09.05.2024.

Tumorski markeri — dijagnostika, vrste i normalne vrijednosti

Saznajte što su tumorski markeri, kako se koriste u dijagnostici i terapiji uz primjere vrsta tumorskih markera kao što su jajnika (CA 125) i dojke (CA 15-3).

Tumorski markeri

Saznajte najbitnije pojedinosti o tumorskim markerima u dijagnostici, nadzoru i praćenju razvoja tumora te uspješnosti primijenjene terapije u liječenju tumora, i to prvenstveno onih koji se javljaju u ženskom spolnom sustavu. Razvojem laboratorijskih tehnika, kao i znanstvenim istraživanjima, otkrivene su supstance koje tumor proizvodi i koje su specifične za određene vrste tumora. Prvenstveno služe u otkrivanju i praćenju malignih (zloćudnih) tumora, ali mogu služiti i u praćenju određenih benignih (dobroćudnih) promjena. 

Što su tumorski markeri

Tumorski su markeri najčešće proteini koje proizvode tumorske stanice i koji su specifični za određene vrste tumora. Te supstance proizvode i normalne stanice zdravog organizma, ali u manjim količinama pa se mjerenjem razine tumorskih markera u krvi, urinu ili tkivu može posumnjati na prisutnost i dijagnozu malignih promjena kada su te vrijednosti više od referentnih vrijednosti. 

Stvarna dijagnoza postavlja se odstranjivanjem cijelog ili dijela tumora koji se šalje na patohistološku (PHD) analizu. Naravno da se prije određivanja tumorskih markera određenim dijagnostičkim metodama  mora uočiti tumorozna promjena određenog organa, a markeri će nam pomoći u postavljanju moguće dijagnoze kao i kod praćenja liječenja.

Čemu služe tumorski markeri 

Tumorski markeri služe za:

  • postavljanje dijagnoze — markeri imaju određenu specifičnost za otkrivanje određenih tumora 
  • testove probira — praćenjem razine određenih markera  unutar zdrave populacije  otkriva se moguća prisutnost tumora
  • praćenje — rastom i razvojem tumora povećava se razina markera
  • nadzor — primjenom terapije ili praćenjem razvoja tumora razina markera je bitan parametar koji nam govori o uspješnosti primijenjene terapije u liječenju tumora
  • predviđanje
  • prognoziranje — razina markera omogućava liječniku davanje odgovora na pitanje o uznapredovalosti tumora i njegovoj prognozi.

Vrste tumorskih markera

Klasifikacija tumorskih markera

Tumorski markeri su najčešće proizvod malignih stanica, ali mogu ga proizvoditi i zdrave stanice, no u puno manjoj količini. Oni mogu biti:

  • enzimi
  • specifični proteini
  • receptori
  • hormoni
  • antigeni i sl. 

Kako ih proizvode tumorske stanice koje se razvijaju u određenom tkivu, postoji podjela markera prema tkivu, organu ili sustavu organa u kojima se najčešće nalaze. Tako postoje tumorski markeri koju upućuju na rak jetre, jajnika, testisa, probavnog trakta, itd. Ako se drugim pretragama ustanovi sumnja na tumor određenog organa, potrebno je učiniti set markera kojima se stječe uvid u mogućnost prisutnosti benignog, odnosno malignog oboljenja.

Tumorski markeri jajnika 

CA 125

  • Po građi glikoprotein
  • određuje se iz uzorka krvi pacijentice
  • prvenstveno služi kod praćenja raka jajnika epitelnog porijekla
  • u dobroj je korelaciji s veličinom tumora
  • u 10 do 15% slučajeva ne pokazuje povišene vrijednosti, pogotovo u ranoj fazi raka jajnika
  • povišen kod metastaza u limfnim čvorovima  i kod drugih karcinoma-vrata maternice, dojke, debelog crijeva…
  • može biti povišen kod raka endometrija (sluznica maternične šupljine), gušterače, dojke, probavnog trakta… 
  • može biti povišen u različitim upalama, tijekom menstruacije, trudnoće ili endometrioze
  • normalna vrijednost <35.

CA 125 tumorski marker

HE 4

  • Humani epididimalni protein
  • osjetljiviji i specifičniji od CA 125 za rane stadije raka jajnika i endometrija
  • može biti povišen kod žena koje imaju oštećenu jetrenu ili bubrežnu funkciju pa je preporuka da se uz njega određuju  jetrene i bubrežne probe kojima se isključuje da je njegova povišena vrijednost uzrokovana oštećenjem tih organa
  • određuje se iz uzorka krvi pacijentice
  • normalna vrijednost kod premenopauzalnih žena je do 92, a kod postmenopauzalnih do 121
  • nije pouzdan kod žena mlađih od 18 godina
  • kombinacija vrijednosti CA 125 i HE 4 te statusa menopauze naziva se ROMA indeks (Risk of Ovarian Malignancy Algorithm). U premenopauzalnih žena vrijednosti su: <11,4% niski rizik za rak jajnika,  >11,4% visoki rizik za rak jajnika. U postmenopauzalnih žena su: <29,9% niski  rizik za rak jajnika, >29,9% visoki rizik za rak jajnika.

