Liječenje novorođenačkih i dojenačkih akni

04.02.2020.

Liječenje novorođenačkih i dojenačkih akni

Kako liječiti novorođenačke i dojenačke akne i najčešća pitanja i odgovore potražite ovdje...

Akne su najčešća upalna dermatoza žlijezda lojnica i folikula dlaka (pilosebacealne jedinice). Mogu se javiti u svakoj dobi, no najčešće ih očekujemo u doba puberteta i adolescencije. Po intenzitetu razlikujemo blage, umjereno teške i teške akne, a lezije mogu biti ne-upalne (miteseri ili komedoni) i upalne (papule, pustule, noduli ili ciste).

Ovisno o dobi javljanja razlikujemo:

  • akne dječje dobi,
  • pubertetske ili adolescentne akne,
  • postpubertetske ili akne odrasle dobi.

Akne dječje dobi mogu biti:

  • novorođenačke akne (prvi mjesec života),
  • dojenačke ili infantilne akne (od četvrtog do 12. odnosno 16. mjeseca života),
  • akne srednjeg djetinjstva ili “mid-childhood acne” (od prve do sedme godine života),
  • predpubertetske akne (od sedme do 11. godine života).

Što su novorođenačke i dojenačke akne?

Novorođenačke akne su česte akne. Podjednako se javljaju u ženske i muške novorođenčadi. Smatra se da više od 20% novorođenčadi ima ovaj tip akne. Novorođenačke akne prisutne su pri rođenju ili se javljaju u prva četiri tjedna života. Često ih zovu i ”osipi čišćenja” jer se smatra da se dijete na taj način čisti od majčinih hormona.

Dojenačke (infantilne) akne su rijetke akne koje nastaju u dojenačkom razdoblju i kroz drugu godinu života, obično od četvrtog do 16. mjeseca života. Češće se javljaju u muške djece.

Zašto nastaju novorođenačke i dojenačke akne?

Na razvoj novorođenačkih akni utječe pojačana aktivnost lojnih žlijezda potaknuta majčinim ili vlastitim hormonima (androgenima) te kolonizacija kože kvasci Malassezia species (Pityrosporum ovale).

Razlog nastanka dojenačkih akni obično je nepoznat. Budući da je jasno da akne nastaju zbog pojačane hormonske aktivnosti, a u ovom razdoblju (od četvrtog do 16. mjeseca života) ne očekujemo aktivnost hormona (majčini hormoni su se već iščistili iz organizma djeteta), sve dojenačke akne traže pregled liječnika pedijatra, a prema njegovoj procjeni i pregled dječjeg dermatologa odnosno endokrinologa.

Kako izgledaju novorođenačke i dojenačke akne?

  • Novorođenačke akne su obično blage, lokalizirane na koži čela i obraza. Rijetko mogu biti vidljive i na koži dekoltea i gornjeg dijela leđa. Novorođenačke akne mogu imati upalne i ne-upalne promjene. Obično su vidljivi crveni prištići na bradi ili prištići na čelu. Novorođenačke akne obično ne ostavljaju ožiljke.
  • Dojenačke akne obilježene su više upalnim promjenama, otvorenim i zatvorenim miteserima (komedoni na licu). Upalne promjene mogu biti dublje i jače izražene, katkad i bolne te ostavljati ožiljke. Lokalizirane su najčešće na koži lica, čela, obraza, brade i nosa, rjeđe na koži leđa i dekoltea. Dojenačke akne su obično umjereno teške ili blage.

Kako liječiti novorođenačke i dojenačke akne?

Novorođenačke akne :

  • su obično blage i prolazne
  • spontano nestaju bez stvaranja ožiljaka
  • u većini slučajeve je dovoljno dnevno čišćenje blagim sindetom (sredstvom za pranje koji je dozvoljen za primjenu u novorođenačkoj dobi) i vodom
  • izbjegavati nanošenje masnih krema ili ulja jer će dodatno potaknuti upalu

Dojenačke akne:

