Hrana za bebe - Lupilu Lidl

11.04.2019.

Hrana za bebe

Uz majčino mlijeko ili formulu, važno je na vrijeme početi s dohranom bebe. Ona ne samo da će osigurati pravilnu prehranu, formirati okusnu paletu i stvoriti prehrambene navike djeteta, već će uvelike utjecati i na razvoj govornog aparata. Provjerite koje namirnice uvesti i u kojoj količini.

Preporuka za prehranu beba do dvije godine starosti

Dohrana bebe, tj. uvođenje krute hrane, ima važnu ulogu pri osiguravanju adekvatnog nutritivnog statusa, pravilne senzibilizacije bebinog imunološkog sustava i prevenciji alergije. Uz to, važan je čimbenik pri oblikovanju budućih djetetovih sklonosti i navika u prehrani.

Kad beba navrši šest mjeseci (ili nešto ranije) započnite s uvođenjem hrane gušće konzistencije, odnosno djetetu ponudite mekšu hranu koju može jesti prstićima, tzv. “finger food”. U razdoblju od 9 do 12 mjeseci djetetu nudite sitno nasjeckanu krutu hranu uz bazu zgnječene ili miksane hrane adekvatne probavljivosti, s većim naglaskom na “finger food”.

Dohranu započnite jednim kuhanim obrokom. Dakle, ne dva ili tri obroka, već jednim kuhanim obrokom dnevno. S uvođenjem usitnjene krute hrane možete početi ako:

  • dijete može samostalno držati svoju glavu i sjediti na vašem krilu
  • iskazuje interes za hranom pružanjem ručica prema hrani dok vi jedete
  • dodatno traži hranu nakon podoja majčinim mlijekom
  • iskazuje interes za konzistenciju hrane (npr. prstićima prelazi preko kašaste izmiksane hrane, bez da je odbacuje)

Koliko bi beba trebala jesti i jede li dovoljno

Isprva će beba pojesti svega nekoliko žličica, no postupno će se količina povećavati, do npr. 125 ml. Važno je djetetu ne gurati hranu, već postepeno, uz prilagodbu na nove okuse i svladavanje gutanja, doći do povećanja volumena obroka. Prilagodba na krutu hranu kod nekih će beba ići brže, a kod nekih sporije — to ponajviše ovisi o neurološkom i kognitivnom razvoju te o napretku djeteta.

Kada se upoznaje s krutom hranom, beba neće biti posve sigurna s obzirom na nepoznat oblik hrane i teksturu koja se dobila usitnjavanjem. Stvorit će katkada i otpor, stoga se pripremite da će početni pokušaji uvođenja krute hrane završiti s komadićima hrane na podu.  No nipošto ne treba očajavati, već strpljivo, toplim pristupom, osmijehom i ohrabrivanjem djeteta treba malo pomalo inzistirati na uvođenju usitnjene krute hrane. Dopustite bebi da vas proučava kada svojim prstima usitnjavate komadiće hrane, jer čitav proces kreće već tada — promatranje pripreme hrane dobar je uvod u glavno hranjenje.

U dobi od 9 do 11 mjeseci dijete bi trebalo imati dva do tri obroka dnevno od 125 do 180 ml. U ovoj je fazi dobro djetetu ponuditi male komadiće hrane koju može jesti prstićima („finger food“) i postupno napuštati miksanu hranu. Ovim je procesom cilj jačati žvačni i govorni aparat, a to se postiže aktivacijom mišića i mehanizama koji sudjeluju u govoru i žvakanju. Djeca koja isključivo jedu miksanu hranu mogu u kasnijem razvojnom razdoblju imati poteškoća s govorom i  artikulacijom, stoga kruta hrana ima, ne samo nutritivnu, već i govorno ispravljujuću ulogu. Drugim riječima, žvakanje krute hrane ima vrlo važnu ulogu pri razvoju govornog aparata.

Postepenim i strpljivim uvođenjem krute hrane beba će do navršenih 12 mjeseci prijeći s izmiksane hrane na krutu hranu usitnjenu do malih komadića. U tom periodu beba je spremna početi s vlastitom dohranom krutom hranom. S navršenih 12 mjeseci, dijete bi u određenoj mjeri trebalo imati stečene prehrambene navike te formirana tri obroka dnevno u količini oko 200 ml, uz dva međuobroka. Beba bi sve aktivnije trebala sudjelovati u obiteljskim obrocima te joj je potrebno nuditi prilagođenu hranu koja se priprema za cijelu obitelj. Pritom je važno paziti na ograničeni unos soli i začina te na posluživanje gnječene hrane ili hrane narezane na male komadiće.

Kako znati da je beba sita

Roditelji kod bebe lakše primjećuju znakove gladi nego li znakove zasićenja. Na sitost djeteta utječe mnogo čimbenika: dob, spol, genotip, razvojna zrelost i način hranjenja. Način na koji roditelj nudi hranu bebi također utječe na sitost ili pak prejedanje. Pogrešno je izrazito braniti ili pak uporno nuditi obilne porcije, jer se time bebi daje iskrivljena poruka o prestanku ili nastavku hranjenja.

