26.08.2019.

Pelenski osip - simptomi, uzroci i liječenje

Pelenski osip je česta pojava kod naših mališana. U članku saznajte sve o njegovim uzrocima, simptomima te načinima kako liječiti ovu upalu.

Što je pelenski osip i uzroci

Pelenski osip je upala kože pelenske regije i predstavlja najčešći osip kod beba, odnosno  osip kod djece u razdoblju nošenja pelena. Obično se radi o prolaznom osipu na koži pelenske regije kod djece bez temperature uz dobro opće stanje djeteta. Najčešće se javlja između 9. i 12. mjeseca života, a prema studijama više od 50% djece u razdoblju nošenja pelena ima pelenski osip barem u jednoj fazi. U većini slučajeva uzrok pelenskog osipa je iritacija (vlažni medij pelenske regije, iritacija na stolicu i urin), a rjeđe alergija (vlažne maramice, pelena). Česta je superinfekcija kvascima roda Candida. Candida albicans je normalni sastavni dio flore sluznica gastrointestinalnog i genitalnog trakta zdravog organizma. U situaciji kada dođe do narušavanja prirodne ravnoteže imunološkog sustava (na primjer uzimanjem antibiotika, vlažnim medijem pelenske regije), dolazi do njezinog prekomjernog razmnožavanja i pojave infekcije.

Pelenski osip kod djevojčica se javlja nešto češće nego kod dječaka, a uz to, češće se javlja u razdoblju uvođenja tvrde hrane (dohrane), nicanja zubića i uzimanja antibiotske terapije.

 

Uzroci pelenskog dermatitisa:

  • Mehanički čimbenici – samo nošenje pelena je jedan od razloga nastanka pelenskog osipa. Pelenski osip se javlja i kod djece koja koriste jednokratne superapsorbirajuće pelene kao i kod djece koja koriste pamučne. No, danas zahvaljujući superapsorbirajućim jednokratnim pelenama nemamo više tako teške oblike pelenskog osipa kakve smo znali viđati kada su se koristile isključivo pamučne. Napravili smo usporedbu jednokratni i tetra pelena kako bi mogli odabrati najbolje za vašu bebu.
  • Fizički čimbenici – vlažnost pelenske regije, iritacija urina i stolice.
  • Kemijski čimbenici – enzimi stolice: proteaze, lipaze, ureaze i žučne soli iz stolice, amonijak iz urina. 
  • Kvasac CandidaCandidom uzrokovan pelenski osip je najčešća gljivična infekcija na koži. U narodu se o gljivičnim infekcijama na koži često govori u umanjenicama pa se obično nazivaju ”gljivicama na koži” ili ”pelenskim osipom izazvanom gljivicama”
  • Uvođenje čvrste (krute) hrane – mijenja se sadržaj stolice na što osjetljiva koža pelenske regije često reagira.
  • Iritacija, ali moguće i alergija na vlažne maramice, sredstva za pranje ili kreme koje se koriste u pelenskoj regiji.
  • Uzimanje antibiotske terapije – promjena crijevnog mikrobioma i dominacija kvasca Candide.

Simptomi pelenskog osipa 

Pelenski osip je obično lokaliziran na izbočenim dijelovima glutealne regije (koži ”guze”), genitalnoj regiji (spolovilu) i donjem dijelu trbuha. Prvo se pojavi crvenilo, a ako upala duže traje, mogu se javiti ranice (erozije) te kasnije ljuštenje kože i suhoća. Superinfekcija Candidom često se prezentira sitnim pustulama (prištićima s bijelim vrhom). Dijete se obično žali na pečenje i svrbež spolovila te bolno plače kod previjanja, mokrenja ili defekacije. 

Dijagnoza pelenskog osipa je jednostavna na temelju kliničke slike (izgleda promjena), a ponekad se savjetuje uzeti mikrobiološki i mikološki bris. 

Mikrobiološki i mikološki brisevi savjetuju se uzeti kod osipa koji:

  • dulje traju
  • šire se izvan pelenske regije
  • javljaju se uz temperaturu
  • naglašeni su crvenilom oko anusa (uz briseve učiniti i pretragu na parazite u stolici)

Kod ponavljanih osipa lokaliziranih na pelenskoj regiji, pogotovo osipa koji ne reagiraju na terapiju, treba isključiti druge bolesti i stanja poput seborejičnog i atopijskog dermatitisa, psorijaze te bakterijskih, virusnih i parazitarnih infekcija.

