Pelenski osip - simptomi, uzroci i liječenje - Lupilu Lidl

26.08.2019.

Pelenski osip - simptomi, uzroci i liječenje

Pelenski osip je česta pojava kod naših mališana. U članku saznajte sve o njegovim uzrocima, simptomima te načinima kako liječiti ovu upalu.

Što je pelenski osip i uzroci

Pelenski osip je upala kože pelenske regije i predstavlja najčešći osip kod beba, odnosno  osip kod djece u razdoblju nošenja pelena. Obično se radi o prolaznom osipu na koži pelenske regije kod djece bez temperature uz dobro opće stanje djeteta. Najčešće se javlja između 9. i 12. mjeseca života, a prema studijama više od 50% djece u razdoblju nošenja pelena ima pelenski osip barem u jednoj fazi. U većini slučajeva uzrok pelenskog osipa je iritacija (vlažni medij pelenske regije, iritacija na stolicu i urin), a rjeđe alergija (vlažne maramice, pelena). Česta je superinfekcija kvascima roda Candida. Candida albicans je normalni sastavni dio flore sluznica gastrointestinalnog i genitalnog trakta zdravog organizma. U situaciji kada dođe do narušavanja prirodne ravnoteže imunološkog sustava (na primjer uzimanjem antibiotika, vlažnim medijem pelenske regije), dolazi do njezinog prekomjernog razmnožavanja i pojave infekcije.

Pelenski osip kod djevojčica se javlja nešto češće nego kod dječaka, a uz to, češće se javlja u razdoblju uvođenja tvrde hrane (dohrane), nicanja zubića i uzimanja antibiotske terapije.

 

Uzroci pelenskog dermatitisa:

  • Mehanički čimbenici – samo nošenje pelena je jedan od razloga nastanka pelenskog osipa. Pelenski osip se javlja i kod djece koja koriste jednokratne superapsorbirajuće pelene kao i kod djece koja koriste pamučne. No, danas zahvaljujući superapsorbirajućim jednokratnim pelenama nemamo više tako teške oblike pelenskog osipa kakve smo znali viđati kada su se koristile isključivo pamučne.
  • Fizički čimbenici – vlažnost pelenske regije, iritacija urina i stolice.
  • Kemijski čimbenici – enzimi stolice: proteaze, lipaze, ureaze i žučne soli iz stolice, amonijak iz urina. 
  • Kvasac CandidaCandidom uzrokovan pelenski osip je najčešća gljivična infekcija na koži. U narodu se o gljivičnim infekcijama na koži često govori u umanjenicama pa se obično nazivaju ”gljivicama na koži” ili ”pelenskim osipom izazvanom gljivicama”
  • Uvođenje čvrste (krute) hrane – mijenja se sadržaj stolice na što osjetljiva koža pelenske regije često reagira.
  • Iritacija, ali moguće i alergija na vlažne maramice, sredstva za pranje ili kreme koje se koriste u pelenskoj regiji.
  • Uzimanje antibiotske terapije – promjena crijevnog mikrobioma i dominacija kvasca Candide.

Simptomi pelenskog osipa 

Pelenski osip je obično lokaliziran na izbočenim dijelovima glutealne regije (koži ”guze”), genitalnoj regiji (spolovilu) i donjem dijelu trbuha. Prvo se pojavi crvenilo, a ako upala duže traje, mogu se javiti ranice (erozije) te kasnije ljuštenje kože i suhoća. Superinfekcija Candidom često se prezentira sitnim pustulama (prištićima s bijelim vrhom). Dijete se obično žali na pečenje i svrbež spolovila te bolno plače kod previjanja, mokrenja ili defekacije. 

Dijagnoza pelenskog osipa je jednostavna na temelju kliničke slike (izgleda promjena), a ponekad se savjetuje uzeti mikrobiološki i mikološki bris. 

Mikrobiološki i mikološki brisevi savjetuju se uzeti kod osipa koji:

  • dulje traju
  • šire se izvan pelenske regije
  • javljaju se uz temperaturu
  • naglašeni su crvenilom oko anusa (uz briseve učiniti i pretragu na parazite u stolici)

Kod ponavljanih osipa lokaliziranih na pelenskoj regiji, pogotovo osipa koji ne reagiraju na terapiju, treba isključiti druge bolesti i stanja poput seborejičnog i atopijskog dermatitisa, psorijaze te bakterijskih, virusnih i parazitarnih infekcija.

