Alkohol pripada skupini najviše korištene psihoaktivne tvari. Ova se tvar konzumira prigodno te je stoga predmet i nutricionizma, a ne samo medicine.
Iako se alkoholna pića smatraju tzv. “uživalima” te su stoga nerijetko predmet rasprava, priča, pa i pozitivnih konotacija, a objektivna je činjenica kako neumjerena, još više kontinuirana konzumacija alkoholnih pića, izaziva teške posljedice po zdravlje ljudi.
Povremena konzumacija alkoholnog pića nije razlog za brigu, no svakodnevna prekomjerna konzumacija jest. Svaki put kada konzumiramo alkohol, već nakon prve minute od njegove konzumacije, određeni se dio alkohola apsorbira u našu krv, što u konačnici utječe na naš organizam.
Zašto je alkohol štetan?
Etanol u alkoholnim pićima nastaje fermentacijom voća, žitarica ili pak gomolja. Alkohol je psihoaktivna i toksična tvar. Etanol je depresor središnjeg živčanog sustava te utječe na gotovo svaki organ u tijelu. Konzumacija alkohola predstavlja vodeći faktor rizika za preranu smrt zbog raznih zdravstvenih i mentalnih problema te bolesti.
Prekomjerna konzumacija alkohola nije samo štetna za osobu koja ga konzumira već je štetna i za ljude u našoj okolini, poput članova obitelji i prijatelja. Kao ilustrativan podatak, teret bolesti pripisan alkoholu u zemljama Europske unije varira između 8 i 10%. Kronični alkoholizam razara obitelji, društvo, a direktno i indirektno negativno utječe na mentalno i fizičko zdravlje djece i odraslih.
Koliko alkohol ostaje u organizmu?
Učinak alkohola se kod ljudi može razlikovati ovisno o nekoliko čimbenika, ali i o koncentraciji alkohola u krvi. Koncentracija alkohola u krvi mjeri se promilima, odnosno gramima po kubičnom centimetru, (g/cm3). Potrebno je oko 60 do 90 minuta nakon konzumacije alkohola da alkohol dosegne najveću koncentraciju u krvi.
Unošenjem se hrane usporava pražnjenje želuca te se produljuje vrijeme prisutnosti etanola u želucu, čime se mijenja njegova kinetika i apsorpcija.
Vrijeme za postizanje maksimalne koncentracije etanola u plazmi udvostručuje se ako se unese tijekom obroka (u prosjeku 90 minuta naspram 45 minuta ako je natašte). Volumen raspodjele etanola u prosjeku iznosi 0,50 L / kg kod žena i 0,65 L / kg kod muškaraca.
Koncentracija alkohola u krvi ovisi najviše od:
- dobi,
- spola,
- tjelesne težine,
- brzini metabolizma,
- lijekova (ako ih konzumirate),
- koncentracije alkohola u alkoholnom piću,
- količini alkohola u alkoholnom piću.
Nakon što je dosegnuta najveća koncentracija u krvi, počinje proces razgradnje alkohola, s ciljem uklanjanja alkohola iz organizma, pri čemu ta razgradnja završava u jetri. U prosjeku je potrebno 25 sati da naš organizam u potpunosti razgradi i izbaci alkohol te ostale toksične metabolite/tvari.
Nakon apsorpcije, etanol se raspodjeljuje u roku od nekoliko minuta, gdje mu je poluvrijeme distribucije od 7 do 8 minuta, u vrlo prokrvljene organe, kao što su mozak, pluća i jetra.
Koliko alkohol ostaje u krvi i dahu?
Nakon konzumacije alkohola, on se kroz određeni period krene razgrađivati konstantnom brzinom.
Alkohol se ne probavlja na isti način kao hrana i ostala pića.
Nakon konzumacije alkohola, 20 % alkohola iz alkoholnih pića odlazi iz želuca u krv te putem krvi putuje u naš mozak, a 80 % alkohola odlazi u tanko crijevo. Od 70 do 80% etanola se apsorbira u tankom crijevu, i to u dvanaesniku i jejunumu. Nakon toga, on se apsorbira u krvožilni sustav. Probava alkohola završava u jetri koja razgradi alkohol uz pomoć jetrenih enzima i izbaci toksične tvari iz organizma.
