Čičoka je kvrgavo, mesnato korjenasto povrće iz obitelji suncokreta. Orašastog je okusa, a korijen bogat škrobom jede se na isti način kao krumpir u mnogim dijelovima zapadne Europe i u mediteranskim regijama.
Čičoka je važan proizvodni usjev i može se koristiti kao ljudska hrana, stočna hrana i sirovina u proizvodnji lijekova, kozmetike i biogoriva. Zbog svoje raznolike upotrebe i visoke prilagodljivosti neplodnim zemljištima, čičoka je posljednjih godina postala dio poljoprivredne kulture koji se brzo razvija. Čičoka ima širok spektar medicinskih primjena, poput smanjenja razine glukoze u plazmi, ukupnog kolesterola i triglicerida te je vrijedan izvor prebiotskih spojeva.
Čičoka
Čičoka ili jeruzalemska artičoka (H. tuberosus L.) je izdržljiva višegodišnja kultura s visokom prilagodljivošću neplodnim zemljištima te je pogodna za uzgoj u suhim, hladnim i sunčanim klimatskim uvjetima. Iako biste zbog naziva jeruzalemska artičoka mogli pomisliti drugačije, čičoka potječe iz porodice suncokreta. Čičoka ima višestruku primjenu zahvaljujući bogatom kemijskom sastavu kao:
- funkcionalna hrana
- bioaktivni sastojak
- sirovina za proizvodnju etanola i butanola, jantarne, limunske i mliječne kiseline.
Može se koristiti u medicini i farmaceutskoj industriji jer sadrži:
- antifungalne
- antikancerogene
- antioksidativne komponente, a proizvodnja sirovine je jednostavna i jeftina.
Ovo korjenasto povrće može se jesti i sirovo i kuhano. Ako ih jedete kuhane, kremaste su teksture i možete ih servirati na sličan način kao krumpir. Čičoka sadrži brojne vitamine i minerale te može pružiti neke zdravstvene prednosti zahvaljujući svojoj ulozi prebiotika.
Čičoka – Nutritivna vrijednost
Čičoka je bogata složenim ugljikohidratima, slično krumpiru, ali je slađeg okusa i kremastije teksture. Također je bogata antioksidansima, kao i raznim vitaminima i mineralima. 150g sirove čičoke sadrži:
- energetska vrijednost: 123 kcal
- ugljikohidrati: 26g
- vlakna: 2,4g
- bjelančevine: 3g
- masti: 0,8g.
Jeruzalemska artičoka izvrstan je izvor kalija i dobar izvor željeza. Od posebne nutritivne važnosti je topivo vlakno – inulin, kojim čičoka obiluje. Učinak inzulina na ljudski organizam procijenjen je u mnogim kliničkim studijama. Smatra se da:
- ims prebiotička svojstva
- snižava razinu glukoze u plazmi,
- snižava pH u crijevima.
Osim toga,
- pozitivno utječe na lipidni profil plazme,
- djeluje kao imunomodulator.
Zbog svojih karakteristika može se koristiti u prehrani pretilih i oboljelih od šećerne bolesti tipa 2.
Čičoka – Ljekovitost
Provedena su mnoga istraživanja, premda za sada samo na životinjama, kako bi se odredila medicinska svojstva čičoke. Rezultati pokazuju da čičoka snižava razinu glukoze u plazmi, ukupnog kolesterola i triglicerida. Vjeruje se da su ovi učinci uzrokovani visokom razinom inulina u njezinom gomolju. Također:
- olakšava gubitak težine
- smanjuje razinu mokraćne kiseline
- ima imunostimulirajuća svojstva
- štiti želučanu sluznicu
- sprječava zatvor
- poboljšava metabolizam kod poremećaja lipida
- ima citotoksična svojstva kod raka dojke
- pomaže kod kardiovaskularnih bolesti
- pomaže kod poremećaja crijevne flore
- pomaže kod poremećaja imunološkog sustava.