  • Potrebno je dermatološko liječenje jer upala u koži može biti dublja što za posljedicu ima stvaranje ožiljaka
  • Nema registriranih preparata za liječenje akne u dojenačko doba, zato se sva terapija primjenjuje pod nadzorom liječnika pedijatra ili dječjeg dermatologa
  • Za početak se savjetuje pranje u sindetu ili preparatu koji u svome sastavu ima cinka (cink djeluje protuupalno). U blažim oblicima dojenačkih akni to može biti dovoljno
  • Za jače izražene upalne promjene kratkotrajno se mogu primijeniti preparati koji se primjenjuju i u liječenju pubertetskih akni (20% azelaična kiselina, 0,025-0,05% tretinoin, benzoil-peroksid, lokalni eritromicin ili klindamicin), ali uvijek pod nadzorom pedijatra ili dječjeg dermatologa
  • Budući da lokalni lijekovi djeluju izrazito iritirajuće, obično se savjetuje držati ih na koži od nekoliko minuta do nekoliko sati i zatim ih isprati vodom
  • Za teže oblike upalnih dojenačkih akni, može se savjetovati sistemska primjena antibiotika (obično eritromicina)

Kako olakšati bebi tokom liječenja

Tijekom primjene kozmetike ili lokalnih lijekova u ovoj dobi treba voditi brigu da se s jedne strane radi o izrazito osjetljivoj koži, a s druge strane o preparatima koji djeluju iritativno i isušujuće. Kao posljedica isušenja i iritacije može doći do razvoja iritativnog kontaktnog dermatitisa (možda će vas također zanimati pročitati i https://lupilu.hr/bebe/dermatitis-kod-beba-simptomi-vrste-i-lijecenje/). Isto tako treba paziti da kozmetika koja se koristi (kreme, masti, ulja) dodatno mogu začepiti otvore lojnih žlijezda i pojačati upalu.

Kada posjetiti liječnika

  • U sve djece s dojenačkim aknama koje duže traju i jačeg su intenziteta potrebno je isključiti pojačanu aktivnost hormona (hiperandrogenemiju). U fizikalnom pregledu traži se dodatna hormonska aktivnost (na primjer, pubična ili aksilarna dlakavost, seboreja, ubrzan rast, hipertrofija spolovila). Sva djeca s dojenačkim aknama koje duže traju traže pregled pedijatra, a on će procijeniti je li potrebna dodatna endokrinološka obrada
  • Ukoliko su akne udružene s intenzivnijim crvenilom, upalnim promjenama ili svrbežom, potreban je pregled liječnika da se isključe i neke druge bolesti kože koje se mogu javiti u ovoj dobi (na primjer infekcije, atopijski dermatitis – https://lupilu.hr/atopijski-dermatitis-bebe-simptomi-vrste-i-lijecenje/ ili slično).

Zaključak

Akne su jedna od najčešćih bolesti kože – https://lupilu.hr/suha-koza-kod-beba-i-djece-sve-o-njezi-lica-i-tijela/. Iako ih obično očekujemo u doba puberteta i adolescencije, akne se mogu pojaviti u svakoj životnoj pa tako i u najranijoj dobi. Novorođenačke akne se javljaju u prvih mjesec dana života, česte su, prolazne i obično ne traže pregled liječnika. Dojenačke akne zbog sumnje na pojačanu hormonsku aktivnost traže pregled pedijatra, a prema procjeni pedijatra i dodatnu obradu.

Članak napisala:

Prim. dr. sc. Nives Pustišek

Prim. dr. sc. Nives Pustišek je specijalist dermatolog i venerolog te subspecijalist dječje dermatologije, zaposlena u Klinici za dječje bolesti Zagreb. 2016. prim. Pustišek je obranila doktorsku disertaciju, za koju je i dobila Dekanovu nagradu na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Autor je i koautor brojnih stručnih/znanstvenih radova i publikacija iz područja dermatologije i venerologije te dječje dermatologije kao i priopćenja na kongresima u Hrvatskoj i inozemstvu. Aktivno sudjeluje u radu Hrvatskog dermatološkog društva Hrvatskog liječničkog zbora. Član je Europske akademije za dermatologiju i venerologiju i Europskog društva za pedijatrijsku dermatologiju. Osim redovnog rada u Ambulanti za dječju dermatologiju i venerologiju, prim. Pustišek aktivna je u javno-edukativnom radu. Sudjelovala je u provođenju edukativnog programa „Edukacija vršnjaka o HIV/AIDS-a za mlade“. Provodi strukturirani edukacijski program za oboljelu djecu i roditelje pod nazivom "Škola o atopiji". Od 2017.g. sudjeluje u projektu Grada Zagreba i Klinike za dječje bolesti Zagreb ”Baš me to zanima”, edukacija djevojčica šestih razreda Grada Zagreba o reproduktivnom zdravlju i njezi kože.

Ostali članci