Razlike u spolovima
Utjecaj alkohola, tj. njegova metabolizacija, apsorpcija, distribucija i eliminacija su različiti kod muškaraca i žena. Načelno, alkohol nepovoljnije utječe na fiziologiju žena. Na tu pojavu utječe i genetika, ali i udio masnog tkiva u tijelu. Žene u načelu imaju veći udio masne mase, što rezultira većom razinom alkohola u krvi, za jednako unesenu količinu.
Još važnije, postoje dokazi da se enzim zadužen za razgradnju alkohola u jetri, alkohol dehidrogenaza, proizvodi u manjoj količini kod žena nego kod muškaraca. Također, utjecaj alkohola varira s dobi.
Testovi za alkohol mogu detektirati određene koncentracije alkohola u:
- Krvi (do 12 sati od konzumacije alkoholnog pića)
- Dahu (do 24 sata od konzumacije alkoholnog pića)
- Urinu (do 5 dana od konzumacije alkohola).
Utjecaj alkohola na tijelo
Konzumacija alkohola utječe na tijelo na više načina i tako utječe na kratkoročno ili dugoročno zdravlje. Alkohol će na svaku osobu djelovati drugačije. Što se više konzumira alkohol, povećava se i šansa za razvoj zdravstvenih i mentalnih problema povezanih s alkoholom.
Prekomjerna konzumacija alkohola često vodi do pojave depresije, anksioznosti, gubitka pamćenja, manjka koncentracije kao i do antisocijalnog ponašanja – agresija te poremećaja ličnosti.
Koliko štete će prouzročiti konzumacija alkohola ovisi o:
- količini alkohola,
- frekvenciji konzumacije alkohola te
- načinu konzumacije alkohola.
Važnu ulogu ovdje ima i:
- sastav tijela,
- dob,
- genetika,
- prehrambeni status,
- metabolizam te
- društveni čimbenici.
Utjecaj alkohola na mozak
Alkohol ometa komunikacijske puteve mozga te zbog toga utječe na njegov rad. Alkohol nepovoljno utječe na status tiamina (vitamina B1), važnog i za neurološki sustav. Zbog tih, ali i drugih razloga, dolazi do promjena raspoloženja i promjena u ponašanja, otežanog razmišljanja te ometane koordinacije.
Etanol lako prelazi barijeru posteljice, a koncentracije u amnionskoj tekućini i u fetusu blizu su koncentracije u plazmi u majke te stoga djeluje vrlo štetno u trudnoći na nerazvijeni mozak fetusa i malog djeteta.
Utjecaj alkohola na jetru
Alkohol se prvenstveno neutralizira tj. izlučuje jetrom (95%). Preostalih 5% se eliminira putem bubrega, kože, pluća i sline stoga je jetra glavni organ pogođen prevelikom konzumacijom alkohola.
Alkohol je jedan od toksina koji jetra ne podnosi dobro, ako se konzumira često i u velikim količinama. Ako se alkohol konzumira učestalo i obilno, tada jetra koči proizvodnju jetrenih enzima što može dovesti do raznih problema te upala jetre.
Prekomjernom konzumacijom alkohola povećava se rizik od:
- masne jetre,
- alkoholnog hepatitisa (upale jetre),
- fibroze jetre (očvrsnuća tkiva jetre),
- ciroze jetre te
- raka jetre.
Jetra je žlijezda s vrlo velikim brojem funkcija i jedna od njenih glavnih značajki je da se može dobro regenerirati. No ako dođe do većeg oštećenja jetre zbog prekomjerne konzumacije alkohola, jetra se ne može regenerirati!
Utjecaj jetre na gušteraču
Zbog dugotrajne prekomjerne konzumacije alkohola dolazi do oticanja krvnih žila koje okružuju gušteraču, a što uzrokuje pankreatitis.
Utjecaj alkohola na prostatu
U literaturi postoji nekoliko dokazi koji ukazuju da prekomjerna konzumacija alkohola može biti povezana s povećanjem rizika od raka prostate.
