Sve o najčešćim refleksima kod beba

17.02.2021.

Sve o najčešćim refleksima kod beba

Pojava različitih refleksa kod beba može izazvati brigu kod roditelja. Pročitajte sve o ovim refleksima te što oni znače za razvoj bebe.

Što su novorođenački refleksi

Novorođenački refleksi su urođeni automatski refleksni pokreti koji se razvijaju prije rođenja. Njihova uloga je održavanje novorođenčeta na životu, pa tako uključuju refleks traženja dojke, sisanja, gutanja, hvatanja, žmirkanja i druge reflekse.

Zdravo terminsko novorođenče po rođenju ima prisutne sve primitivne reflekse, a prilagodbom na život izvan maternice i sazrijevanjem mozga, već u prvim mjesecima života, ti se automatski primitivni refleksi postepeno gube ili blokiraju kako bi se dijete moglo nesmetano razvijati, odnosno usvajati motoričke i druge vještine.

Tijekom redovitih sistematskih pregleda u prvoj godini provjerava se prisutnost, intenzitet i očekivani nestanak pojedinih primitivnih refleksa.

Slijedi opis nekih od najpoznatijih novorođenačkih refleksa.

Moroov refleks

Kako ga prepoznati

Ovaj se refleks javlja kada novorođenče leži na leđima i izloženo je naglom zvučnom podražaju ili podražaju koji uzrokuje nagli pokret glavice. Očituje se simetričnim ispružanjem ruku i nogu uz zabacivanje glavice, kao da se dijete pokušava za nešto iznad sebe uhvatiti, nakon čega se ruke i noge vraćaju prema tijelu. Često je popraćen plačem.

Kada počinje i koliko traje

Moroov refleks javlja se nakon rođenja, a postepeno nestaje do 3. mj., odnosno najkasnije do 6. mj. života.

Kako pomoći bebi

Roditelji se često pitaju kako ublažiti Moroov refleks, koji kod novorođenčadi, posebno one nešto nezrelije, može biti jako izražen.

  • U prvim mjesecima života treba izbjegavati izlaganje djeteta naglim zvučnim podražajima i pokretima.
  • Novorođenče treba podizati s ravne podloge nježno i usporeno uz istovremeno pridržavanje glavice i ručica blizu tijela koje se lagano nagne na jednu stranu.
  • Ako se u prvom mjesecu refleks javlja na uobičajene podražaje ili beba ima Moroov refleks dok spava, što joj može ometati san, ručice djeteta se u tom ranom periodu mogu povremeno prije spavanja nježno povezati uz tijelo posebnom maramom, kako bi dijete mirnije spavalo.
  • Spavanje novorođenčeta ili dojenčeta na trbuhu ne preporuča se jer povećava rizik od sindroma iznenadne dojenačke smrti.
  • Isto tako, nošenje djeteta u marami, koja se može koristiti od rođenja, djeluje umirujuće i smanjuje prekomjernu aktivaciju Moroovog refleksa.

Refleks hvatanja

Kako ga prepoznati

Refleks hvatanja javlja se na ručicama, što se naziva još i palmarni refleks te na nožicama, što se naziva plantarni refleks.

Refleks hvatanja aktivira se laganim pritiskom na mekani dio dlana, odnosno stopala odmah ispod prstiju, nakon čega slijedi automatsko zatvaranje prstiju i stiskanje šačica, odnosno stopala.

Kada počinje i koliko traje

Refleks hvatanja na ručicama se javlja u trudnoći već od 16. tj. trudnoće, a tijekom ultrazvučnog snimanja fetusa očituje se kao refleksno hvatanje pupčane vrpce. Ovaj se refleks može izazvati već od 25. tj. gestacije u prijevremeno rođene djece.

Sazrijevanjem mozga i razvijanjem sve naprednijih motoričkih funkcija refleksi hvatanja polako nestaju. Refleks hvatanja postepeno nestaje do najkasnije 6. mj., što je povezano s razvijanjem funkcije voljnog hvatanja predmeta. Na nožicama se refleks hvatanja zadržava dulje i nestaje oko 9.-12. mj. života, što je povezano s početkom uspravljanja na stopala.

Refleks sisanja

Kako ga prepoznati

Radi se o refleksu koji omogućuje hranjenje i preživljavanje novorođenčeta nakon rođenja. Usko je povezan s refleksom traženja dojke koji mu prethodi, a koji se aktivira laganim dodirom kuta usne nakon čega slijedi okretanje glavice u smjeru podražaja i otvaranje usta.

Refleks sisanja aktivira se doticanjem nepca. Kada majčina bradavica (ili bočica) dotakne nepce, novorođenče automatski počinje sisati.

