Menopauza - Faze, godine, simptomi i prirodni lijekovi

Što je menopauza?

Početak menopauze je izostanak menstruacije dvanaest mjeseci od zadnje menstruacije. Simptomi koji se javljaju do tog razdoblja mogu trajati i do nekoliko godina, a pitanje “do kada će trajati menopauza?” najčešće se odnosi na simptome koji se javljaju u prijelaznom razdoblju, tj. na perimenopauzu u kojoj su menstruacijski ciklusi još uvijek prisutni, iako neredoviti.

S koliko godina počinje menopauza? 

Menopauza se najčešće javlja u razdoblju između 45. i 55. godine života. Višegodišnje razdoblje u menopauzi se naziva postmenopauza. Ako se menopauza dijagnosticira prije 40. godine života, smatra se prijevremenom menopauzom. 

U slučaju operacijskog odstranjivanja jajnika u generativnoj dobi, također dolazi do menopauze.

Koliko traje predmenopauza? 

Predmenopauza je rezultat početnog nedostatnog lučenja hormona progesterona i estrogena u jajnicima. 

Najčešće započinje između 45. i 50. godine života i traje od nekoliko mjeseci do nekoliko godina, individualno za svaku ženu.

Predmenopauza (klimakterij) — simptomi 

Simptomi predmenopauze rezultat su promjene razine lučenja hormona jajnika progesterona i estrogena. Simptomi predmenopauze su:

• nepravilne menstruacije i menstruacijski ciklusi
• izostanak menstruacije
• navale vrućine i znojenja (valunzi)
• nepravilno spavanje, nervoza i razdražljivost 
• suhoća rodnice.

Nepravilne menstruacije i menstruacijski ciklusi

Nepravilne menstruacije i menstruacijski ciklusi podrazumijevaju:

• promjene količine menstruacijske krvi (obilnije ili oskudnije krvarenje)
• produljenje ili skraćenje menstruacijskog ciklusa (uzrokovano hormonalnim promjenama smanjivanja hormona jajnika).

Progesteron je hormon koji regulira sprječavanje pretjeranog stvaranja sluznice maternice (endometrija) te su njegovim nedostatkom menstruacije toliko obilne da ih se mora zaustaviti kiretažom.

Izostanak menstruacije 

Prvo dolazi do pada hormona progesterona, što ima za posljedicu smanjeno djelovanje i proizvodnju hormona estrogena. Razlog tome je pojava izostanka menstruacije i do nekoliko mjeseci, što mnoge žene uplaši pa se javljaju ginekologu.

Navale vrućine i znojenja (valunzi)

Navale vrućine i znojenja (valunzi) su rani simptom perimenopauze. Riječ je o neugodnoj pojavi koja nastaje kao posljedica promjene tjelesne temperature i širenja krvnih žila u koži koja postaje topla, crvena i znojna.

Valung završava znojenjem i privremenim padom temperature, a tijekom valunga, žene osjećaju nedostatak daha i ubrzan rad srca. Češće se javljaju tijekom noći i za vrijeme sna, čak i 20 do 30 puta dnevno u trajanju od desetak minuta, a uzrokuju neispavanost i nervozu.

Javljaju se kod većine žena u blažem ili jačem obliku, no kod nekih ulaz u menopauzu nije bio karakteriziran pojavom valunga. Mogu potrajati od nekoliko mjeseci do nekoliko godina čak i onda kad su žene već ušle u menopauzu.

Nepravilno spavanje, nervoza i razdražljivost 

Zbog loše kvalitete sna, tj. neispavanosti, žene su sklone razdražljivosti i nervozi pa je čest komentar žena da ih njihovi najbliži više ne prepoznaju jer su sklone razmiricama i otežano obavljaju svakodnevne poslove. Javlja se početkom perimenopauze i usko je povezano sa pojavom valunga.

Suhoća rodnice 

Smanjenje razine estrogena smanjuju proizvodnju rodničke sluzi, što dovodi do:

• nelagoda kod spolnog odnosa (dispareunija)
• mogućih oskudnijih krvarenja nakon spolnog odnosa, zbog manjih ozljeda suhe rodnice
• osjećaja peckanja i svrbeži u području rodnice bez znakova upale.

Menopauza – simptomi 

Rani simptomi menopauze 

Rani simptomi menopauze su:

• valunzi — valovi vrućine i znojenja, češće noću
• lupanje srca 
• nesanica
• glavobolje 
• emocionalna labilnost
• tjeskoba, depresija
• gubitak energije i smanjenje spolne želje (libida).

Simptomi se javljaju u prve tri do pet godina menopauze.

