Kiretaža - Zašto se izvodi i kako se pripremiti

U ovom tekstu objasnit ćemo što je kiretaža, kako se obavlja i u kojem slučajevima je potrebna. Radi se o malom operacijskom zahvatu koji se obavlja češće tijekom perimenopauze i postmenopauze ( kod žena iza 45 godine života ) radi dugotrajnih krvarenja ili rjeđe u mlađoj životnoj dobi radi pobačaja. Upoznat ćemo vas s potrebnim pripremama i mogućim komplikacijama tijekom i nakon zahvata.

         

Što je kiretaža?

Kiretaža ( curettage franc.-čišćenje) maternice je mali operacijski zahvat koji može obuhvatiti:

• struganje sluznice šupljine maternice (kiretaža)– dobiveni materijal je samo iz šupljine maternice-  endometrij, polip endometrija, dijelovi trudnoće… 
• struganje sluznice vrata maternice (ekskohleacija cervikalnog kanala) tada se zahvat naziva frakcionirana kiretaža (Frac.curettage)                                                                      

Zahvat se obavlja u ginekološkim ambulantama bolnice ili ginekološke klinike i često je otpust pacijentice nekoliko sati nakon zahvata. Prilikom zahvata:

• ležite na ginekološkom stolu u položaju kao za pregled
• postavlja se spekulum kojim se širi rodnica i prikazuje vrat maternice
• davaju se lijekovi za smanjenje boli — lokalno (u područje vrata maternice ) ili opća, kratkotrajna  venska anestezija
• pranje (toaleta) rodnice sa dezinfekcijskim sredstvom
• vrat maternice se prihvaća hvatalicom i, ako je potrebno, posebnim instrumentom (kohleom) se postruže materijal kanala vrata maternice 
• slijedi širenje kanala vrata maternice (dilatacija) tzv. dilatatorima
• zatim se uvede instrument-kireta, kojim se struže sadržaj šupljine maternice

Dobiveni materijal se šalje patologu na daljnju obradu. Ako se radi o frakcioniranoj kiretaži tj. struganju kanala vrata maternice i šupljine tijela maternice, dobiveni materijal se odvaja u dvije zasebne posudice i kao takav se šalje na analizu patologu. Antibiotska terapija se daje samo prije zahvata te eventualno i nakon zahvata, ako je to potrebno.

Zašto se kiretaža izvodi?

Kiretaža se danas izvodi češće u slučaju nepravilnih i produljenih krvarenja u peri i postmenopauzi. Kod patoloških trudnoća i namjernih pobačaja danas se više koristi medikamentozni pristup tabletama:      

Kiretaža kod pobačaja 

Kod patoloških trudnoća  kao što su:

• zadržani pobačaj (missed abortion) – plod prisutan, ali kucaji dječjeg srca su negativni
• blighted ovum (trudnoća bez ploda) 
• kod dokazanih genetskih bolesti ploda – Sy Down, Edwards, Patau… uz vašu suglasnost

kao i kod namjernih (arteficijalnih) pobačaja – do 10 tjedna trudnoće. Danas se češće koristi medikamentozni način završetka trudnoće kod kojeg se koriste lijekovi:

• mifepriston – dobiva se na dan primitka u ambulantu te se nakon uzimanja lijeka vraćate normalnim dnevnim aktivnostima
• nakon 36h do 48h se dobija nekoliko tableta misoprostola koji će i dovesti do početka pobačaja

U slučaju pobačaja danas se kiretaža rjeđe obavlja. Ako je tijekom pobačaja došlo do jačeg krvarenja ili ako nije došlo do potpunog pobačaja, tj. ako su zaostali dijelovi trudnoće u maternici, potrebno je isti dovršiti kiretažom. Nakon 12. tjedna trudnoće pobačaj se prvenstveno stimulira lijekovima, a samo u slučaju da je došlo do sumnje na zaostalu posteljicu ili dijelove ploda u maternici se pristupa kiretaži. 

Kiretaža za liječenje obilnog krvarenja

Kiretaža se češće izvodi u slučaju obilnijeg krvarenja kod žena iznad 40. godine života. Naime u toj dobi započinju  češći hormonalni poremećaji (disfunkcijska krvarenja) koji dovode do obilnijeg i produženog krvarenja tijekom menstruiranja. Struganjem sluznice maternične šupljine odstranjujemo razlog obilnijeg krvarenja (djelujemo terapijski), ali i dobivamo materijal koji će nam poslužiti i u dijagnostičke svrhe nakon uvida patologa u isti. Ona se obavlja: 

• kod žena s obilnom i neredovitom menstruacijom
• u slučaju bilo koje količine krvarenja iz maternice u menopauzi
• kod žena kod kojih postoji sumnja na prisutnost endometralnog polipa (bradavičaste tvorbe sluznice maternice)
• zbog sumnje na zloćudne bolesti – dijagnostička metoda kod žena kod kojih je PAPA nalazom dobiven sumnjiv rezultat (npr Atipične glandularne stanice-AGC), ili se ultrazvukom našla pretjerano debela sluznica šupljine maternice ( hiperplazija endometrija ) s ili bez krvarenja.