Prevencija i liječenje pelenskog osipa

U prevenciji pelenskog osipa najvažnija je pravilna njega pelenske regije. Kožu treba redovito i brižno njegovati te na kvalitetan način zaštititi.

Preporuke za prevenciju pelenskog osipa:

  • redovito mijenjati pelene
  • izbjegavati agresivna sredstva za pranje i prati pelensku regiju u običnoj vodi
  • nježno, ali dobro posušiti pamučnom, mekanom tkaninom
  • zaštititi odgovarajućim hidratantnim preparatima

Zaštitne kreme stvaraju sloj koji štiti od vanjskih utjecaja, iritacije urina i stolice, te imaju umirujuće djelovanje. Ne postoji najbolja krema za pelensku regiju jer je izbor kreme individualan, ovisi o djetetu, odnosno roditelju. Preporuka je uvijek koristiti kreme koje imaju oznaku da se smiju primjenjivati u dječjoj dobi (što je osobito važno kod najmanjih). Posebno se savjetuje primjena krema koje u svome sastavu imaju cink koji sa svojim protuupalnim djelovanjem ne samo da stvara barijernu zaštitu već i pruža zaštitu od sekundarnih infekcija. Upravo zbog protuupalnog djelovanja preparat na bazi cinka bit će dovoljan kao osnovna terapija u liječenju kod većine djece s blažim pelenskim osipom. Ne savjetuje se koristiti ”prirodne lijekove” poput obloga od kamilice jer znaju pojačati crvenilo pelenske regije. U intenzivnijim oblicima pelenskog dermatitisa bit će potrebno uz nadzor liječnika uvesti antimikotik ili antibiotik za lokalnu primjenu, a katkada kratkotrajno i lokalni kortikosteroid. 

Potrebno je javiti se liječniku ako:

  • pelenski osip se ne smiruje uz provedenu klasičnu terapiju
  • dijete bolno plače
  • pelenski se osip širi izvan pelenske regije
  • uz pelenski osip javi se povišena temperatura 

Preporuke za liječenje pelenskog osipa:

  • češće mijenjajte i koristite broj veće pelene
  • dijete perite u običnoj vodi bez vlažnih maramica
  • dobro posušite i, ako je moguće, neko vrijeme dijete držite bez pelena
  • koristite zaštitnu kremu koja u svome sastavu ima cink
  • u dogovoru s liječnikom primijenite lokalni antimikotik (kod superinfekcije Candidom)
  • katkada i antibiotik (superinfekcija bakterijama) ili kortikosteroid (kod jače upale kože)

Članak napisala:

Prim. dr. sc. Nives Pustišek

Prim. dr. sc. Nives Pustišek je specijalist dermatolog i venerolog te subspecijalist dječje dermatologije, zaposlena u Klinici za dječje bolesti Zagreb. 2016. prim. Pustišek je obranila doktorsku disertaciju, za koju je i dobila Dekanovu nagradu na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Autor je i koautor brojnih stručnih/znanstvenih radova i publikacija iz područja dermatologije i venerologije te dječje dermatologije kao i priopćenja na kongresima u Hrvatskoj i inozemstvu. Aktivno sudjeluje u radu Hrvatskog dermatološkog društva Hrvatskog liječničkog zbora. Član je Europske akademije za dermatologiju i venerologiju i Europskog društva za pedijatrijsku dermatologiju. Osim redovnog rada u Ambulanti za dječju dermatologiju i venerologiju, prim. Pustišek aktivna je u javno-edukativnom radu. Sudjelovala je u provođenju edukativnog programa „Edukacija vršnjaka o HIV/AIDS-a za mlade“. Provodi strukturirani edukacijski program za oboljelu djecu i roditelje pod nazivom "Škola o atopiji". Od 2017.g. sudjeluje u projektu Grada Zagreba i Klinike za dječje bolesti Zagreb ”Baš me to zanima”, edukacija djevojčica šestih razreda Grada Zagreba o reproduktivnom zdravlju i njezi kože.

Ostali članci