Isti čimbenici koji čičoki daju toliko dobrobiti za probavu također su razlog zašto bi mogla biti kontraindicirana za osobe s posebno osjetljivim probavnim traktom. Inulin i oligofruktoza mogu uzrokovati plinove, nadutost, pa čak i bolove u trbuhu i proljev kod nekih ljudi.
Ako znate da imate osjetljiv probavni trakt, budite oprezni s konzumacijom čičoke. Prije konzumacije čičoku dobro skuhajte jer ako se konzumira sirova — osobito s ostatkom kore — veća je vjerojatnost da će uzrokovati probavne smetnje.
Kako se čisti čičoka?
Prilikom kupovine odaberite jeruzalemsku artičoku koja nema meke ili tamne mrlje, na dojam je čvrsta i nema posjekotina ili udubljenja. Čičoke su kvrgavi gomolji, pa je to za očekivati, ali ako nađete onu s manje kvrga, lakše ćete je narezati.
Gomolje čičoke potrebno je temeljito oprati u hladnoj vodi uz nježno trljanje. Kora čičoke je također dobra za jelo, no može se i ukloniti pomoću gulilice za povrće. Ako ne gulite koru čičoke, pomoću noža možete odstraniti samo oštećene dijelove te je dalje koristiti prema receptu.
Odrezani krajevi čičoke brzo posmeđe nakon izlaganja zraku, a da biste to spriječili, stavite narezane komade u zdjelu hladne vode u koju ste dodali malo limuna ili octa.
Kako se priprema čičoka?
Čičoku možete jesti sirovu ili kuhanu. Ako želite probati čičoku sirovu, možete oguliti kožu kako biste smanjili potencijalnu probavnu nelagodu. Sjajan način za konzumaciju sirove čičoke je da je naribate ili nasjeckate na salatu.
Čičoku možete i nasjeckati ili narezati na kockice prije kuhanja. Stavlja se kuhati u hladnu vodu, kada voda zavrije kuha se otprilike još 20 min, odnosno dok čičoka ne omekša, što možete provjeriti vilicom. Poput krumpira ili drugog korjenastog povrća, jako se dobro ispeče, osobito u pećnici.
Čičoku možete ispeći u pećnici na temperaturi od 180°C, 45 — 50 min. Kuhana čičoka može biti idealan dodatak juhama i varivima ili kao prilog.
Čičoka se može poslužiti kao zamjena za pire od krumpira, a možete napraviti čips od čičoke tako da je narežete na tanke ploške, prelijete s malo maslinovog ulja, dodate malo soli i zapečete u pećnici dok ne postane hrskava.
Od čičoke možete pripremiti i krem juhu, uz dodatak muškatnog oraščića i češnjaka, a može biti i izvrsna zamjena za krumpir u pripremi njoka.
Također se može koristiti za pripremu pastirske pite na način da se sitno sjeckano korjenasto povrće, luk i mljeveno meso pirja na malo maslinovog ulja. U posudu za pečenje se zatim rasporedi pirjano meso te se na vrh ravnomjerno rasporedi pire od čičoke te kratko zapeče u pećnici.
Zbog svog slatkastog okusa, čičoka se može koristiti i za pripremu slastica i krema, no ona se također može ukiseliti te tako skladištiti izvan sezone.
Čičoka je namirnica bogata složenim ugljikohidratima, željezom, kalijem i vlaknima koja pomažu u snižavanju kolesterola, glukoze u krvi te promoviraju zdravlje probavnog sustava.
Ovo korjenasto povrće može se pripremati na razne načine. Čičoku možete jesti sirovu ili termički obrađenu, s korom ili bez kore. Obzirom na velike količine inulina kojim čičoka obiluje, može izazvati probavne smetnje te svakako preporučamo da počnete s malim količinama čičoke u svojoj prehrani, što će pomoći u sprječavanju probavnih problema poput nadutosti, proljeva ili zatvora.
