04.03.2024.

Kefir - Benefiti za zdravlje, kada ga piti i kome se ne preporuča

Kefir ima brojne benefite za zdravlje stoga nije začuđujuće da je postao sastavni dio prehrane mnogih. Saznajte kada ga piti, ali i kome se ne preporuča.

Kefir za zdravlje

Kefir potječe s planinskog područja Kavkaza u istočnoj Europi, u blizini današnje Turske te samo ime kefir potječe od turske riječi keif što u prijevodu znači dobar osjećaj.

Kefir je fermentirani mliječni napitak koji se pravi dodavanjem starter kultura, odnosno kefirnih zrnaca, koje koriste laktozu, prirodno prisutan mliječni šećer kao hranu. 

Kefirna zrnca su želatinozna zrnca koja sadrže do 61 soj probiotičkih bakterija i kvasaca, pri čemu su glavni sojevi lactobacillus ili bakterije mliječne kiseline. 

Proces pripreme kefira je vrlo jednostavan. Kefirna zrna (1-2 žlice) stave se u sterilnu staklenku, namoče u mlijeko (500 ml), poklope te ostave na sobnoj temperaturu minimalno 24 sata. U međuvremenu bakterije i kvasci fermentiraju laktozu u mliječnu kiselinu, aktivirajući bakterije na rast i razmnožavanje.

Kefir se može izraditi od:

  • kravljeg mlijeka
  • ovčjeg mlijeka
  • kozjeg mlijeka
  • biljnih napitaka
  • vode i sl.

Nakon otprilike 24 sata na sobnoj temperaturi, zrnca se ocijede iz kefira te je on spreman za konzumaciju. Važno je napomenuti kako se već korištena kefirna zrnca mogu koristiti neograničeno.

Zbog procesa fermentacije, kefir je blago gaziran i kiselkast. Tekstura kefira je nešto između mlijeka i jogurta — gušći je od mlijeka, a rjeđi od jogurta.  

Kada je najbolje piti kefir?

Ne postoji idealno vrijeme za konzumaciju kefira, no kao i sa svim probiotičkim namirnicama, preporuča se da se konzumira na prazan želudac — barem 2-3 sata nakon posljednjeg obroka kako bi se postigao najbolji učinak. No, nećete pogriješiti ako ga popijete na pun želudac. 

Kefir — benefit za zdravlje

Kefir na 100 g sadrži:

  • 60 kcal
  • 3,2 g masti
    • Od toga 2 g zasićenih masnih kiselina
  • 4,4 g ugljikohidrata
    • Od toga 4,4 g šećera
  • 3,3 g bjelančevina
  • 0,2 g soli.

Kefir je i odličan izvor:

Benefit #1 regulacija kolesterola

Istraživanje iz 2017. godine je pokazalo kako su pretile žene, koje su 8 tjedana pile kefir s niskim udjelom masnoća, značajno smanjile koncentraciju kolesterola u krvi. 

Naime, probiotici prisutni u kefiru mogu igrati važnu ulogu u tome koliko kolesterola tijelo apsorbira iz hrane. Probiotici, između ostalog, utječu i na to kako tijelo proizvodi, prerađuje i koristi kolesterol. 

Benefit #2 zdravlje probavnog sustava

Studija na životinjama iz 2018. godine, pokazala je kako dodatak kefira utječe i poboljšava omjer dobrih i štetnih bakterija u crijevima

Određene vrste mikroorganizama imaju blagotvoran učinak na zdravlje crijeva. Poznati kao probiotici, ovi mikroorganizmi mogu utjecati na zdravlje na brojne načine, pomažući pri probavi, kontroli težine i utječući na mentalno zdravlje. 

Jogurt je najpoznatija probiotička namirnica u zapadnjačkoj prehrani, ali kefir je zapravo puno koncentriraniji izvor. Naime, kefirna zrnca sadrže do 61 soj bakterija i kvasaca, što ih čini vrlo bogatim i raznolikim izvorom probiotika, iako ta raznolikost može varirati od vrste do vrste. 

Osim probiotika, kefir sadrži i aminokiselinu triptofan, za koju znanstvenici vjeruju kako ima opuštajući učinak na živčani sustav te kao takva pomaže tijelu u procesima peristaltike i probave hrane. 

Benefit #3 antibakterijska svojstva

Određeni sojevi probiotika prisutnih u kefiru štite od infekcija — jedan od njih je i Lactobacillus kefiri, koji je jedinstven za kefir.

Razna istraživanja dokazuju kako probiotici mogu inhibirati rast patogenih, štetnih bakterija poput Salmonelle, Heliobacter pylori te E. coli. Osim probiotika, kefiran — vrsta ugljikohidrata prisutnih u kefiru također posjeduje antibakterijska svojstva. 

Benefit #4 zdravlje kostiju

Osteoporoza je često zdravstveno stanje među starijim ženama  koje karakterizira propadanje koštanog tkiva, čime se povećava rizik od prijeloma. Stoga je vrlo važno osigurati dovoljan unos kalcija na dnevnoj razini.

