01.04.2025.

Ženski spolni hormoni ─ koji su, poremećaji i analiza

Sve što trebate znati o ženskim spolnim hormonima ─ koji sui, koji poremećaji mogu nastati te kada i kako se radi njihova analiza.

Hormoni su tvari koje omogućavaju normalno funkcioniranje organizma. Ženski spolni hormoni omogućavaju normalan razvoj i funkcioniranje ženskog spolnog sustava. Osim osnovnih ženskih spolnih hormona, na rad ženskog spolnog sustava djeluju hormoni drugih žlijezda, kao što su hormoni štitnjače ili nadbubrežne žlijezde i drugi. Kvaliteta ženskih spolnih hormona se prvenstveno očituje u kvaliteti menstruacijskog ciklusa, kao i u mogućnosti ostvarivanja trudnoće.

Proizvodnja hormona u osovini hipotalamus-hipofiza (dijelovi mozga) – jajnici važna je za normalno funkcioniranje ženskog spolnog sustava i nastanak sekundarnih spolnih oznaka – dojki, specifična dlakavost spolovila…

Ženski spolni hormoni  ponekad su važni za funkcioniranje i djelovanje drugih organskih sustava. U ovom tekstu upoznat ćemo vas sa najznačajnijim ženskim spolnim hormonima, kako djeluju, kada se i kako ispituju te do kojih poremećaja dovodi njihova neravnoteža.

Koji su ženski spolni hormoni?

Estrogen

Najveći dio estrogena luči se u jajnicima, dok se mala količina proizvodi u nadbubrežnim žlijezdama i masnom tkivu. Veće količine estrogena počinju se lučiti u vrijeme puberteta. 

Uloga estrogena:

  • djeluje na stvaranje sluznice šupljine maternice (endometrij) u prvoj polovici menstruacijskog ciklusa
  • djeluje na povećanje cervikalne sluzi tijekom plodnih dana, čime se olakšava kretanje spermija od rodnice prema jajovodima
  • djeluje i na rast i razvoj dojki u doba puberteta, ali nema utjecaj na proizvodnju mlijeka
  • pomaže izgradnju kostiju i time osigurava njihovu čvrstoću
  • pridonosi odlaganju masnog tkiva u koži na tipičnim mjestima na tijelu, što dovodi do stvaranja  “ženske figure” tijela
  • održava elasticitet i debljinu kože i sluznice rodnice
  • djeluje na regulaciju tjelesne temperature u mozgu i njegovom smanjenom količinom u doba menopauze dolazi do valunga
  • povoljno djeluje na stanice mozga tako da poboljšava pamćenje, raspoloženje a time i smanjuje mogućnost razvoja psihičkih bolesti
  • u metabolizmu masti povećava razinu tzv. dobrog kolesterola (HDL kolesterol)
  • smanjuje pokretljivost crijeva.

Progesteron

Progesteron proizvode u najvećoj količini jajnici nakon ovulacije, kada nastaje tzv. žuto tijelo, a manjim dijelom se proizvodi u nadbubrežnoj žlijezdi. Tijekom trudnoće proizvodi se u posteljici. 

Uloga progesterona:

  • U drugoj fazi ciklusa djeluje na sprječavanje pretjeranog bujanja endometrija, povećavajući njegovu kvalitetu i time povoljno djeluje na ostvarivanje i održavanje trudnoće
  • djeluje na opuštanje maternice te time sprječava pobačaj ili prijevremeni porod, ali i menstrualne grčeve
  • u pubertetu djeluje na razvoj dojki
  • smanjuje zadržavanje tekućine u tkivima
  • djeluje na kvalitetnije funkcioniranje jajovoda
  • poboljšava proizvodnju hormona štitnjače, čime ima i indirektan utjecaj na metabolizam organizma
  • povoljno djeluje u stresnim situacijama.

Folikulstimulirajući hormon (FSH)

Folikustimulirajući hormon (FSH) proizvodi se u hipofizi te pomaže u razvoju i sazrijevanju folikula u jajnicima žene. Rastom folikula pomaže povećanoj proizvodnji estrogena u jajnicima. Kako raste izlučivanje estrogena, negativnom se povratnom spregom smanjuje njegova količina tijekom menstruacijskog ciklusa. Padom razine estrogena u menopauzi dolazi do povišenja njegove razine u krvi.

Luteinski hormon (LH)

Luteinski hormon (LH) proizvodi se u hipofizi te djeluje na ovulaciju i sazrijevanje žutog tijela u ovulirajućem folikulu koji proizvodi progesteron i estrogen. Nagli porast LH hormona u krvi dovodi do ovulacije i time utječe na reproduktivnu sposobnost žene. Njegovo lučenje je visoko unutar 24 do 36, sati što uzrokuje ovulaciju.

Negativnom povratnom spregom na hipofizu  progesteron i estrogen uzrokuju nagli pad razine hormona. Tijekom menopauze dolazi do porasta LH hormona.

