11.06.2022.

Lordoza - uzroci, komplikacije i simptomi

Normalno je da su leđa u obliku luka, ali kada je u pitanju lordoza, luk je previše prema unutra i može utjecati na vašu sposobnost kretanja.

Prikaz kralježnice

Normalna, zdrava kralježnica ima oblik dvostrukog slova “S”, odnosno ima blage, fiziološke (normalne) lordotične i kifotične zavoje koji omogućavaju našoj kralježnici da podupire težinu glave, amortizira udarce, daje nam stabilnost u uspravnom stavu i da drži glavu pozicioniranom iznad zdjelice.

Pod utjecajem vanjskih i unutarnjih faktora može doći do pretjerane zakrivljenosti kralježnice. Deformiteti kralježnice dovode do boli i funkcionalnih smetnji.

Što je lordoza?

O lordozi,kao o problemu kralježnice govorimo kada je fiziološki lordotičan zavoj previše izražen  te je pravilniji naziv hiperlordoza.

Hiperlordoza se može pojaviti u vratnom dijelu ili, što je puno češće, u slabinskom (lumbalnom) dijelu kralježnice. Takav deformitet kralježnice dovodi do povećanog opterećenja na kralješke, ligamente i mišiće te uzrokuje bol. Često uz hiperlordozu nalazimo kifozu u prsnom dijelu kralježnice kao kompenzatornu deformaciju (ili obratno, prvo se pojavi kifoza torakalne kralježnice,  a zatim  kompenzatorno,  hiperlordoza slabinske).

Uzroci lordoze

Najčešći uzroci lordoze (hiperlordoze) su:

  • Opterećivanje kralježnice fizičkim poslovima, dugotrajnim stajanjem
  • Ostoporoza
  • Težak trbuh – kod pretilosti ili u trudnoći – osoba se zbog toga naginje unatrag i zauzima nepravilno, lordotično držanje
  • Oslabljena trbušna muskulatura
  • Izražena kifoza prsnog dijela kralježnice te tada nastaje lordoza kao kompenzacija kako bi se zadržala stabilnost kralježnice
  • Starenje 
  • Discitis – upala diska između kralježaka
  • Spondilolisteza – jedan kralježak „sklizne“ naspram drugoga za par milimetara
  • Patuljasti rast (ahondroplazija)
  • Trauma.

Vrste lordoze

Lordoze prvenstveno dijelimo na fiziološku (normalnu) i na hiperlordozu (lordoza kao deformitet kralježnice). Hiperlordozu zatim možemo podijeliti prema mjestu zahvaćanja kralježnice na vratnu i lumbalnu. Prema načinu nastanka, da li je lordoza kao deformitet urođena ili je stečena (opterećenjem, traumom ili slično).

  • Fiziološka lordoza – fiziološka ili normalna zakrivljenost kralježnice prema naprijed u predjelu vrata i slabinskog dijela kako bi, uz fiziološku kifozu prsnog dijela kralježnice, davali stabilnost kralježnici.
  • Reducirana lordoza – lordotični zavoj može biti premalo zakrivljen, odnosno dolazi do izravnavanja zavoja, takvo stanje najčešće je uzrokovano napetošću mišića uz kralježnicu zbog ozljede ili opterećenja, a može se pojaviti u vratnom i u slabinskom dijelu.
  • Izravnata lordoza – potpuni gubitak lordotičnog zavoja u vratnom ili lumbalnom dijelu kralježnice; u vratnom dijelu često nastaje kao posljedica trzajne ozljede vrata u prometnim nezgodama.
  • Lumbalna lordoza – naziv se koristi za fiziološku lordozu u slabinskom (lumbalnom) dijelu, no često se pogrešno koristi i za deformitet izraženije zakrivljenosti slabinskog djela koji se pravilno zove hiperlordoza; takav deformitet je češći nego vratna hiperlordoza, a dovodi do opterećenja kralježaka i mišića uz kralježnicu uzrokujući bol u donjem dijelu leđa i trnjenje nogu.
  • Vratna lordoza – naziv se, kao i za lumbalnu lordozu, koristi ustvari za normalnu fiziološku lordozu u vratnom dijelu kralježnice, a pogrešno se koristi i za deformitet u vratnom dijelu koji se pravilno zove vratna hiperlordoza; ovaj deformitet je rjeđi nego lumbalna hiperlordoza, a dovodi do bolova u vratu koji se mogu širiti prema ramenima i gornjem dijelu leđa.

