21.12.2023.

Hiperpigmentacija - Što uzrokuje pigmentacijske mrlje?

Hiperpigmentacija (ili pigmentacijske mrlje) pojava je tamnih mrlja na tijelu, odnosno tamnjenje područja kože. Saznajte kako ih spriječiti i što ih uzrokuje.

Pigmentacijske mrlje

Hiperpigmentacije ili pigmentacijske mrlje su vrlo česte promjene boje kože u vidu tamnijih fleka ili mrlja. Hiperpigmentacije nastaju zbog prekomjerne proizvodnje melanina. Melanin je prirodni pigment koji određuje boju kože, kose i očiju. Stvaraju ga pigmentne stanice, melanociti. Više je uzroka koji mogu dovesti do pojačane proizvodnje melanina u melanocitima, a najčešće su to: izlaganje suncu, utjecaj hormona, nasljedna sklonost, upalni procesi u koži i ozljede kože.

Budući da hiperpigmentacije predstavljaju značajan kozmetski nedostatak, dobro je znati kako ih možemo spriječiti, odnosno liječiti.

Hiperpigmentacija (pigmentacijske mrlje)

Pigmentacijske mrlje mogu biti urođene, no najčešće se razvijaju tijekom života. Mogu se pojaviti u različitim oblicima. Iako se pigmentacijske mrlje mogu javiti na različitim dijelovima kože, najčešće se javljaju na dijelovima koji su više izloženi sunčevom zračenju. Obično su potpuno bezopasne, no kod bilo kakve promjene savjetuje se konzultirati liječnika.

Uzrok hiperpigmentacija

Različite vrste hiperpigmentacija se mogu razviti zbog različitih utjecaja.

  • Prekomjerno izlaganje suncu Sunčevo zračenje potiče proizvodnju melanina i koža tamni. U osoba sklonih razvoju hiperpigmentacija, tamnjenje kože može biti neujednačeno, što rezultira stvaranjem hiperpigmentacijskih mrlja. Već stvorene hiperpigmentacijske mrlje nakon izlaganja suncu mogu postati još tamnije i jače uočljive. 
  • Nasljedna sklonost osobe tamnijeg tipa kože sklonije su stvaranju hiperpigmentacija. Hiperpigmentacije se češće javljaju u žena.
  • Utjecaj hormona – pod utjecajem ženskih spolnih hormona, estrogena i progesterona, pojačava se proizvodnja melanina nakon izlaganja kože suncu. Na ovaj način nastaje posebna vrsta hiperpigmentacija poznata pod nazivom melazma. Utjecaj hormona je vidljiv tijekom trudnoće i tijekom uzimanja nekih hormonskih terapija.
  • Starenje – starenjem se u koži smanjuje broj melanocita, stanica koje stvaraju pigment melanin. No, preostale se stanice također mijenjaju u veličini i rasporedu te se nakon 40. godine na koži češće javljaju pigmentacijske mrlje koje su poznate kao staračke pjege
  • Ozljeda ili upala kože – hiperpigmentacije mogu nastati nakon upale kože. Primjerice, nakon akne, dermatitisa, u kontaktu s određenim biljkama u kombinaciji s izlaganjem suncu, kao i kod korištenja određenih mirisa tijekom izlaganja suncu. 
  • Hiperpigmentacije se mogu javiti uz neke autoimune bolesti, bolesti probavnog trakta, metabolične poremećaje i nedostatke određenih vitamina.
  • Addisonova bolest je rijetki endokrini poremećaj smanjene funkcije kore nadbubrežne žlijezde. Udružena je s hiperpigmentacijama koje najčešće zahvaćaju kožu koja je izložena suncu te kožu izloženu trljanju, primjerice kožu laktova ili koljena. 
  • Hiperpigmentacije nakon primjene lijekova – hormonska terapija, kemoterapija, neki antibiotici (tetraciklini), antimalarici, antiepileptici i drugi.

Simptomi hiperpigmentacija

Glavni simptom hiperpigmentacija su tamnije zone kože, obično od svijetlo prema tamnosmeđoj boji. Tamnije zone mogu biti različitih oblika i veličina od nekoliko milimetara do više centimetara. Mogu se pojaviti na različitim dijelovima kože, a najčešće na dijelovima tijela koji su više izloženi sunčevom zračenju, kao što su lice, dekolte, podlaktice i šake.

