želudac, a u većoj količini gušterača.

Sada kada vidimo koja je uloga enzima u probavi možemo zaključiti kolika je važnost i moć probavnih enzima, jer bez njih nema razgradnje hrane ni apsorpcije hranjivih sastojaka koji su nužni za pravilan rad i funkcioniranje organizma.

Što uzrokuje nedostatak enzima?

probavni enzimi uzroci

Zbog nedostatka enzima ili njihove neadekvatne aktivnosti, tijelo ne dobiva potrebnu količinu hranjivih sastojaka kako bi osiguralo pravilno funkcioniranje svih tjelesnih sustava i organa. Jedan od glavnih razloga smanjene produkcije probavnih enzima je loša egzokrina funkcija gušterače. Uzroci egzokrine insuficijencije gušterače vrlo su raznoliki i mogu biti posljedica:

  • Problema s endokrinim dijelom gušterače 
  • Žučni kamenci koji blokiraju žučni kanal 
  • Loša funkcija Oddijevog sfinktera koji kontrolira ispuštanje žuči i sokova gušterače iz žučnog kanala u tanko crijevo
  • Kronični pankreatitis
  • Rak gušterače
  • Operacija gušterače
  • Cistična fibroza

Ostali čimbenici koji uvelike utječu na proizvodnju probavnih enzima uključuju:

  • Hrana ili piće koje potiču upalu crijeva, uključujući kavu, alkohol, šećer, visoko procesiranu hranu
  • Pojedinačna osjetljivost na hranu poput glutena, mliječnih proizvoda, soje i slično
  • Kronična infekcija ili upala gastrointestinalnog trakta
  • Fizički, emocionalni ili psihološki stres, koji smanjuju proizvodnju probavnih enzima gušterače
  • Zloupotreba alkohola
  • Pušenje
  • Nedostatak želučane kiseline ili korištenje lijekova za smanjenje želučane kiseline
  • Starenje, što dovodi do pada funkcije gušterače i probavnog sustava
  • Simptomi nedostatka probavnih enzima su:
  • Nadutost
  • Plinovi 
  • Grčevi
  • Žuta, masna stolica koja pluta
  • Smrdljiva stolica
  • Nemogućnost dobivanja na tjelesnoj masi unatoč adekvatnoj prehrani

Nedostatak probavnih enzima može dovesti do:

  • Gastritisa
  • Chronove bolesti
  • Debljine ili mršavljenja
  • Slabljenja imunosnog sustava
  • Kožnih oboljenja i osipa
  • Lošeg zadaha
  • Malnutricije
  • Migrene

Kako nadoknaditi nedostatak enzima?

Probavni enzimi voće

Nedostatak enzima se može nadoknaditi konzumacijom namirnica koje prirodno sadrže probavne enzime u svojem sastavu ili pomoću suplemenata

Namirnice bogate enzimima:

  • Ananas: sadrži enzim bromelain koji pomaže razgradnju bjelančevina.
  • Papaja: sadrži enzim papain koji pomaže razgradnju bjelančevina.
  • Kivi: sadrži proteaze koje pomažu razgradnju bjelančevina.
  • Avokado: sadrži lipaze koje pomažu razgraditi i metabolizirati masnoće.
  • Mango: sadrži amilaze koje pomažu razgraditi složene ugljikohidrate.
  • Banana: sadrži amilaze i glukozidaze koje pomažu razgraditi složene ugljikohidrate.
  • Kiseli kupus: sadrži lipaze i proteaze koje pomažu razgraditi masti i proteine.
  • Đumbir: sadrži zingibain koji pomaže razgradnju bjelančevina.

Suplementi s enzimima:

Suplementi s enzimima mogu potjecati iz tri različita izvora: životinja, biljaka i mikroba.