Simptomi lordoze

Neke osobe nemaju tegoba zbog lordoze/hiperlordoze ako nije jako izražena zakrivljenost. No, lordoza koja se ne liječi, a koja ima početne smetnje, s vremenom će dovesti do sve većih tegoba s kralježnicom, kukovima, pa i s unutarnjim organima. Izražena lordoza/hiperlordoza dovodi do promjene statike cijelog tijela, uzrokujući napetost mišića i tetiva što dovodi do simptoma:

  • bol u donjem dijelu leđa (kod lumbalne lordoze)
  • širenje boli u kukove i noge (simptomi slični išijasu)
  • bol u vratnoj kralježnice (kod vratne lordoze)
  • širenje boli u ramena i gornji dio leđa
  • trnjenje, mravinjanje, utrnuće ruku ili nogu
  • grčevi u nogama
  • problemi s inkontinencijom (bježanje mokraće) kod lumbalne lordoze
  • vrtoglavice, glavobolja (kod vratne lordoze).

Lordoza kod djece

Slučajevi lordoze (hiperlordoze) kod djece najčešće su urođeni (kongenitalni), a kod ostalih nastajU zbog lošeg držanja, problema s kukovima (dislokacija kukova), pretilosti u ranoj dobi, ozljeda, bolesti koje utječu na mišiće i živčani sustav djeteta (mišićna distrofija, mijelomeningokela).

Kod neke djece se može pojaviti benigna juvenilna lordoza zbog slabosti mišića oko kukova no ona se spontano korigira kako dijete raste i jačaju mu mišići. U dječjoj dobi je osobito važno na vrijeme postaviti dijagnozu i odrediti stupanj deformiteta te što prije započeti terapiju kako bi se spriječilo daljnje deformiranje kralježnice.

Lordoza kod djece

Lordoza kod trudnica

Kod trudnica, zbog opterećenja kralježnice povećanim trbuhom, dolazi do prilagodbe kralježnice na način da se  kralježnica izvije prema natrag u slabinskom dijelu pojačava se zakrivljenost lumbalne lordoze, kako bi dobili stabilnost pri stajanju i hodu. Napredovanjem trudnoće javljaju se bolovi u donjem dijelu leđa. Tegobe se mogu umanjiti tako da se spriječi dobivanje previše na težini tijekom trudnoće i vježbama za trudnice.  Spavanje u trudnoći treba biti na boku, a izbjegavati spavanje na leđima kako se ne bi pojačali bolovi u donjem dijelu leđa.  Nakon poroda oblik kralježnice se vraća u normalu i bol se povlači. 

Kako se lordoza dijagnosticira?

Osoba može sama provjeriti ima li pojačanu lumbalnu zakrivljenost (hiperlordozu) tako da legne na pod na leđa te provjeri može li dlan ruke jedva umetnuti između poda i leđa ili poda i vrata (što je normalno) ili postoji previše slobodnog prostora (kod hiperlordoze).

Liječnik će postojanje lordoze provjeriti pregledom kod osobe se primjećuje da postoji naglašen luk u lumbalnom (ili vratnom) dijelu kralježnice, zatim da je zdjelica nagnuta prema dolje, stražnjica je naglašenije izbočena, trbuh je izbočen prema naprijed, a koljena su pretjerano izravnata (hiperekstenzija). 

Na pregledu se ispituje i pokretljivost kralježnice prilikom sagibanja trupa osobe prema naprijed (ili sagibanje glave prema naprijed kad se ispituje vratni dio kralježnice) – promatra se dolazi li do korekcije lordoze što je dobar znak jer je znači da je deformacija još fleksibilna  ili zakrivljenost ostaje pri sagibanju i dalje prisutna.

Za daljnju dijagnostiku potrebno je učiniti RTG snimak kralježnice da se utvrdi stupanj zakrivljenosti i općenito stanje kralježaka i malih zglobova kralježnice. Ponekad je RTG snimku potrebno nadopuniti s MR ili CT kralježnice.

Kako se lordoza liječi?

Blaža hiperlordoza, ukoliko ne uzrokuju tegobe, najčešće ne dovodi osobu k liječniku, no savjetuje se i kod blažih deformiteta provoditi terapiju medicinskim vježbama i prevenirati time daljnje pogoršanje lordoze (osobito kod djece i mladih). Ukoliko je pretilost jedan od glavnih faktora nastanka hiperlordoze, svakako se savjetuje mršavljenje.

Pasivne metode liječenja

U pasivne metode ubrajamo položaje koji potiču korekciju zakrivljenosti kralježnice za lumbalnu lordozu to su: ležanje na trbuhu s jastukom ispod trbuha, ležanje na leđima s privučenim koljenima prema prsima, edukacija o pravilnom držanju i pravilnom sjedenju. 

U pasivne metode ubrajamo i metode fizikalne terapije koje ne uključuju pokrete (elektroterapija, ionoforeza) te uzimanje analgetika za smanjivanje boli i upale. Kod djece se uključuje i nošenje ortoza (steznika) koje usmjeravaju kralježnicu tijekom perioda rasta.