Srednjoročni simptomi menopauze 

Srednjoročni simptomi menopauze su:

• suhoća rodnice 
• neugodni i bolni spolni odnosi (dispareunija)
• učestalo i nekontrolirano mokrenje (ukoliko je isključena upala mokraćnih organa)
• bolovi u donjem dijelu trbuha, napuhnutost
• smanjena vlažnost i napetost kože, naročito u području vanjskog spolovila
• prekomjerna tjelesna masa (normalan prirast tjelesne mase u menopauzi je do 3,5 kg).

Simptomi se javljaju od pete do desete godine menopauze.

Kasni simptomi menopauze 

Kasni simptomi menopauze su:

• smanjenje usredotočenosti na probleme, zaboravljivost
• izrazito stanjenje i osjetljivost kože, listanje noktiju
• osteoporoza (slabljenje čvrstoće kosti) — gubitak kalcija iz kostiju, što je uzrok lakših prijeloma kostiju prilikom pada.

Simptomi se javljaju od desete do tridesete godine trajanja menopauze.

Dijagnosticiranje menopauze 

Problemi s do tada redovitom i urednom menstruacijom, navale znojenja i crvenila, promjene ponašanja, lupanje srca najčešći su razlozi pojave potrebe kod žena da posjete ginekologa. Prilikom uzimanja podataka, ginekolog već ciljanim pitanjima može posumnjati jeste li ušli u prijelazno razdoblje, tj. predmenopauzu.

Ultrazvučnim se pregledom može se pretpostaviti funkcionalno stanje jajnika, a ispitivanjem razine hormona i objektivno dokazati ulaz u razdoblje predmenopauze ili menopauze.

LH (hormon luteinizacije) i FSH (folikul stimulirajući hormon) su u porastu. Estrogen (Estradiol) i AMH (hormon funkcionalne rezerve jajnika) se smanjuje.

Moguće komplikacije postmenopauze 

U dužoj menopauzi su prisutne i određene komplikacije koje se razvijaju radi nedostatka ženskih spolnih hormona, prvenstveno nedostatkom hormona estrogena:

• pojava bilo kakvog krvarenja iz rodnice u menopauzi znak je da trebate posjetiti liječnika. Bez obzira radi li se o oskudnom i kratkotrajnom krvarenju, ginekolog će napraviti potrebnu obradu kako bi se isključile maligne promjene koje se mogu javiti u menopauzi u bilo kojem dijelu ženskih spolnih organa (vanjsko spolovilo,odnosno vulva, rodnica, vrat i tijelo maternice, jajovodi, jajnici)
• osteoporoza — tijekom dugotrajnog nedostatka hormona estrogena smanjen je unos kalcija u kosti koje postaju krhke i lakše dolazi do prijeloma
• nemogućnost kontroliranja mokrenja (urinarna inkontinencija) — stanjivanjem sluznice rodnice i okolnog tkiva mokraćne cijevi (uretre) često se razvija stres inkontinencija (nekontrolirano bježanje mokraće kod manjih napora kihanje i kašljanje) ili urgentna inkontinencija (nagon za mokrenjem i kod manje količine urina te nemogućnost stizanja u toalet na vrijeme)
• spuštanje mokraćnog mjehura (cistokela), zbog kojeg su češće infekcije mokraćnih organa 
• bolesti srca i krvnih žila — do 55. godine života bolesti srca i krvnih žila su češće kod muškaraca nego kod žena. Kako je nedostatak spolnih hormona, dolazi do pojačanog odlaganja kolesterola u krvnim žilama kod žena, tako da se u dobi od 70 godina rizik od srčanih bolesti kod žena izjednačava s rizikom kod muškaraca
• suhoća i stanjena stijenka rodnice — uzrokovana nedostatkom estrogena, razlog je češćih infekcija rodnice i mikro ozljeda tijekom spolnog odnosa koje dovode do smanjene spolne želje
• više razine olova u krvi dovode do ateroskleroze, oštećenja rada bubrega i problema s pamćenjem. Olovo se tijekom života nakuplja u našem organizmu, a jedan od rezervoara su kosti i zubi. Kako dolazi do pojačane razgradnje koštanog tkiva, s njom se u krvi povećava i razina do tada uskladištenog olova pa je ustanovljeno kako je kod menopauzalnih žena razina olova u krvi i do 30% viša nego kod žena koje nisu u menopauzi
• tjeskoba i depresija — posljedica promjene kvalitete života.

Lijekovi koji pomažu u borbi sa menopauzom 

Simptomi menopauze kod većine žena ne izazivaju značajnije probleme i one se mogu nositi s njima. Promjenom prehrambenih navika ili pojačanom fizičkom aktivnošću kod većine žena, lakše se prolazi kroz razdoblje klimakterija. Jedan dio njih ipak zatraži pomoć ginekologa, a mogućnosti pomoći su raznolike.