Utjecaj alkohola na razine šećera u krvi
Alkohol je poznati agens hipoglikemije. Prilikom konzumacije alkohola, alkohol utječe na biokemijske procese i sprečava oslobađanje glukoze iz jetre i tako uzrokuje pad razine glukoze u krvi – hipoglikemiju. Ako osoba boluje od dijabetesa te prima inzulin to može imati vrlo teške posljedice na zdravlje.
Utjecaj alkohola na kardiovaskularni sustav
Prekomjerna i kronična konzumacija alkohola može oštetiti srce i negativno djelovati na kardiovaskularni sustav prilikom čega može doći do:
- Povišenog krvnog tlaka
- Kardiomiopatije
- Aritmije
- Srčanog udara
- Povišenog kolesterola
Utjecaj alkohola na imunološki sustav
Zbog prekomjerne konzumacije alkohola dolazi do slabljenja imunološkog sustava. Oslabljeni imunološki sustav otežava borbu našeg organizma protiv bakterija i virusa, ali i utječe na veći rizik od pojave i razvoja nekih tipova raka. Zbog toga su često osobe koje prekomjerno konzumiraju alkohol u dužem periodu, ujedno i podložnije na pojavu tuberkuloze i upale pluća.
Utjecaj alkohola na reproduktivni sustav
Prekomjerna konzumacija alkohola smanjuje razinu hormona testosterona, uzrokuje erektilnu disfunkciju kod muškaraca te ometa menstrualni ciklus kod žena.
Ako trudnice prekomjerno konzumiraju alkohol tijekom cijele trudnoće značajno se izlažu riziku da će se dijete roditi s mentalnim i tjelesnim oštećenjima i tzv. fetalnim alkoholnim sindromom.
Utjecaj alkohola na debljanje
U Hrvatskoj kao i u svijetu postoji veliki problem sve većeg broja ljudi koji boluju od debljine, i među djecom i među odraslima. Riječ je doista o epidemiji suvremenog doba. Postoje dokazi da prekomjerna i učestala konzumacija alkohola može biti čimbenik rizika za prekomjernu tjelesnu težinu.
To dakako i nije neobično, kada se zna da prilikom konzumacije alkoholnih pića 1 gram alkohola rezultira sa 7 kcal energije, a koja može pridonijeti povećanju tjelesne težine. Također, time dolazi i do povećanja osjećaja gladi te potrebe za dodatnim unosom hrane.
Za usporedbu, čaša prosječnog alkoholnog pića sadrži približno 10 grama čistog alkohola bez obzira na vrstu alkoholnog pića (vino, pivo, aperitiv ili žestoki alkohol). Uz etanol, mnoga alkoholna pića poput piva, također sadrže i jednostavne ugljikohidrate.
Kratkotrajan učinak alkohola na tijelo
Prekomjerna konzumacija alkohola u kratkom periodu stvara stres u našem organizmu. Čak i prilikom kratkotrajne prekomjerne konzumacije alkohola naše tijelo ima nekoliko odgovora na to:
- Promjena raspoloženja, smanjenje koordinacije i osjećaja ravnoteže te usporavanje refleksa
- Ubrzavanje i povećanje broja otkucaja srca te proširivanje krvnih žila
- Iritacija želuca, tankog i debelog crijeva – bolovi u trbuhu, nadutost i proljev
- Pretjerano znojenje
- Dehidracija – neposredno utječe na bubrege
- Bolesti srca i krvožilnog sustava
- Trovanje alkoholom.
Alkohol i prehrana: nutritivan status
Alkohol:
- „koči“ razgradnju hranjivih tvari u korisne molekule smanjujući lučenje probavnih enzima iz gušterače
- negativno utječe na apsorpciju hranjivih tvari oštećujući stanice koje oblažu želudac i crijeva i onemogućujući transport nekih hranjivih tvari u krv
Čak i ako se hranjive tvari probavljaju i apsorbiraju, alkohol može spriječiti njihovu potpunu iskorištenost mijenjajući njihov transport, skladištenje i izlučivanje.
Kod ovisnika o alkoholu, česti su nedostaci minerala kao što su:
- kalcija
- magnezija
- željeza
- cinka
Čini se da se nedostaci javljaju kao sekundarni problemi povezani s alkoholom: smanjena apsorpcija kalcija zbog malapsorpcije masti. Nedostatak magnezija prisutan je pak zbog smanjenog unosa, povećanog izlučivanja mokraće, povraćanja i proljeva.