Prevencija i liječenje pelenskog osipa

U prevenciji pelenskog osipa najvažnija je pravilna njega pelenske regije. Kožu treba redovito i brižno njegovati te na kvalitetan način zaštititi.

Preporuke za prevenciju pelenskog osipa:

  • redovito mijenjati pelene
  • izbjegavati agresivna sredstva za pranje i prati pelensku regiju u običnoj vodi
  • nježno, ali dobro posušiti pamučnom, mekanom tkaninom
  • zaštititi odgovarajućim hidratantnim preparatima

Zaštitne kreme stvaraju sloj koji štiti od vanjskih utjecaja, iritacije urina i stolice, te imaju umirujuće djelovanje. Ne postoji najbolja krema za pelensku regiju jer je izbor kreme individualan, ovisi o djetetu, odnosno roditelju. Preporuka je uvijek koristiti kreme koje imaju oznaku da se smiju primjenjivati u dječjoj dobi (što je osobito važno kod najmanjih). Posebno se savjetuje primjena krema koje u svome sastavu imaju cink koji sa svojim protuupalnim djelovanjem ne samo da stvara barijernu zaštitu već i pruža zaštitu od sekundarnih infekcija. Upravo zbog protuupalnog djelovanja preparat na bazi cinka bit će dovoljan kao osnovna terapija u liječenju kod većine djece s blažim pelenskim osipom. Ne savjetuje se koristiti ”prirodne lijekove” poput obloga od kamilice jer znaju pojačati crvenilo pelenske regije. U intenzivnijim oblicima pelenskog dermatitisa bit će potrebno uz nadzor liječnika uvesti antimikotik ili antibiotik za lokalnu primjenu, a katkada kratkotrajno i lokalni kortikosteroid. 

Potrebno je javiti se liječniku ako:

  • pelenski osip se ne smiruje uz provedenu klasičnu terapiju
  • dijete bolno plače
  • pelenski se osip širi izvan pelenske regije
  • uz pelenski osip javi se povišena temperatura 

Preporuke za liječenje pelenskog osipa:

  • češće mijenjajte i koristite broj veće pelene
  • dijete perite u običnoj vodi bez vlažnih maramica
  • dobro posušite i, ako je moguće, neko vrijeme dijete držite bez pelena
  • koristite zaštitnu kremu koja u svome sastavu ima cink
  • u dogovoru s liječnikom primijenite lokalni antimikotik (kod superinfekcije Candidom)
  • katkada i antibiotik (superinfekcija bakterijama) ili kortikosteroid (kod jače upale kože)
Nives Pustišek

Članak napisala:

Prim. dr. sc. Nives Pustišek

Prim. dr. sc. Nives Pustišek je specijalist dermatolog i venerolog te subspecijalist dječje dermatologije, zaposlena u Klinici za dječje bolesti Zagreb. 2016. prim. Pustišek je obranila doktorsku disertaciju, za koju je i dobila Dekanovu nagradu na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Autor je i koautor brojnih stručnih/znanstvenih radova i publikacija iz područja dermatologije i venerologije te dječje dermatologije kao i priopćenja na kongresima u Hrvatskoj i inozemstvu. Aktivno sudjeluje u radu Hrvatskog dermatološkog društva Hrvatskog liječničkog zbora. Član je Europske akademije za dermatologiju i venerologiju i Europskog društva za pedijatrijsku dermatologiju. Osim redovnog rada u Ambulanti za dječju dermatologiju i venerologiju, prim. Pustišek aktivna je u javno-edukativnom radu. Sudjelovala je u provođenju edukativnog programa „Edukacija vršnjaka o HIV/AIDS-a za mlade“. Provodi strukturirani edukacijski program za oboljelu djecu i roditelje pod nazivom "Škola o atopiji". Od 2017.g. sudjeluje u projektu Grada Zagreba i Klinike za dječje bolesti Zagreb ”Baš me to zanima”, edukacija djevojčica šestih razreda Grada Zagreba o reproduktivnom zdravlju i njezi kože.

Ostali članci