Što je rak dojke?
Rak ili karcinom dojke je zloćudna (maligna) bolest žljezdanog tkiva dojke i najučestalija maligna bolest u ženskoj populaciji, treća po uzroku smrtnosti. Rijetko se javlja kod muškaraca. Podaci pokazuju kako je stopa novootkrivenih karcinoma dojke u 2017. godini u Hrvatskoj bila oko 130 na 100 000 žena, a tijekom 2018. je od raka dojke umrlo 37 od 100 000 žena. Najveći broj raka dojke javlja se oko 50. godine života, a ako se otkrije u ranom stadiju šanse za ozdravljenje su 90%.
Dojka (mamma) je parni organ građen od žljezdanog tkiva, kože, potkožja, mišićnog, vezivnog i masnog tkiva te krvnih i limfnih žila i živaca. To je mliječna žlijezda građena od nakupina žlijezda koje čine režnjeve i luče mlijeko u izvodne kanaliće koji završavaju u području bradavice kao glavnom izlaznom kanalu za mlijeko. Kod muškaraca ostaje u osnovnom obliku, dok kod žena rast i razvoj dojki započinje ulaskom u pubertet pod djelovanjem ženskih spolnih hormona, estrogena i progesterona. Potpuni razvitak dojke događa se nakon poroda, djelovanjem hormona prolaktina koji je odgovoran za stvaranje mlijeka tijekom dojenja.
Dijagnostičke metode za otkrivanje raka dojke su:
- Pregled kod liječnika ili samopregled dojki
- Mamografija – rendgensko snimanje dojki
- Ultrazvuk dojki – najčešće se koristi kao dodatna metoda mamografiji ili kod mlađih žena
- Magnetska rezonanca dojki (MR dojki) – koristi se u nejasnim situacijama ili radi planiranja opsega operacijskog zahvata
- Biopsija dojke – dobiveni materijal šalje se na pregled patologu, odnosno citologu, kako bi se dobila stvarna dijagnoza sumnjive promjene, a radi se pod kontrolom ultrazvuka
- Citološko ispitivanje iscjetka iz dojke – najčešće kad se radi o krvavom iscjetku
- Tumorski marker CA 15-3 – slabo specifičan, koristan kod praćenja liječenja
Tipovi raka dojke
Postoji nekoliko modela kategoriziranja raka dojke, a u ovom tekstu osvrnut ćemo se na osnovne tipove. Najčešće ih dijelimo ovisno o tome prodiru li kroz određeni sloj dijela tkiva dojke gdje se nalaze, odnosno kroz bazalnu membranu.
- Neinvazivni – ne prodire kroz bazalnu membranu (carcinoma in situ), lokalizirani, bolja prognoza
- Invazivni – prodire kroz bazalnu membranu; nažalost je najčešći, a širi se u okolne strukture dojke ili limfnim žilama u udaljene strukture i organe, tj. nastaju metastaze (presadnice), čime se i prognoza bolesti pogoršava
Prema mjestu i porijeklu stanica od kojih nastaje rak dojke postoje:
- Duktalni rak dojke – najčešće dijagnosticiran mamografijom (oko 90%slučajeva), najagresivniji je, najčešće invazivan (75% slučajeva), nastaje iz stanica mliječnih kanalića (ductus lactiferus) i češći u starijoj dobi (iznad 45 godina starosti)
- Lobularni rak dojke – nastaje od stanica mliječnih žlijezda, rjeđi je (oko 11% slučajeva), u 20% slučajeva javlja se obostrano, a kao i duktalni rak dojke može biti neinvazivni i invazivni
- Medularni rak dojke – rijedak invazivni duktalni rak dojke koji nastaje od mliječnih kanalića, povezan s genetskim naslijeđem, češći u dobi od 45 do 50 godina života, bolja prognoza radi bolje osjetljivosti na terapiju
- Tubularni rak dojke – također rijedak oblik invazivnog duktalnog karcinoma dojke, dobra prognoza, prvenstveno se širi unutar kanalića i rijetko se širi u okolne strukture, veličine najčešće do 1 cm, lako se otkriva mamografijom
- Mucinozni rak dojke – stvara sluz (mucus), mekan pri dodiru poput želatine
- Pagetova bolest – rijedak oblik raka dojke koji uzrokuje promjene na koži u području bradavica (krvarenje, svrbež, ljuštenje kože, iscjedak iz bradavice, uvlačenje bradavice) i čini manje od 3% svih karcinoma dojke
- Upalni rak dojke – rijedak (od 1 do 5% slučajeva), brzo se razvija, agresivan, za razliku od drugih praćen upalnim simptomima kao što su crvenilo, osip i bolnost u području dojke
Simptomi raka dojke
- Promjena veličine ili oblika jedne ili obje dojke
- Iscjedak iz bradavice, koji može biti prožet krvlju
- Kvržica ili oteklina na dojkama ili u području pazuha
- Promjena kože na grudima poput kore naranče (franc. peu d’orange)
- Crvenilo bradavice ili oko nje
- Dugotrajni osip i svrbež u području dojke
- Promjena u obliku bradavice, poput uranjanja u dojku
- Bol u dojkama (rijedak simptom karcinoma dojke)
- Udaljene presadnice (metastaze) – jetra, pluća, kosti, mozak, jajnik
Kako napraviti samopregled dojke
Samopregled (palpacija) dojki je najučinkovitija metoda u suzbijanju kasnog otkrivanja raka dojke. Treba ga započeti u dvadesetoj godini života kako bi se steklo iskustvo i spoznaja o obliku i tvrdoći vlastitih dojki. Pregled se obavlja jednom mjesečno, nakon menstruacije, kada su dojke manje osjetljive na dodir.