UNICEF je aktivno hranjenje definirao kao direktno hranjenje malog djeteta, kao i pomaganje i podršku starijoj djeci u samostalnom hranjenju, vodeći pritom računa o signalima sitosti i gladi djeteta. Ovakav način hranjenja važan je u sprječavanju prejedanja djece, a temelji se na pretpostavci da roditelji mogu prepoznati i reagirati na znakove koje beba odašilje. Preduvjet tome su strpljivost i dopuštanje bebi da se sporo hrani, bez požurivanja ili prisiljavanja na određenu hranu.

Ljudi se rađaju sa sposobnošću da sami reguliraju vlastiti unos energije. Tijekom hranjenja hranitelj (roditelj) i beba komuniciraju verbalnim i neverbalnim znakovima koji mogu utjecati na signale prirodne sitosti. No, iako bebe načelno imaju sposobnost dobre regulacije unosa hrane, neke bebe to nisu u stanju, što u konačnici može dovesti do prejedanja. Ako roditelj regulira unos hrane, a beba i dalje inzistira na hranjenju, tada govorimo o nepoznatom uzroku prejedanja. Pretpostavlja se da za to mogu biti odgovorni geni koji su povezani s nastankom debljine. Poznato je kako bebe koje su isključivo hranjene majčinim mlijekom isprazne tek 27% bočice ili obroka u dohrani, dok je taj omjer kod djece koje su hranjene isključivo dojenačkim formulama čak 68%. Dojenje, odnosno majčino mlijeko, ima dodatne zaštitne učinke od debljine, tj. pruža zaštitu od prejedanja.

Na sitost ili prejedanje može se utjecati odabirom namirnica u dohrani.

  • Izbjegavajte slatke obroke i namirnice pri uvođenju dohrane, jer se time onemogućava nepoželjan glikemijski “šok” poslije obroka i ne stimulira se centar za glad posredovan dopaminskim sustavom u mozgu. Više slatkog — više žudnje za još slatkog.
  • Obraćajte pozornost na mimiku i opće ponašanje djeteta tijekom hranjenja. Ako beba odmiče ili okreće glavu ili pak pokazuje opću nezainteresiranost za nastavak hranjenja, time pokazuje da joj je dosta, a nipošto da može pojesti “još tih pet žlica”. Ohrabrivanjem ili forsiranjem da pojede još tu jednu ili pak pet žlica onemogućava se uspostava samokontrole.
  • Važna je interakcija s obitelji tijekom hranjenja — dijete treba biti u svojoj hranilici otprilike u razini stola te sudjelovati u interakciji za stolom. Pritom je važan i sam odabir hrane koju ukućani imaju na stolu. Teksture, boje, mirisi i oblici hrane utječu na bebinu percepciju hrane koju jedu “uzori”.

Bebe i skupine hrane

Najnovije preporuke navode kako nema potpunog ograničenja u odabiru namirnica. No, iako ne postoje gruba pravila, preporuča se da hrana za bebe sadržava namirnice koje imaju različitu teksturu, a ujedno i nisko glikemijsko opterećenje. Namirnice koje se uvode moraju imati i adekvatnu nutritivnu vrijednost. Primjerice, željezo je važna mineralna tvar na koju posebno treba obratiti pozornost pri odabiru i uvođenju krute hrane.

Iz navedenih razloga u dohranu bi prvo trebalo uvesti povrće, a tek onda voće. Nerijetko djeca odbijaju povrtne obroke ako su im prethodili obroci s voćem koji su slađi. Beba ne razlikuje slatko od neutralnog, poput odraslih, već su njezina osjetila okusa kao prazna ploča — kako okusnu paletu oblikujemo odabirom namirnica, takve će preferencije dijete vjerojatno razviti.

Povrtne namirnice treba birati prema razdoblju godine u kojem se počinje s dohranom.

Tijekom zimskih mjeseci ograničen je opseg povrtnih i voćnih namirnica, no i tada se može pronaći odgovarajuća svježa namirnica prikladne nutritivne vrijednosti. Pažljivim planiranjem dječje dohrane i uvođenja krute hrane možete si znatno olakšati proces dohrane i u zimskim mjesecima.

Primjerice, na jesen možete pripremiti i brzo zamrznuti kockice butternut tikve, tikvica, cikle, špinata i blitve, kao i šljive, borovnice, kruške, višnje i trešnje. Potom ih u zimskim mjesecima možete bezbrižno koristiti kao zasebne namirnice ili pak u raznim međusobnim kombinacijama.

Unatoč spomenutom nepostojanom ograničenju, valja ipak biti racionalan i dohranu ne započinjati namirnicama poput kupusa, brokule, cvjetače i češnjaka ili pak mesom. Takve bi namirnice mogle znatno iziritirati bebin nezreli probavni sustav.