CA 19-9

  • Antitijelo protiv raka
  • klinički se koristi prvenstveno kod dokazivanja raka gušterače
  • povišena vrijednost kod raka jajnika u slučaju metastaze raka gušterače u jajnike ili kod tzv mucinoznog raka jajnika
  • do 10% populacije ga genetski ne može stvarati
  • određuje se iz krvi, ali i iz tekućine koja se nalazi u plućima ili u trbušnoj šupljini, a koje nastaju kao posljedica rasta tumora
  • Normalna vrijednost <40.

Alfa fetoprotein

  • Prvenstveno se koristi kod dokazivanja raka jetre i testisa
  • kao marker za rak jajnika koristi se u mlađe ženske populacije (do 25 godina) radi dokazivanja raka jajnika koji nastaje iz tzv. zametnog epitela
  • može biti povišen kod dobroćudnih promjena, kao što su upale jetre  i ciroza jetre i u trudnoći
  • normalna vrijednost <10
  • uzima se uzorak krvi pacijentice.

bHCG

  • Humani korionski gonadotropin prvenstveno je hormon trudnoće
  • kao marker se koristi kod raka testisa kod muškarca, a kod žena kod raka posteljice (molla hydatidosa, koriokarcinom…)
  • iako se rijetko pojavljuju, ovaj marker je povišen kod raka spolnih stanica jajnika — disgerminomi, nezreli teratomi…
  • određuje se iz uzorka krvi pacijentice
  • normalna vrijednost <1,2.

CEA

  • Karcinoembrionalni antigen-glikoprotein
  • prvenstveno se određuje radi praćenja raka debelog crijeva, ali može biti dobar pokazatelj praćenja raka želudca, melanoma, raka gušterače…
  • kod žena se određuje radi diferencijalne dijagnoze nađenog tumora u zdjelištu koji može odgovarati jajniku ili crijevu
  • povišene vrijednosti upućuju na tzv. mucinozni rak jajnika, ako smo otkrili tumor jajnika
  • povišene vrijednosti mogu se naći i kod raka dojke
  • u 19% slučajeva povišene vrijednosti imaju pušači
  • normalna vrijednost <3,4.

CEA tumorski marker

Tumorski markeri dojke 

CA 15-3

  • Prvenstveno služi za praćenje raka dojke
  • kod tumora jajnika, rak dojke može metastazirati na jajnik pa povišen marker upućuje na porijeklo tumora jajnika
  • određuje se iz krvnog uzorka pacijentice
  • povišene vrijednosti upućuju na prošireni rak dojke jer je kod lokaliziranog oblika raka dojke povišen u samo 30% slučajeva
  • veća vrijednost u praćenju liječenja ili ponovnog pojavljivanja raka dojke
  • uz marker CA 27-29 u 80% slučajeva se može posumnjati na rak dojke.

Estrogeni receptori (ER) i progesteronski receptori (PR)

  • Određuju se u tkivu raka dojke
  • koriste se u prognozi, ali i u odabiru specifičnog liječeka za rak dojke koji djeluje preko tih receptora.

HER2/neu 

  • Receptor za humani epidermalni faktor rasta
  • određuju se u tkivu raka dojke
  • koristi se u izboru terapije koja preko tog receptora blokira rast stanica raka.

Tumorski marker prostate PSA

  • PSA-prostata specifični antigen
  • značajan tumorski marker kod muškaraca koji služi u otkrivanju i praćenju raka prostate
  • određuje se iz krvi pacijenta
  • nalazi se samo kod raka prostate, što znači da je visoko specifičan
  • može biti povišen i kod dobroćudnog povećanja prostate
  • vrijednost >10 upućuje na rak prostate, a između 4 i 10 su vrijednosti koje mogu biti u benignom povećanju prostate ili kod početnog raka prostate.

Tumorski markeri u dijagnostici

Kada se dijagnosticira (ultrazvukom, RTG, CT, MR…) tumor određenog organa, tumorski markeri će nam pomoći u dijagnozi moguće vrste tumora i njegovog porijekla. Određeni markeri mogu biti povišeni kod različitih tumora različitih organa pa njihovo mjerenje ne znači i dijagnozu maligne bolesti. 