Najbolje ga je započeti ispred ogledala kako bi se stekao uvid u simetričnost i izgled dojki. Promatranje se obavlja u položaju oslonjenih ruku na bokovima, a zatim kod podignutog položaja ruku. Nakon toga započnite s pipanjem jedne pa druge dojke.
Na slici je prikazana dojka podijeljena na područja (kvadrante) i učestalost pojavljivanja raka dojke u određenim područjima. Toj spoznaji treba prilagoditi i samopregled dojke.
Promjene se pipaju kao tvrde, bezbolne kvržice, obično veličine 1 cm ili veće. Pokušajem stiskanja dojke u području bradavice ponekad se može dobiti krvavi iscjedak.
Pokreti kod samopregleda dojki rade se vrhovima prstiju suprotne ruke i obično kružno spiralno od vanjskog dijela dojke prema bradavici, ali postoje i druge mogućnosti.
Na strani dojke koju pregledavate potrebno je podići ruku iznad glave, čime se zatežu mišići ispod mekog tkiva dojke. Ukoliko su dojke voluminoznije, rukom možete pridržavati donji dio dojke.
Pregled se može obavljati i u ležećem položaju. Kod ležećeg položaja potrebno je postaviti jastuk pod rame iste strane.
Nakon pregleda dojki uputno je prepipati i pazušnu jamu, gdje se nalaze limfni čvorovi dojke.
Kada posjetiti doktora?
- Ako prilikom samopregleda napipate sumnjivu kvržicu na dojci ili u području pazuha
- Ako primijetite asimetričnost dojki
- Ako je prisutan sukrvavi iscjedak iz bradavice
- Ako uočite uvlačenje bradavice
- Ako su prisutne promjene kože dojke (crvenilo, svrbež, koža poput kore naranče i slično)
Uzroci raka dojke
Mnogo različitih čimbenika može utjecati na dobivanje raka dojke. To je rezultat kombinacije načina na koji živimo svoj život, naših gena i okoliša.
- Nasljedni (genetski) čimbenici – prisutnost raka dojke u obitelji, mutacije gena BRCA 1 i BRCA 2 (breast cancer gen 1 i 2), gen TP 53; postoje testovi kojim je moguće ispitati imate li ili ne mutacije navedenih gena
- Izloženost rendgenskom zračenju – učestalo rendgensko ispitivanje prsišta tijekom života, naročito u mladosti zbog drugih razloga, npr. plućne bolesti
- Izloženost višim razinama ženskih spolnih hormona estrogena i progesterona
Nasljedni karcinom dojke
Rak dojke je čest kod mutacije gena BRCA 1 i 2. Kod žena kod kojih postoji prisutnost raka dojke u obitelji uputno je u mladosti ispitati prisutnost mutacije navedenih gena, kako bi se spoznala mogućnost razvoja raka dojke, a time i planiralo češće i intenzivnije praćenje. Kod tih žena, osim raka dojke, češći je i razvoj raka jajnika.
Mutacija gena TP 53 također je prisutna kod žena s većom mogućnošću razvoja karcinoma dojke.
Rizične skupine
- Žene koje su operirale rak dojke – 4 do 5 puta je češća pojava raka i u drugoj dojci
- Nositeljice mutacije gena BRCA 1 i BRCA 2
- Češće rendgensko ispitivanje prsišta u mladosti
- Debljina – povećava rizik
- Ako je pojava prve menstruacije prije dvanaeste godine života, pojavnost raka dojke je nešto češća
- Rak dojke je češći kod starijih prvorotki (prva trudnoća nakon 35. godine života)
- Ako žena nije nikad bila trudna, pojavnost raka dojke je češća
- Dob žene – rak dojke češći je kod žena starijih od 50 godina
- Rak dojke je češći kod žena u menopauzi koje duže od pet godina koriste hormonsko nadomjesno liječenje
- Kod žena koje koriste kontracepciju je blago povećana pojavnost raka dojke
- Pušenje, neumjerena konzumacija alkohola, fizička neaktivnost
- Žene koje nisu dojile – dojenje blago snižava mogućnost razvoja raka dojke
Prevencija protiv raka dojke
- Edukacija o samopregledima dojke – omogućit će povećanje broja prepoznatih problema u ranoj fazi bolesti
- Jednom mjesečno obavljati samopregled
- Kvalitetna prehrana – mediteranska prehrana, češnjak, naranča, šipak (nar), kurkuma
- Vitamin D – više razine vitamina D u organizmu djeluje kao prevencija mogućeg razvoja raka dojke, odnosno donose bolju prognozu kod žena koje su operirale ili na drugi način liječe rak dojke
- Pojačana fizička aktivnost – smanjenje pretilosti (debljine) kao rizičnog faktora
- Umjereno korištenje kontracepcije ili hormonskog nadomjesnog liječenja
- Promjene navika – prestanak pušenja, smanjena konzumacija alkohola
- Mamografija – prvu učiniti u 40. godini života koja će poslužiti kao usporedba za snimke dojki u daljnjem životu; nakon 50. godine života bar jednom treba učiniti mamografiju svake tri godine kod žena gdje nema raka dojke unutar obitelji, odnosno jedanput godišnje gdje postoji podatak o karcinomu dojke u obitelji
- Ultrazvuk dojki – kod mlađih žena koje koriste kontracepciju jednom godišnje nakon 25. godine života ili ako postoji podatak o prisutnosti raka dojke u obitelji