Endometralni polip

Je li kiretaža opasna?

Kao i kod svakog operacijskog zahvata postoje određeni rizici i moguće komplikacije, no one su relativno rijetke:

• Perforacija maternice: u 1 do 3% slučajeva tijekom zahvata može se instrumentom probušiti maternica. U tom slučaju je ponekad potrebno otvoriti trbušnu stijenku kako bi se perforacija zbrinula šavovima  i time spriječilo daljnje krvarenje u trbušnu šupljinu.
• Infekcija maternice: danas također rijetka jer se prije zahvata preventivno daje antibiotik ili se isti nastavlja nakon zahvata ukoliko liječnik procijeni da je potrebno
• Sterilitet: vrlo rijetko i šansa se povećava s brojem zahvata. Kako se struže sluznica maternice tako tijekom cijeljenja može doći do ožiljkastih promjena unutar šupljine maternice na mjestu gdje bi trebala biti uredna sluznica (Ashermanov sindrom). Priraslice i ožiljkasto tkivo smanjuju površinu funkcionalnog dijela sluznice maternice (endometrija) čime se otežava usađivanje oplođene jajne stanice, ali i prolaz muških spolnih stanica (spermija) prema jajovodima gdje se treba dogoditi oplodnja.  Ako se radi o ženi koja je mlađe dobi kiretaža se izbjegava i pokušava se prvo hormonalnim tabletama zaustaviti krvarenje. Kod žena starijih od 40 godina se prvenstveno učini kiretaža.
• Produljeno krvarenje nakon zahvata: obično nakon zahvata krvarenje prestaje unutar 5 do 10 dana no ukoliko se nastavi ili pojača nakon zahvata potrebno je posjetiti liječnika. 
• Produljena bolnost u trbuhu, povišena tjelesna temperatura, gnojno-sukrvavi iscjedak iz rodnice nakon zahvata također su razlog ponovne posjete liječniku.

Kako se pripremiti za postupak?

Prilikom planiranja zahvata od liječnika ćete dobiti i detaljne upute što je sve potrebno učiniti prije zahvata i kako se pripremiti za kiretažu:

• Učiniti će se potrebna prijeoperacijska obrada – laboratorijski nalazi krvi, pregled anesteziologa, EKG, KG i Rh…
• na zahvat trebate doći natašte, a ako je potrebno uzeti terapiju koju inače uzimate radi drugih bolesti trebate se posavjetovati s liječnikom
• ponijeti vaginalne predloške (uloške) jer nakon zahvata oskudnije krvarite iz rodnice
• ponijeti spavaćicu, papuče, pribor za osobnu higijenu…
• ponijeti potrebnu medicinsku dokumentaciju – PAPA nalaz, nalaze pretraga, nalaz krvne grupe, zdravstvenu iskaznicu…
• kako bi zahvat bio bezbolniji često se propisuju lijekovi za smanjenje boli kao što su nesteroidni antireumatici: Voltaren, Ketonal, Ibuprofen koji se mogu uzeti par sati prije zahvata sa malo vode ili tablete za smirenje kao što je  diazepam (Apaurin, Normabel…). O tome se prvo trebate posavjetovati sa svojim ginekologom.

Koliko traje kiretaža i je li bolna?

Zahvat traje prosječno od 10 do 30 minuta i ovisno o slučaju se obavlja uz vensku opću anesteziju gdje  kratko spavate, ili uz lokalnu analgeziju kada se anestetik daje u područje vrata maternice. Samo struganje maternice se osjeća kao blaži menstrualni bolovi  kod žena koje nisu uspavane. U razgovoru s ginekologom i anesteziologom odlučiti će se koja vrsta anestezije će se primjeniti. 

Koliko traje oporavak od kiretaže?

Oporavak nakon kiretaže je kratkotrajan i često se već nakon par dana možete vratiti normalnim aktivnostima. Ako je zahvat rađen uz lokalnu anesteziju ostati ćete u bolnici još oko dva sata radi nadgledanja mogućih komplikacija. 

Ako je kiretaža  provedena u općoj anesteziji pričekat će se da dođete sebi te da prestanu moguće posljedice djelovanja  anestetika:

• pospanost i dezorijentiranost
• mučnine
• Povraćanje

Općenito je preporuka mirovanja ukupno dva dana kako bi se spriječile moguće komplikacije zahvata kao što su krvarenje i infekcija

Oskudnije vaginalno krvarenje može potrajati desetak dana, a toliko bi trebali izbjegavati i spolne odnose i teža fizička naprezanja. 

 

Kiretaža može biti terapijski ali i dijagnostički postupak. Kod mlađih žena kiretaža se izbjegava te se, ukoliko je potreban operacijski zahvat, preferira učiniti histeroskopija ukoliko je moguće. Tim zahvatom se pod kontrolom kamere ulazi u šupljinu maternice i ciljano odstranjuje samo patološko tkivo – polip, sumnjiv dio sluznice maternice, miom…

Kod žena starijih od 40 godina kiretaža je uglavnom metoda izbora. Iako ima moguće komplikacije one su rijetke i nisu razlog zbog kojeg bi se trebao odbijati zahvat.