Gonadotropni oslobađajući hormon (GnRH)

Gonadotropni oslobađajući hormon (GnRH) nastaje u  hipotalamusu, a najviše razine su mu oko ovulacije. Djeluje na lučenje FSH i LH.

Estrogen i progesteron kako tijekom menstruacijskog ciklusa rastu negativnom povratnom spregom smanjuju njegovo izlučivanje, što posljedično smanjuje količine FSH i LH u krvi tijekom menstruacijskog ciklusa.

Prolaktin

Hormon prolaktin proizvodi hipofiza te sudjeluje u stvaranju mlijeka u dojkama. Povišena razina se naziva hiperprolaktinemija i može uzrokovati neplodnost u žena jer dovodi do neregularnosti menstruacijskog ciklusa. Povišene razine ovog hormona mogu biti kod tumora hipofize (prolaktinom) ili dojke.

Kod smanjene funkcije štitne žlijezde (hipotireoza) razina prolaktina može biti povišena, kao i u sindromu PCO.

Poremećaji ženskih spolnih hormona

Sindrom policističnih jajnika (PCO sindrom)

Naziv sindrom policističnih jajnika dobio je prema ultrazvučnom izgledu jajnika koji su povećanog volumena i ispunjeni mnogobrojnim sitnim folikulima. Sindrom policističkih jajnika karakteriziran je:

  • neredovitim mjesečnicama
  • povišenom razinom muških spolnih hormona
  • poremećajem razine masnoća u krvi 
  • pojačanom dlakavošću muškog tipa.

Mehanizam nastanka ovog sindroma se može ukratko svesti na povišeno lučenje hormona luteinizacije (LH) iz hipofize kojim se povećava količina folikula u jajniku viškom muških spolnih hormona (testosterona, androstendiona…), što za posljedicu ima razvoj osnovnih simptoma sindroma. 

Simptomi sindroma policističnih jajnika:

  • pojačana dlakavost – uglavnom muškog tipa jer je folikul dlake vrlo osjetljiv na razinu androgena, pojačana dlakavost se javlja na prsima, trbuhu ili licu
  • opadanje kose – prorjeđivanje kose (alopecija)
  • pojava akni – povišene razine androgena i poremećaji kolesterola i masnoća u krvi dovode do izraženije pojavi akni
  • tamnije pigmentacije u području kože vrata, prepona i ispod grudi
  • neredovite mjesečnice – manje od devet menstruacija godišnje, što znači da su ciklusi u prosjeku od 35 do 45 dana, a vrlo rijetko u potpunosti izostaju više od 200 dana
  • povišeni tjelesni indeks mase (BMI) – uzrok može biti i posljedica sindroma u kojem je prisutan poremećaj kvalitetnog iskorištavanja glukoze u krvi u inzulinskoj rezistenciji
  • glavobolje – uzrokovane su nepravilnom razinom ženskih spolnih hormona
  • veća pojavnost raka endometrija u peri i postmenopauzi, kao i prijevremena menopauza (prije 40. godine života).

Dijagnoza se postavlja na osnovu:

  • anamnestičkih podataka o nepravilnosti menstruacijskog ciklusa (devet i manje menstruacija tijekom godinu dana)
  • ultrazvučnog tzv. policističnog izgleda jajnika i povećana volumena jajnika
  • povišene razine muških spolnih hormona (testosterona, androstendiona…).

Radi neredovitosti menstruacijskih ciklusa, kao i poremećene razine estrogena i progesterona, ostvarivanje trudnoće je otežano.

Liječenje sindroma policističnog jajnika:

  • oralna kontracepcijska terapija
  • metformin i mioinozitol, jer je često uz njega prisutna i  inzulinska rezistencija
  • uporaba lijekova klomifena ili letrozola za kvalitetniju ovulaciju.

Prevencija PCOS-a:

  • redukcija tjelesne težine i pojačana fizička aktivnost
  • prehrana s umjerenim unosom ugljikohidrata, hrana bogata vlaknima i proteinima
  • riblji obrok bar dva puta tjedno
  • unos antioksidansa (kurkuma, raznoliko voće i povrće)
  • pripravci od cjelovite soje ili mljevene lanene sjemenke su bogati izvor biljnih estrogena 
  • orašasto voće
  • zeleni čaj, čaj od metvice…

Hipogonadotropni hipogonadizam

Snižene su razine hormona GnRH,  FSH i LH, što posljedično dovodi do niže razine estrogena i progesterona. Poremećaj je nastao na razini mozga (hipofiza, hipotalamus) te je vrlo rijedak. Javljaju se nepravilnosti menstruacijskog ciklusa.

Uzrok može biti:

  • krvarenje u području hipofize kod otežanog porođaja
  • tumori i upale u području hipofize ili hipotalamusa
  • pretjerani gubitak tjelesne težine, čime se gubi masno tkivo kao osnovni izvor za stvaranje ženskih spolnih hormona.