  • Enzimi životinjskog izvora uključuju pankreatin, pepsin, tripsin i kimotripsin. Pankreatin obično uključuje većinu enzima neophodnih za probavu proteina, masti i ugljikohidrata u tankom crijevu, dok se pepsin, tripsin i kimotripsin preporučuju kod neadekvatne razgradnje bjelančevina.
  • Na tržištu se mogu pronaći enzimi biljnog izvora poput bromelaina (iz ananasa) i papaina (iz papaje) koji pružaju proteolitičke enzime koji razgrađuju bjelančevine.
  • Enzimi iz mikrobnog izvora (gljivica ili bakterija) mogu uključivati ​​amilazu, glukoamilazu, proteaze, lipazu, laktazu, alfagalaktozidazu (za probavu mahunarka poput graha, slanutka, leće) i celulazu (za probavu celuloze).

DNEVNI MENI za nadoknađivanje manjka enzima

Donosimo vam primjere uravnoteženih obroka koji sadrže namirnice bogate enzimima.

Doručak 

Tropski smoothie

probavni enzimi tropsko voće dnevni meni

Izmiksajte sve sastojke zajedno, konzumirajte odmah dok chia sjemenke ne nabubre. 

Ručak

Pirjani kiseli kupus s junetinom i pire od batata

  • Kiseli kupus
  • Luk
  • Češnjak
  • Junetina, nemasna
  • Batat
  • Maslinovo ulje

Na maslinovom ulju pirjajte luk i češnjak. Dodajte zatim junetinu narezanu na kockice, kratko pirjajte i dodajte kiseli kupus. Začinite sve zajedno po potrebi solju, paprom i crvenom paprikom. Podlijevajte vodom tijekom kuhanja te kuhajte dok meso i kupus ne omekšaju. Poslužite s pireom od batata.

Međuobrok 

Tost s jajetom i avokadom

dnevni meni probavni enzimi međuobrok

  • Tost, integralni
  • Jaje
  • Avokado
  • Maslinovo ulje
  • Mladi špinat

Avokado izgnječite i začinite po želji da dobijete namaz. Na integralni tost mažite namaz od avokada, dodajte listiće svježeg špinata te na vrh dodajte pečeno ili kuhano jaje.

Večera

Piletina s ananasom i prosom

probavni enzimi dnevni meni večera

  • Piletina, prsa
  • Paprika, zelena i crvena
  • Luk
  • Češnjak 
  • Maslinovo ulje
  • Ananas, svježi
  • Đumbir
  • Proso
  • Sezam

Na maslinovom ulju pirjajte piletinu narezanu na kockice. Kada je piletina pečena, izvadite je sa strane te u istoj tavi pirjajte papriku, luk i češnjak. 

Dodajte zatim ananas, ribani svježi đumbir (ili u prahu) kratko propirjajte te vratite piletinu u tavu. Začinite po želji, prije posluživanja posipajte sa žlicom sezama i servirajte uz kuhani proso.

 

Probavni enzimi su od iznimne važnosti za probavu i apsorpciju hranjivih sastojaka. 

Kako biste održali adekvatnu količinu probavnih enzima izbjegavajte procesuirane namirnice bogate jednostavnim šećerima i mastima, te u svoju prehranu uključite namirnice bogate enzimima poput ananasa, papaje i kiselog kupusa. 

Ako patite od bolesti i zdravstvenih stanja koja vam onemogućavaju adekvatan unos ili proizvodnju probavnih enzima, konzultirajući se sa stručnjakom uvedite suplementaciju probavnih enzima koja će odgovarati vašim potrebama.

Barbara Kolarić

Članak napisala:

Barbara Kolarić

magistra nutricionizma i znanosti o hrani. Diplomirala je 2018. godine na Prehrambeno-tehnološkom fakultetu u Osijeku. Tijekom studija je aktivno sudjelovala na nekoliko međunarodnih znanstveno-stručnih skupova te joj je dodijeljena rektorova nagrada za seminarski rad iz predmeta Upravljanje sigurnošću i kvalitetom hrane po nazivom “Zviždači”. Radi u NutriKlinici – nutricionističkom centru za dijetoterapiju i sportsku prehranu magistra Nenada Bratkovića. Redovito pohađa edukacije, stručne skupove i kongrese te se trajno usavršava iz šireg područja nutricionizma, s naglaskom na dijetoterapiju koji joj je u užem području stručnog interesa. U slobodno vrijeme voli čitati, planinariti i putovati.

Ostali članci