Hormonska nadomjesna terapija (HNL) 

Najučinkovitija su sredstva za ublažavanje peri i postmenopauzalnih tegoba i u 80-90% slučajeva dovode do smanjenje tegoba, a služe i kao prevencija osteoporoze kod prijevremene menopauze.

Sistemsko liječenje

• tablete — najjednostavniji i najispitaniji način
• kombinirani pripravci (niske doze estrogena i progesterona) kod žena koje imaju maternicu  
• samo estrogenski pripravci kod žena koje nemaju maternicu
• transdermalni pripravci (naljepci, flasteri, sprejevi za kožu) — sadrže samo estrogen, prednost kod žena koje nemaju maternicu, s povišenom razinom masnoća i kod onih koji koriste lijekove koji opterećuju rad jetre. Prvenstveno kod žena koje nemaju maternicu.

Lokalno liječenje 

Lokalno liječenje (primjena samo u rodnici) koristi se prvenstveno kod ublažavanja simptoma od strane rodnice i kod problema sa mokrenjem, a to su:

• kreme s estrogenom
• vaginalne tablete s estrogenom
• prsten za rodnicu s estrogenom.

Načela primjene hormonskog nadomjesnog liječenja (HNL)

1. HNL započinje najnižom učinkovitom dozom — individualno prilagođeno praćenje korisnica HNL-a kod primarnog ginekologa (laboratorijski nalazi, UZV dojki, mamografija PAPA, ginekološki pregledi).
2. Redovita provjera učinkovitosti doze te prilagodba doze — individualno trajanje liječenja ovisi o indikaciji, učinku, nuspojavama i rizicima (rak dojke, rak ženskih spolnih organa, venska tromboza, oštećenja funkcije jetre i bubrega, srčane bolesti…).

Prirodni lijekovi za simptome menopauze

U liječenju perimenopauzalnih i menopauzalnih simptoma koriste se danas i pripravci raznih biljaka, tzv. fitoterapija:

• soja
• crvena djetelina
• cimicifuga
• hmelj
• konopljika
• vrkuta
• sladić
• maca prah.

   Njihovo prvenstveno djelovanje jest:

• podržavanje estrogenskih učinaka, čime se smanjuju simptomi uzrokovani njegovim nedostatkom
• povećavanje razine energije 
• uravnotežavanje hormona u razdoblju perimenopauze
• smanjivanje stresa
• pozitivno djelovanje na libido, tj. na poboljšanje spolne želje.

Bioidentični hormoni su oni koji su po svojoj molekularnoj strukturi identični hormonima koje proizvodi naše tijelo i dobivaju se iz soje ili iz jama biljaka. 

U svakom slučaju, razmišljate li o uzimanju biljnih pripravaka ili bioidentičnih hormona, morate se prije toga konzultirati s ginekologom ili ljekarnikom.

Kako imati ugodniji život tijekom menopauze

Kako biste imali što ugodniji život tijekom menopauze, potrebna je promjena životnih navika:

• tjelovježba (jača kosti i mišiće, poboljšava raspoloženje)
• prehrana (uravnotežena i zdrava prehrana — smanjenje tjelesne mase i masnoća u krvi)
• intelektualne aktivnosti
• izbacivanje loših navika — pušenje i alkohol (ranije nastupa menopauza u prosjeku za 2 godine, češće kardiovaskularne bolesti)
• korištenje terapije u obliku hormonski nadomjesne terapije (HNL) ili fitoterapije i bioidentičnih hormona
• vitamin D i kalcij (Vit D 600 IU za žene od 50-70 god, 800 IU iznad 70 god, Ca — 1200 mg dnevno).

O perimenopauzi i postmenopauzi svaka žena bi trebala početi razmišljati nekoliko godina prije pojave simptoma jer bi se pravovremenim usvajanjem određenih navika uspješnije susrela s problemima koje to životno razdoblje nosi. Važno je javiti se liječniku na vrijeme kako bi se pravovremeno planirala način liječenja koji je gotovo uvijek individualan (nemamo svi isti načina života, fizičku kondiciju, materijalne uvjete, navike, razmišljanja i strahove).

Danas je dostupan niz mogućnosti u korištenju brojnih proizvoda tijekom razdoblja promjena, ovisno o željama, zdravstvenim mogućnostima i cjelovitom zdravlju žene. Prihvatite izazove novog razdoblja svog života, ali pozitivno. Imate pravo na kvalitetan život i u menopauzi.