Pasivne metode liječenja

Aktivne metode liječenja

U aktivne metode liječenja spada liječenje medicinskom gimnastikom jačanjem i istezanjem mišića (kod lumbalne lordoze trbušnih, leđnih, mišića natkoljenica i stražnjice ili za vratnu lordozu mišića vrata i ramena). Medicinskom gimnastikom prevenira se daljnje pogoršanje lordoze, jača se tonus mišića, popravlja se držanje tijela i povećava se pokretljivost kralježnice što sve doprinosi smanjenju boli. Određeni sportovi, kao što su plivanje i jahanje, osobito pomažu kod problema s kralježnicom, kako kod djece tako i kod odraslih.

Vježbe za kralježnicu 

Kod lumbalne hiperlordoze vježbe trebaju uključivati istezanje i jačanje muskulature leđa, kukova i natkoljenica. Važno je vježbe provoditi svakodnevno, redovito i uporno. Joga pruža dobre vježbe i za istezanje i za jačanje mišića.

Operativno liječenje

Operativno liječenje koristi se kod težih deformiteta kralježnice koji uzrokuju neurološke probleme, a kad prethodne metode liječenja nisu dale rezultate.

Koje su moguće komplikacije uz lordozu?

Lordoza odnosno, hiperlordoza koja se ne liječi s vremenom može napredovati do jačeg deformiteta (osobito kod djece zbog rasta i slabe muskulature) te uzrokovati dugotrajne i učestale bolove u kralježnici, sijevajuće boli i slabost u nogama i kukovima (ili rukama kod vratne lordoze), probleme s funkcijom mokraćnog mjehura (inkontitencija), a kod vratne hiperlordoze dolazi do vrtoglavice, glavobolje i šuma u ušima. Deformacija kralježnice dovodi do povećanog pritiska na diskove između kralježaka, uzrokuje njihovo trošenje i propadanje  te se povećava rizik od iskakanja diska (hernije diska) s pritiskom na okolne živce.

Kako prevenirati lordozu?

Najbolji način kako prevenirati bilo koji deformitet kralježnice je pravilno držanje i izbjegavanje pretjeranog opterećivanja kralježnice. Pravilno držanje u stojećem stavu ali i pravilno sjedenje treba poticati od dječje dobi, no važno je redovito vježbanje, istezanje i bavljenje sportom kako bi spriječili višak kilograma i ojačali muskulaturu koja je potpora kralježnici (trbušni i leđni mišići, mišići vrata i ramenog pojasa). Savjetuje se izbjegavanje dugotrajnog sjedenja, stajanja i nošenja visokih potpetica.

Vježbe koje se mogu provoditi svakodnevno, a ne uzimaju više od nekoliko minuta vašeg vremena su vježbe istezanja: poza mačka – poza krava i podizanje zdjelice i donjeg dijela leđa u pozu most.

Kada je potrebno posjetiti doktora?

Ukoliko osoba ima česte ili svakodnevne smetnje u vidu boli, trnjenja ili slabosti mišića (bilo u vratnom ili slabinskom dijelu) onda je to svakako razlog da se obavi pregled kod liječnika te da se čim prije započne terapija. Liječnika treba posjetiti i ukoliko primijetite da prilikom sagibanja prema naprijed donji dio leđa ostaje zakrivljen prema unutra (fiksna lordoza) odnosno da se gubi pokretljivost (fleksibilnost kralježnice).

Današnji način života, uz premalo kretanja i vježbanja, a previše sjedenja u nepravilnim položajima, te učestala pretilost uzroci su sve češćih problema s kralježnicom. Deformacije kralježnice,  bolovi, smanjena pokretljivost, slabost muskulature sve se češće viđaju u svim dobnim skupinama. Važno je ne zanemariti simptome, javiti se na pregled te krenuti s terapijom i redovitim vježbanjem. Ulaganje u zdravlje kralježnice i dobru kondiciju mišića omogućit će vam kvalitetniji i aktivniji život bez boli.

 

Članak napisala:

Helena Šimurina

Helena Šimurina, dr. med., specijalist obiteljske medicine, rođena je 16.04.1972. u Zagrebu. Završila je Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu 1996. godine te 1997. nakon obaveznog pripravničkog staža počinje raditi kao liječnik obiteljske medicine u Domu zdravlja studenata u Zagrebu. Tijekom 1998. pohađa poslijediplomski studij iz školske medicine, a od 2005. do 2008. godine prolazila je specijalističko usavršavanje i poslijediplomski studij iz obiteljske medicine te je 2008. godine položila specijalistički ispit. Do 3. mj. 2021. radila je kao specijalist obiteljske medicine u Domu zdravlja Zagreb Centar, a nakon toga u Privatnoj specijalističkoj ordinaciji obiteljske medicine, Helena Šimurina. Kroz godine rada iskazuje veći interes za preventivnu medicinu, holistički pristup osobi i njenim tegobama te za potporno prirodno liječenje, fitoterapiju i mikronutriciju.

Ostali članci