Punomasni kefir je izvrstan izvor kalcija i vitamina K2, koji imaju središnju ulogu u metabolizmu kalcija. 

Nedavne studije na životinjama povezale su konzumaciju kefira s povećanom apsorpcijom kalcija, što posljedično dovodi do veće gustoće kostiju, a s čime se smanjuje rizik od prijeloma. 

Benefit #5 smanjenje simptoma alergije i astme

Osobe s preosjetljivim imunološkim sustavom sklonije su alergijama koje često kao posljedicu mogu izazvati i astmu.

Ograničena istraživanja na životinjama pokazale su kako kefir utječe na suzbijanje upalnih reakcija povezanih s alergijama i astmom, što za posljedicu ima smanjenje simptoma alergija i astme. Kao što smo naveli, istraživanja su ograničena i izvedena samo na životinjama, stoga su potrebna dodatna istraživanja.

Benefit #6 moguća zaštita od karcinoma

Pretpostavlja se kako probiotici prisutni u fermentiranim mliječnim proizvodima mogu utjecati na rast karcinoma — reducirajući njegov rast na način da stimuliraju naš imunološki sustav. Ova istraživanju su ograničena, provedena su samo u epruvetama te su potrebna dodatna istraživanja.

Benefit #7 niski sadržaj laktoze

Veliki udio odrasle populacije ima intoleranciju na laktozu, odnosno nisu u mogućnosti probaviti laktozu te im tako neprobavljena laktoza stvara probavne tegobe.

Bakterije mliječne kiseline i enzimi, prisutni u kefiru, probavljaju laktozu te stvaraju mliječnu kiselinu. Zato većina osoba s intolerancijom na laktozu općenito dobro podnose kefir i zaostalu laktozu u njoj. No, kefir se može proizvesti i od biljnih napitaka ili vode te je tako 100% bez laktoze. 

Razlike između kefira i jogurta

Iako su kefir i jogurt donekle slični po sastavu i okusu, kefir je ipak hranjiviji nego jogurt

Naime, kefir sadrži čak tri puta više probiotičkih bakterija te su one šireg spektra — posljedično ima i nižu koncentraciju zaostale laktoze. Osim toga, kefir sadrži i niži udio mliječnih masnoća. Sadrži i veći udio bioaktivnih spojeva poput organskih kiselina i peptida.

Kefir sadrži i veću koncentraciju:

  • fosfora
  • kalcija
  • riboflavina
  • magnezija
  • vitamina B12
  • vitamina D.

Kefir i jogurt imaju sličnu strukturu i teksturu, no kefir je ipak malo rjeđe teksture i ima blago gaziran okus.

Kome se ne preporuča kefir?

Konzumacija kefira je sigurna, no ne preporuča se osobama koje imaju alergiju na mlijeko ili mliječne proizvode te osobama koje imaju intolerancije na laktozu i na minimalnu zaostalu količinu laktoze.

Osim toga, osobe sa iritabilnim kolonom mogu iskusiti probavne smetnje — nadutost i povećanu proizvodnju plinova nakon konzumacije kefira zbog prisutnosti probiotika, stoga prvo pokušajte s konzumacijom manje količine, pa je povećavajte prema svojoj toleranciji. 

 

Kefir je fermentirani mliječni napitak vrlo sličan jogurtu, no opet različit i jedinstven.  Porijeklom je s planinskog područja Kavkaza u istočnoj Europi te se tradicionalno proizvodi od kravljeg mlijeka, no danas se sve češće proizvode i verzije kefira bez životinjskog mlijeka. 

Obiluje probiotičkim sojevima i bioaktivnim spojevima koji pomažu pri jačanju i čuvanju imuniteta, utječe na zdravlje probavnog sustava i na zdravlje kostiju. Iskušajte se u pripremi kefira kod kuće, doista je drugačiji. No, ako vam je ipak draži kupovni, ni s njime nećete pogriješiti!

Veronika Gotal

Članak napisala:

Veronika Gotal, magistra nutricionizma

Titulu magistre nutricionizma stekla je 2020. godine u Ljubljani na Biotehniški fakulteti.Kao studentica nutricionizma sudjelovala je u organizacija uspješno izvedenog simpozija o Celijakiji koji je bio prvi puta organiziran od strane studenata. Na fakultetu iskazuje veliki interes za kliničku prehranu i dijetoterapiju, a svoj je studij zaključila diplomskim radom iz istoimenog područja. Od 2021. godine pridružila se timu stručnjaka u NutriKlinici nutricionista Nenada Bratkovića, eminentnom centru za dijetoterapiju i sportsku prehranu, s 15godišnjom tradicijom djelovanja. Svojim kontinuiranim eduiciranjem, znanjem i ambicijama doprinosi radu NutriKlinike i radu s klijentima na brojnim edukacijama, konzultacijama i projektima. Strast joj je kuhanje, gdje svoje znanje iz nutricionizma primjenjuje i u praksi, jer jela osim što trebaju biti ukusna, mogu biti i nutritivno bogata. Kada ne eksperimentira u kuhinji, voli otići u prirodu planinariti ili voziti bicikl.

Ostali članci