Sam pokret sisanja ima dvije faze: najprije dijete ustima obuhvati areolu dojke (tamnije pigmentirani dio dojke oko bradavice) te pritisne bradavicu između svog jezika i nepca, a potom slijedi faza u kojoj ritmički pomiče jezik od areole prema bradavici i istiskuje mlijeko. Čitav proces potpomaže negativni tlak koji osigurava da dojka ostaje u djetetovim ustima tijekom pokreta sisanja.

Koordinacija ovih ritmičkih pokreta sisanja s disanjem i gutanjem može biti relativno složen zadatak za novorođenče. Iako su to refleksne radnje, nisu sve bebe jednako učinkovite u sisanju od samog početka. Međutim, uz strpljenje i vježbu, refleks sisanja postaje vještina koju svi savladaju.

Kada počinje i koliko traje

Refleks sisanja javlja se oko 36. tj. trudnoće, a tijekom ultrazvučnih pregleda u trudnoći moguće je vidjeti dijete kako „vježba” sisanje, odnosno siše svoj prst ili ruku.

Refleks se postepeno stišava do 3. mj., što znači da do tada dijete siše na podražaj neovisno o tome je li gladno ili ne. Nakon tog perioda, dijete sve manje refleksno, a sve više voljno okreće glavicu prema dojci i siše, odnosno stavlja svoju ručicu u usta i siše prst ili ruku.

Kako pomoći bebi

Često novorođenče ima poteškoće s dojenjem jer plitkim prihvatom dojke (često samo bradavice) ne dolazi do aktivacije refleksa sisanja. U tom slučaju rješenje može biti jednostavno podešavanje položaja koji će omogućiti širi i dublji prihvati dojke te uspješnu aktivaciju refleksa sisanja.

Nedonoščad često nema razvijen refleks sisanja, ili je on previše slab, pa se privremeno mora hraniti na sondu.

Babinski refleks

Kako ga prepoznati

Babinski refleks javlja se kad se vanjski rub bebinog stopala lagano gladi prstom. Tada se prsti rašire poput lepeze, a palac se odvoji i usmjeri prema gornjem dijelu stopala.

Kada počinje i koliko traje

Babinski refleks smatra se normalnim od rođenja do najkasnije 2. godine života, a javlja li se nakon toga, smatra se patološkom pojavom koja upućuje na neurološko oštećenje.

Refleks hodanja

Kako ga prepoznati

Refleks hodanja ili automatskog hoda aktivira se držanjem novorođenčeta ispod pazuha u vertikalnom položaju i blagim prijenosom težine na jedno stopalo što automatski dovodi do postavljanja drugog stopala naprijed. Naizmjeničnim prijenosom težine na stopala dobiva se dojam automatskog hodanja.

Kada počinje i koliko traje

Refleks hodanja javlja se nakon rođenja, a iščezava oko 2. mj. života.

Ima li razloga za brigu?

Redovitim praćenjem razvoja novorođenčadi i dojenčadi putem sistematskih pregleda u primarnoj skrbi prate se i primitivni refleksi, a najčešće se nalaze sljedeća odstupanja:

  • Ako je dijete rođeno prijevremeno, u skladu sa sazrijevanjem mozga, za očekivati je da će primitivni refleksi nestajati u nešto kasnijoj dobi nego kod terminskog djeteta.
  • Kod poremećaja tonusa u dojenčadi (distoni sindrom ili distonija), često nalazimo produljeno trajanje primitivnih refleksa. Pravovremenim prepoznavanjem ovih obrazaca i započinjanjem neurorazvojne habilitacije, djeca s distonim sindromom postižu zadovoljavajuć ili čak potpuno uredan motorički razvoj.
  • Ako je Moroov refleks asimetričan, odnosno ako jedan ekstremitet zaostaje za drugim, to najčešće upućuje na porođajnu ozljedu ključne kosti ili živaca ruku, što najčešće ne ostavlja trajne posljedice.

Vrlo se rijetko nađu značajna odstupanja primitivnih refleksa u smislu odsutnosti Moroovog refleksa ili slabog refleksa hvatanja, ili pak produljenog trajanja refleksa hvatanja, a tada se gotovo uvijek radi o težim neurološkim oštećenjima središnjeg ili perifernog živčanog sustava.

Članak napisala:

dr. med. Ana Balažin Vučetić

dr.med., spec.pedijatrije - radi kao pedijatar u ambulanti primarne zdravstvene zaštite djece u Zagrebu. Posebna područja njenog interesa uključuju holistički pristup zdravstvenoj zaštiti, rani neurorazvoj te nutritivne potrebe i prehranu trudnica te male djece koja predstavlja temelj zdravlja, rasta i razvoja. Rođena je u Bjelovaru, gdje je završila osnovnu školu i Opću gimnaziju, a Medicinski fakultet u Zagrebu završava 2006. godine. Majka je jednog djeteta. U slobodno se vrijeme bavi jogom, meditacijom i pisanjem.

Ostali članci