Vrste pigmentacijskih mrlja

Tamnije se zone uslijed hiperpigmentacije mogu pojaviti u različitim oblicima i veličinama, a razlikujemo nekoliko vrsta hiperpigmentacija.

Pjegice

Pjegice ili efelide su sitne pigmentacije koje se javljaju na licu, dekolteu, ramenima, rukama, a često i na drugim dijelovima kože. Najčešće se pojavljuju u osoba svijetlog tipa kože, često crvene kose i svijetlih očiju. Pjegice su smeđe do ružičaste, blago crvenkaste boje.

Kao i fototip kože, pjegice se nasljeđuju. Sunčevo zračenje potiče njihovo nastajanje u predisponiranih osoba, tako da se počinju primjećivati oko 4. godine života. Poznate su i pod nazivom sunčane pjege.

Pjegice su najčešće hiperpigmentacije kod djece, a također i potpuno bezazlene. Većini ljudi su simpatične.

Staračke pjege 

Stračke pjege ili mrlje od sunca (lentigo senilis ili lentigo solaris) obično su sitne, zatamnjene mrlje na licu, rukama (šake i podlaktice), dekolteu, ramenima i drugim dijelovima kože izloženim suncu. One se uglavnom pojavljuju u osoba starijih od 40 godina, no mogu se javiti i ranije. Same staračke pjege su takođe bezopasne i predstavljaju kozmetički nedostatak. 

Hiperpigmentacija na rukama

Melazma

Melazma ili kloazma su veća područja hiperpigmentacijskih fleka ili mrlja koja se najčešće pojavljuje na licu (obrazi, nos, iznad gornje usne, čelo), ali i na drugim dijelovima tijela (na primjer, koža podlaktice). Obično se pojavljuje u žena.

Melazma nastaje u osoba s nasljednom predispozicijom pod utjecajem sunčevog zračenja, kao reakcija na hormonalne promjene (trudnoća, primjena oralne kontracepcije ili nadomjesne hormonske terapije). Česta je kod trudnih žena i često je nazivaju maskom trudnoće. Obično se povuče nakon trudnoće, sama od sebe.

Lijekovi poput antiepileptika također mogu izazvati melazmu.

Postupalne hiperpigmentacije 

Postupalne hiperpigmentacije ili postinflamatorne hiperpigmentacije su hiperpigmentacije koje nastaju nakon upale ili traume kože te su posljedica cijeljenja kože. Mogu se pojaviti na bilo kojem dijelu kože.

Ovaj tip hiperpigmentacija se češće javlja u osoba tamnijeg tipa kože. Postupalne hiperpigmentacije su takođe česte su u pacijenta koji se liječe od akni, atopijskog dermatitisa, iritativnih i alergijskih kontaktnih dermatitisa. 

Postupalne hiperpigmentacije se mogu javiti i nakon medicinskih tretmana kože, na primjer dermoabrazije, kemijskog pilinga ili laser terapija. Mogu se javiti i na mjestima stalnog i pojačanog trenja kože, na primjer, kod pretilih osoba na pregibnim mjestima.

Fitofotodermatitis je varijanta fototoksičnog dermatitisa koji se javlja na koži koja je u kontaktu s biljkama (koje sadrže aktivne fototoksične komponente (furokumarine) i sunčevog zračenja. Najprije nastaju crvenilo i mjehuri na koži, a potom postupalne dugotrajne hiperpigmentacije. Obično se javlja u ljetnim mjesecima

Berloque dermatitis je varijanta fototoksičnog dermatitisa obilježena postupalnim hiperpigmentacijama nakon lokalne primjene fototoksičnih tvari u kozmetičkim sredstvima.

Prevencija hiperpigmentacijskih mrlja

Prevencija hiperpigmentacijskih mrlja podrazumijeva pravilnu zaštita od sunca

  • izbjegavati direktno izlaganje suncu u vrijeme kada je sunčevo zračenje najintenzivnije
  • nositi zaštitnu odjeću, pokrivalo za glavu i sunčane naočale
  • svakodnevno na otkrivene dijelove tijela (lice, vrat, šake) nanositi zaštitne kreme protiv sunca. Čak i tijekom oblačnih dana.