Dugotrajni učinak alkohola na tijelo
Kod alkoholičara su zabilježene smanjene zalihe vitamina u jetri kao što je vitamin A i povećano izlučivanje masti, što ukazuje na smanjeno iskorištavanje hranjivih tvari.
Kronična prekomjerna konzumacija alkohola može oštetiti brojne organe i organske sustave te uzrokovati niz bolesti.
Najznačajniji štetni utjecaji su vidljivi kao:
- Kardiovaskularna oboljenja
- Oštećenje mozga
- Bolesti jetre
- Bolesti gušterače
- Razvoj ili pogoršanje dijabetesa
- Razvoj raka
- Pretilost
- Mentalna oboljenja
- Deficit vitamina
- Slabljenje imunološkog sustava
- Smanjena plodnost muškaraca
- Suicidalne misli
- Problemi u obitelji
- Društvena disfunkcija
Ovisnost o alkoholu
Ako se nastavi prekomjerna konzumacija alkohola to može dovesti do ovisnosti o alkoholu – alkoholizma. Ovisnost o alkoholu je kronična i progresivna bolest koja može imati fatalne posljedice. Ovisnost o alkoholu je obilježeno ovisnošću o etanolu (etilni alkohol). Smatra se da ovisnost o alkoholu predstavlja trajno disfunkcionalno stanje u kojem naš organizam nije u mogućnosti provoditi odgovarajuću kontrolu ponašanja nad konzumiranjem alkohola.
Faktori koji utječu na razvoj alkoholizma su:
- Fiziološki
- Psihološki
- Socijalni
- Genetski
Muškarci su češće ovisni o alkoholu nego žene, no nakazan je trend povećanja broja žena, ali i djece, tinejdžera te studenata koji se bore s ovisnošću o alkoholu.
Znanstveni dokazi ukazuju na to da je rani početak pijenja alkohola povezan s budućim problemima u ponašanju u adolescenciji, uključujući s nasiljem povezanim s alkoholom, nesrećama, vožnjom pod utjecajem alkohola, izostanaka u školi i na poslu te povećanog rizika od upotrebe drugih droga.
Kada se obratiti za pomoć?
Ovisnost o alkoholu je progresivna bolest koja obično započinje „prihvatljivom“ konzumacijom alkohola. To vodi do konzumacije alkohola zbog raznih razloga – za smirenje, za bolje raspoloženje, za proslavu, zbog osjećaja tuge i slično. Nakon toga ovisnici o alkoholu više ne trebaju razlog za konzumaciju alkohola – alkohol postaje potreba.
Osobe koje su ovisne o alkoholu često:
- Skrivajući se konzumiraju alkohol
- Nemaju kontrolu nad prestankom konzumacije alkohola
- Sklone su manipulaciji i laganju
- Imaju simptome kao što su mučnina, slabost, znojenje, drhtavica i postanu tjeskobni ako nemaju i/ili ne konzumiraju dovoljnu količinu alkohola u tom danu
- Razviju toleranciju na količinu alkohola koju konzumiraju, što znači da im je potrebna veća količina kako bi se osjetili pripito.
Poznajete li osobu koja neumjereno koristi alkoholna pića, nastojite razgovarati s njom, te uputiti liječniku specijalistu. Ovisnost o alkoholu se dijagnosticira uz stručnu pomoć liječnika, psihologa ili psihijatra te se liječi interdisciplinarno uz pomoć stručnjaka.
Ne postoji konkretan lijek za izlječenje alkoholizma, no postoji terapijsko liječenje koje liječnik može preporučiti ovisno o opsegu konzumacije alkohola te zdravstvenih i mentalnih problema.
Konzumacija alkohola je sveprisutna pojava kod odraslih, ali je sve više prisutna kod djece i mladih. Prekomjerna konzumacija alkohola predstavlja veliki rizik od velikog broja raznih zdravstvenih i mentalnih oboljenja kao i društvenih te socijalnih problema.
Zato svakako vrijedi savjet: budimo odgovorni prilikom konzumacije alkohola – probajte što rjeđe i u doista prigodnim okolnostima te manjim količinama konzumirati alkohol!
