Povezanost uma i tijela (kože) poznata je još od davnina i spominje se već u starogrčkoj medicini u Hipokratovim zapisima. Neke od bolesti kože poput primjerice, psorijaze, atopijskog ili seboreičnog dermatitisa, akne, vitiliga i drugih, često se pogoršavaju u stresu. S druge strane, koža je organ dostupan pogledima okoline tako da se promjene na koži ne mogu sakriti i to je često izvor stresa u oboljele osobe. Upravo se zato osobe oboljele od kroničnih bolesti kože često vrte u „zatvorenom krugu“. Bolest se pogoršava u stresu, a istovremeno sama izaziva stres. Poznato je da bolesti kože imaju veliki utjecaj na kvalitetu života oboljele osobe.
Psihodermatologija
- Psihodermatologija je relativno nova grana medicine koja proučava utjecaj psiholoških faktora na početak i tijek kožnih bolesti te se bavi liječenjem kožnih bolesti.
- Iako je veza kože i psihe poznata od davnina, prvi puta naziv psihodermatologija u medicinsku literaturu uvodi Herman Mustaph 1976. godine.
- Psihodermatologija ujedinjuje više medicinskih struka: dermatologiju, psihijatriju i kliničku psihologiju.
Tri su skupine psihodermatoloških bolesti:
Psihosomatske psihodermatološke bolesti
- Dermatološke bolesti koje mogu biti izazvane ili pogoršane stresom.
- Obično se radi o kroničnim bolestima kože koje nastaju zbog nasljedne predispozicije i okolišnih čimbenika, a jedan od čimbenika koji potiče razvoj bolesti odnosno pogoršanja jest stres.
- Tu se primjerice ubrajaju psorijaza, akne, atopijski dermatitis, seboreični dermatitis, alopecija areata i slično.
Primarno dermatološke bolesti sa sekundarnom psihijatrijskom simptomatologijom
- Većina dugotrajnih, kroničnih bolesti kože ima značajan utjecaj na mentalno zdravlje bolesnika te dovodi do razvoja niskog samopoštovanja, anksioznosti, depresije i slično.
- To su kronične i/ili ponavljajuće bolesti kože, posebice one koje se nalaze na dijelovima tijela koji su izloženi pogledima drugih ljudi, poput psorijaze, atopijskog dermatitisa, akni i slično.
Primarno psihijatrijski poremećaji s manifestacijom na koži
- To su bolesti kod kojih bolesnik sam uzrokuje promjene na koži na primjer, čupanje kose (trihotilomanija), kopanje kože (dermatilomanija), tjelesni dismorfni poremećaj i drugo.
Kako su promjene na koži i psiha povezane?
- Veza mozga i kože vidljiva je od ranog embrionalnog razdoblja. Naime, koža i mozak se razvijaju iz istog zametnog listića ektoderma. I zato ako dođe do pogreške u prepisivanju nekog od gena u ovom razdoblju dolazi do pojave nasljednih bolesti koje zahvaćaju strukture kože i mozga, a stručno ih zovemo neurokutani sindromi.
- Koža je dio neuro-imuno-kutano-endokrinog sustava. Na kožu, imunološki i neurološki sustav djeluju brojne male molekule (neurotransmiteri, citokini i hormoni) koje mogu uzrokovati i održavati bolesti.
- Koža je organ dostupan pogledima okoline. Bolesti kože, pogotovo kada su na vidljivim mjestima (lice, vrat, šake) ne mogu se sakriti. Osobama je problem stalno u vidnom polju. Često je, pogotovo kod djece i adolescenata s kožnim bolestima narušena slika o vlastitom tijelu te se stvara osjećaj srama, povlačenja u sebe i smanjenog samopouzdanja.
- Koža reagira na svijet oko nas, ali i na podražaje iznutra. Koža pokazuje naše emocije. Na primjer, crvenilo lica u nelagodi ili bljedilo lica u strahu. Krvne žile, živci, žlijezde ili mišićni elementi u koži reagiraju na autonomni živčani sustav koji se pokreće pod djelovanjem psiholoških podražaja.
Promjene na koži zbog stresa
- Pojam stresa se obično odnosi na neki vanjski događaj koji remeti psihofizičko funkcioniranje i zahtijeva prilagodbu organizma.
- U odgovoru tijela na stres važna je hormonska os hipotalamus-hipofiza-nadbubrežna žlijezda i pojačano lučenje hormona kortizola kojeg i zovemo hormon stresa.
- U stresu se također aktiviraju i drugi sustavi u tijelu poput autonomnog živčanog sustava koji luči svoje hormone i druge male molekule koje pripremaju tijelu za obranu od stresa.
- Način na koji će se pojedinac nositi sa stresom rezultat je nasljedne predispozicije i drugih čimbenika poput dosadašnjih učenja i iskustava.
- Dakle, u stresu se oslobađaju male molekule koje potiču upalu, mijenjaju imunološki odgovor, aktiviraju ili suprimiraju pigmentne stanice, usporavaju cijeljenje rana i podižu razinu histamina.
- Zbog svega se navedenog kao odgovor na stres, u osobe koja ima sklonost da reagira na ovaj način, mogu javiti:
- pogoršanje upale u koži (primjerice, pogoršanje različitih oblika dermatitisa, atopijskog ili seboreičnog dermatitisa, pogoršanje psorijaze, pogoršanje akni)
- crvenilo kože (primjerice, pogoršanje rozaceje);
- pojava urtikarije (urtikarija koja se aktivira u stresu)
- pogoršanje svrbeža kože, pojava drugih senzacija na koži (bol, trnci, pečenje kože)
- gubitak pigmentnih stanica u koži (na primjer, vitiligo)
Promjene na koži beba koje su uzrokovane stresom
- Atopijski dermatitis je najčešća kožna bolest dječje dobi.
- Od 20 do 30% djece tijekom prve godine života ima atopijski dermatitis.
- Uzrok atopijskog dermatitisa je kompleksan i bolest nastaje kao kombinacija nasljedne konstitucije i djelovanja okolišnih čimbenika.
- Uz promjenu u kožnoj barijeri, promijenjen imunološki odgovor i promijenjen mikrobiom kože, stres ima ulogu u pogoršanju simptoma atopijskog dermatitisa.
- Stres može biti „mentalni stres“. Za najraniju dob to je ipak stres roditelja koji se kao „čičak“ zalijepi za dijete. Ali to može biti i „tjelesni stres“ poput primjerice različitih infekcija u dječjoj dobi.
- Svrbež je vrlo neugodan simptom atopijskog dermatitisa i često ima za posljedicu poremećaj sna, kronični umor, slabu koncentraciju i promjene raspoloženja. Dakle, sam atopijski dermatitis podiže razinu stresa u oboljele osobe, što posljedično pogoršava simptome atopijskog dermatitisa.
Kronične bolesti kože imaju veliki utjecaj na kvalitetu života oboljele osobe te često u oboljelih izazivaju osjećaj srama, niskog samopoštovanja i izostanka kontrole nad svojim životom. Također, neke od bolesti kože mogu biti izazvane ili pogoršane djelovanjem stresa. Upravo zato se zadnjih godina uz pravilnu njegu kože i dermatološku terapiju u liječenju bolesti kože sve više kombiniraju psihološke tehnike kojima se oboljelima i članovima obitelji pomaže lakše se suočiti s bolesti.