Prevencija hiperpigmentacije

Tijekom ljetnih mjeseci ne koristiti mirise i kozmetičke preparate koje sadrže fotoaktivne tvari, a mirise ne stavljati direktno na kožu izloženu suncu.

Uklanjanje pigmentacijskih mrlja

U liječenju pigmentacijskih mrlja savjetuje se koristiti sljedeće:

  • dermokozmetičke kreme za njegu kože koje sadrže aktivne komponente i formulirane su za smirivanje hiperpigmentacija, odnosno regulaciju pigmentacija. Temelje se na jednom ili više ključnih sastojaka kojima je zadaća posvijetliti tamne mrlje i ujednačiti boju kože. Uz noćnu kremu, savjetuje se uvijek dnevna zaštita od sunca. 
  • U dogovoru s liječnikom dermatologom, u liječenju hiperpigmentacija se može primijeniti hidrokinon, najučinkovitije lokalno sredstvo za smirivanje hiperpigmentacija. Koristiti ga prema preporuci liječnika, uz pravilnu zaštitu od sunca.
  • Također se u liječenju hiperpigmentacija u dogovoru s liječnikom može primijeniti azelaična kiselina, kojična kiselina, glikolna kiselina, derivati rezorcinola, vitamin C i njegovi derivati, retinoična kiselina i drugo.

Dermokozmetički tretmani koji se mogu savjetovati u liječenju pigmentacijskih mrlja:

  • laser terapija u liječenju pigmentacijskih mrlja. Na hiperpigmentacije se primjenjuje svjetlo velike energije, što dovodi do ljuštenja površinskog ili dubljeg sloja kože.
  • različiti kemijski pilinzi u liječenju pigmentacijskih mrlja. Kemijski piling izaziva ljuštenje i uklanjanje površinskih slojeva kože. Nakon što se stari sloj kože oljušti, pojavljuje se nova koža koja je ravnomjerno pigmentirana.

Važno je znati da dermokozmetičke tretmane provode posebno educirani liječnici jer kod nestručne provedbe može doći do upale kože i razvoja postupalnih hiperpigmentacija. 

Iako su pigmentacijske mrlje najčešće kozmetski nedostatak, svaku nejasnu hiperpigmentaciju, odnosno hiperpigmentaciju koja je novonastala ili se mijenja, potrebno je pokazati liječniku. Pravilnom njegom kože možemo smanjiti šansu za nastanak pigmentacijskih mrlja i osigurati zdrave i ravnomjernije ten, te je tako posebno važna pravilna zaštita od sunca. Liječenje hiperpigmentacija je proces koji traje duže vrijeme (tjednima i mjesecima) te je potrebno biti strpljiv i uporan.

Nives Pustišek

Članak napisala:

Prim. dr. sc. Nives Pustišek

Prim. dr. sc. Nives Pustišek je specijalist dermatolog i venerolog te subspecijalist dječje dermatologije, zaposlena u Klinici za dječje bolesti Zagreb. 2016. prim. Pustišek je obranila doktorsku disertaciju, za koju je i dobila Dekanovu nagradu na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Autor je i koautor brojnih stručnih/znanstvenih radova i publikacija iz područja dermatologije i venerologije te dječje dermatologije kao i priopćenja na kongresima u Hrvatskoj i inozemstvu. Aktivno sudjeluje u radu Hrvatskog dermatološkog društva Hrvatskog liječničkog zbora. Član je Europske akademije za dermatologiju i venerologiju i Europskog društva za pedijatrijsku dermatologiju. Osim redovnog rada u Ambulanti za dječju dermatologiju i venerologiju, prim. Pustišek aktivna je u javno-edukativnom radu. Sudjelovala je u provođenju edukativnog programa „Edukacija vršnjaka o HIV/AIDS-a za mlade“. Provodi strukturirani edukacijski program za oboljelu djecu i roditelje pod nazivom "Škola o atopiji". Od 2017.g. sudjeluje u projektu Grada Zagreba i Klinike za dječje bolesti Zagreb ”Baš me to zanima”, edukacija djevojčica šestih razreda Grada Zagreba o reproduktivnom zdravlju i njezi kože.

Ostali članci