Većina njih imaju povišene razine kod tumora određenih organa pa se kod pronalaska, npr. tumora jajnika, rade ciljano markeri koji su najčešće prisutni kod raka jajnika.

Tumorski markeri nisu visoko specifični za određenu vrstu raka, a i osjetljivost markera (svojstvo markera da među zdravima pronađe oboljele) je promjenjiva.

Uloga tumorskih markera u terapiji

Detekcija i određivanje razine određenog tumorskog markera vrijedan je podatak liječniku radi odabira vrste liječenja, kao i praćenja uspješnosti liječenje.

Kada je primijenjeni lijek uspješan u liječenju određenog raka, pad razine tumorskog markera će biti dokaz učinkovitosti terapije. Također, kod praćenja ponovnog pojavljivanja raka nakon liječenja (recidiv bolesti) može se lako ustanoviti postoji li ponovna aktivnost tumorskih stanica ili ne.

Tumorski markeri u praćenju tijeka bolesti

Nakon što se nekom dijagnostičkom pretragom pronašao tumor određenog organa, isti se može pratiti višekratnim određivanjem razine tumorskog markera u određenom vremenskom razdoblju. Kod agresivnijih tumora porast markera će biti značajniji i brži.

Liječnik će pratiti ima li marker kontinuirani pad ili povećanje razine u određenom vremenskom razdoblju, a kontinuirani pad razine tumorskog markera je povoljan znak.

Koliko su pouzdani tumorski markeri

Iako većina tumorskih markera nije visoko specifična za određenu vrstu raka, oni su vrlo vrijedan podatak koji nam ukazuje u kojem smjeru treba krenuti.

Uz primjenu druge dijagnostike, tumorski markeri pridonose u dijagnozi moguće bolesti. Jedina sigurna metoda će, naravno, biti biopsija određenog tumora koji se zatim šalje na potvrdu patologu koji postavlja patohistološku dijagnozu (PHD).

Tumorski markeri proizvodi su samog karcinoma ili imunološkog sustava bolesnika kao odgovora na prisutnost karcinoma ili nekog dobroćudnog stanja. Njihovo je mjerenje i identifikacija korisno za dijagnozu, liječenje karcinoma i praćenje terapijskog uspjeha. Mjerenje razine  tumorskih markera nije dovoljno za postavljanje  dijagnoze raka, jer su oni ponekad povišeni i kod osoba s određenim dobroćudnim promjenama. 

Tumorski markeri nisu nužno povišeni kod svake osobe koja oboljela od raka određenog organa, a pogotovo u ranim stadijima bolesti. Mnogi tumorski markeri nisu specifični za jedan poseban oblik raka, već mogu biti povišeni kod više vrsta zloćudnih bolesti. Zbog toga, tumorske markere treba razmatrati zajedno s drugim kliničkim i laboratorijskim rezultatima. Normalne vrijednosti za određene tumorske markere koje su navedene u ovom tekstu su u većini laboratorija, ali mogu, ovisno o laboratoriju, biti i drugačije. 

Uz svaki izdani nalaz laboratorij uz izmjerenu vrijednost prikazuje i normalne vrijednosti za markere u određenim jedinicama.

Članak napisao:

Duško Pall, dr. med.

specijalist ginekologije i opstetricije, subspecijalist fetalne medicine i opstetricije, diplomirao je na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1996. godine. Od 2002-2006.g. je na specijalizaciji iz ginekologije i opstetricije u Klinici za ženske bolesti i porode u Petrovoj ulici u Zagrebu. Tijekom specijalizacije polaže poslijediplomski tečaj endoskopske ginekološke kirurgije (laparoskopija, histeroskopija) Ian Donald, poslijediplomski tečaj ginekološko opstetričkog ultrazvuka u Kliničkoj bolnici Sveti Duh u Zagrebu, te poslijediplomski tečaj kolposkopije u Kliničkom bolničkom centru Sestara milosrdnica u Zagrebu. Od 2006. do 2015. godine radi u Općoj bolnici Ogulin i Općoj bolnici Karlovac na Odjelu ginekologije i opstetricije kao specijalist. Od kraja 2015. god. zaposlenik je Doma zdravlja Zagreb Zapad u Primarnoj zdravstvenoj zaštiti žena u ambulanti na Srednjacima. Početkom 2019. stiče naziv užeg specijalista fetalne medicine i opstetricije. Kao vanjski suradnik trenutno radi u Poliklinici Gemini Plus kao i Specijalnoj bolnici Podobnik u Zagrebu. Aktivno sudjeluje na međunarodnim i domaćim kongresima kao i na tečajevima trajnog usavršavanja liječnika.

Ostali članci