Nakon što uvedete određeni broj povrtnih, a potom i voćnih namirnica, oko 8. mjeseca bebinog života možete početi s uvođenjem mesnih obroka. Preporučljivo je započeti s bijelim mesom peradi (piletine i puretine kontroliranog uzgoja), mesom kunića, tamnim mesom peradi (otkošteni batak), a potom i teletine. Ove vrste mesa imaju znatno podnošljiviju teksturu i probavljivost za bebin probavni sustav od, primjerice, crvenog mesa. Ujedno su savršen izvor esencijalnih aminokiselina, cinka i željeza. Svinjetinu i divljač možete uvesti nakon što beba navrši 12 mjeseci života.

U velikoj se mjeri podržava primjena izuzetno hranjivih jušnih bujona, domaćih mesnih temeljaca junetine, teletine i govedine, jer su sjajan izvor aminokiselina. Pritom se temeljci mogu koristiti u kombinaciji s uvedenim povrtnicama i tako činiti idealan hranjiv obrok u dohrani bebe.

Prehrana beba trebala bi sadržavati ribu. Ona je izrazito probavljiva, nudi pregršt makro i mikronutrijenata te esencijalnih aminokiselina, joda i vitamina B. Prvo bi se trebala uvesti bijela riba, poput oslića, orade i brancina od morskih vrsta riba te pastrva, som i smuđ od riječnih. Nakon toga možete uvesti plavu ribu, primjerice skušu, srdelu i losos, koja obiluje omega-3 masnim kiselinama.

Jaja, posebno bjelanjak, poznati su alergen, no potrebno ga je uvesti prije obaveznog cijepljenja radi senzibilizacije imunosnog sustava. Oko 10. mjeseca možete uvesti žumanjak, a bjelanjak do navršenih 12. mjeseci.

Žitarice mogu biti sastavni dio krutog obroka u dohrani, no poželjnije je krenuti s raznolikim povrtnicama, a tek potom uvesti žitarice koje se mogu kombinirati s povrćem. Važno je naglasiti kako pritom valja koristiti cjelovite (integralne) žitarice, a ne oljuštene (bijele) žitarice koje znatno više opterećuju glikemijski sustav, odnosno stimuliraju rad gušterače i dovode do manje sitosti. Adekvatni izbori pri uvođenju žitarica su: kukuruzna krupica, proso, amaranth, quinoa, ječam, zob, cous cous, pir, riža kontroliranog organskog podrijetla i pšenična krupica. Imajte na umu kako je gluten potrebno uvesti u dohranu bebe kako bi se bebin imunosni sustav na vrijeme senzibilizirao na nj.

Mliječni proizvodi nemaju ograničenja, ipak, kravlje mlijeko kao zaseban obrok nipošto ne bi smjelo biti uvedeno prije navršenih 12 mjeseci života bebe. Jogurti, kefiri, skute, svježi kravlji sir i vrhnje mogu se ponuditi ranije, obično oko 10. ili 11. mjeseca života bebe.

Dodatni savjeti za prehranu beba

  • Koristite plastičnu žlicu prikladnu za dohranu bebe iz materijala koji je BPA free (bez mekane plastike koja bi mogla sadržavati bisfenol A).
  • Pri krutoj hrani možete uvesti plastičnu vilicu prikladnu za bebe kako bi dijete vježbalo motoriku.

Oboružajte se strpljenjem i pripremite se na kreativni nered koji će vaša beba stvoriti.

Članak napisao:

Nenad Bratković

mag. nutricionizma, univ. mag. fitofarmacije i dijetoterapije - Nakon završenog studija na Prehrambeno-biotehnološkom fakultetu, poslijediplomski specijalistički studij Fitofarmacije s dijetoterapijom je završio 2013. godine na Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu u Zagrebu. Za vrijeme fakultetskog obrazovanja još 2004. godine stječe prva iskustva u savjetovalištu za sportsku prehranu, a istovremeno od 2007. godine pokreće vlastito nutricionističko savjetovalište koje nosi naziv NutriKlinika. Organizator je 1.NutriKlinika simpozija na temu “Integrativan pristup zdravlju žene”. Član je znanstvenog odbora Hrvatske udruge za bolesti štitnjače. Stručni je suradnik Udruge oboljelih od celijakije Celivita. u U posljednje je tri godine član medicinske službe i službeni nutricionist KK Cedevita Zagreb, u posljednjim godinama najuspješnijeg košarkaškog kluba u Hrvatskoj Voditelj je i vlasnik NutriKlinike, nutricionističke ordinacije za dijetoterapiju i sportsku prehranu, utemeljene 2007. godine te direktor tvrtke NutriConsult d.o.o. Pasionirani je zaljubljenik u sport, a naročito u trčanje i košarku. Trenira dugoprugaško trčanje – polumaraton i maraton. Otrčao je do sada 8 polumaratona.

Ostali članci