Kako su niske razine estrogena i progesterona te ženski spolni sustav, kao i sekundarne spolne oznake mogu biti slabije razvijene, a izostanak menstruacijskog ciklusa otežava zatrudnjivanje. Trudnoća je moguća samo uz primjenu hormonskih pripravaka.

Rana osteoporoza radi smanjenog unosa kalcija u kosti, što je pod utjecajem ženskih spolnih hormona. Hormonskim preparatima se sprječavaju neželjene posljedice.

Hipergonadotropni hipogonadizam

Hipergonadotropni hipogonadizam poremećaj je na razini jajnika. Niske su razine estrogena i progesterona uz više razine LH i FSH. Ne dolazi do ovulacije pa je time prisutan sterilitet. Moguć je razvoj puberteta u kasnijoj dobi (iznad 16. godine života). 

Hipergonadotropni hipogonadizam može biti urođeni ili stečeni.

Turnerov sindrom je primjer nasljednog oblika bolesti kod žena i uzrokovan je nedostatkom dijela ili cijelog drugog X spolnog kromosoma ako u jajniku postoji defekt enzima za stvaranje ženskih spolnih hormona. U slučaju upalnih bolesti jajnika, velikih cista ili operacijskih zahvata sa oštećenjem velikog dijela tkiva jajnika.

Prijevremena menopauza

Prilikom rođenja svako žensko dijete se rodi sa određenom rezervom jajnih stanica koja omogućava generativnu dob žene do 50 ili 55. godine kada se ulazi u menopauzu. Prijevremena menopauza je prestanak menstruacije prije 40. godine života radi toga što je došlo do potrošenosti jajnika. Prijevremena menopauza češća je kod žena sa sindromom policističnih jajnika

Nedostatkom ženskih spolnih hormona dolazi do pojave ranih i kasnih simptoma menopauze u ranoj životnoj dobi:

  • valunzi, nesanica, loše raspoloženje
  • osteopenija i osteoporoza-slabost koštanog sustava
  • suhoća kože vanjskog spolovila i sluznice rodnice
  • pad kvalitete spolnog odnosa
  • opadanje kose
  • ljuskanje kože
  • sklonost anksioznim stanjima…
  • uputno je hormonsko nadomjesno liječenje.

Prolaktinom 

Adenom hipofize proizvodi povišene razine hormona prolaktina te dovodi do neregularnosti menstruacijskog ciklusa. Započinje neželjeno lučenje mlijeka u dojkama, česta je suhoća rodnice i bolni spolni odnosi, a može dovesti do zakašnjelog puberteta.

Liječenje:

  • Bromokriptin (Bromergon) ili carbegolin (Dostinex) – tablete koje propisuje endokrinolog ili ginekolog za smanjenje razine prolaktina
  • operacijsko odstranjenje adenoma hipofize
  • primjena biljke konopljike smanjuje razinu prolaktina.

BHCG (humani korionski gonadotropin)

BHCG proizvodi buduća posteljica te određuje kvalitetu trudnoće. U razmaku od 48 do 72 sati porast treba biti 1,5 do 2 puta. Nepravilan porast ukazuje na prijeteći pobačaj ili izvanmaterničnu trudnoću. Služi u testu ranog kombiniranog probira za mogućnost Downovog sindroma, ali i u praćenju molle hydatidose (zloćudna promjena posteljice).

Analiza ženskih spolnih hormona

Kada se radi analiza ženskih spolnih hormona?

Analiza razine većine ženskih spolnih hormona se radi od drugog do petog dana menstruacijskog ciklusa. Prvi dan menstruacije je prvi dan ciklusa. Jedino se progesteron određuje 21. dan menstruacijskog ciklusa.

Obično je potrebno na dan uzimanja uzorka krvi za testiranje razine ženskih spolnih hormona probuditi se bar dva sata prije pretrage i prije vađenja krvi u laboratoriju tridesetak minuta mirovati. Time omogućavamo uredno mjerenja hormona prolaktina.

Što se testira analizom?

Ovisno o potrebi, “set” hormona koji se određuje može biti veći ili manji, ali najčešće se određuju razine:

  • estrogena (estradiol , E2)
  • LH
  • FSH
  • antimulerov hormon (AMH)-govori o veličini jajne rezerve, tj. koliko dugo će žena biti još u generativnoj dobi
  • prolaktin
  • tireoidstimulirajući hormon (TSH)
  • testosteron (povišen kod PCO sindroma)
  • bHCG (humani korionski gonadotropin, hormon trudnoće).     

Referentne vrijednosti hormona

Referentne vrijednosti ženskih spolnih hormona ovise o tome u kojoj su fazi menstraucjskog ciklusa uzete, kao i o tome je li žena u menopauzi.

Estrogen (estradiol) 

  • Folikularna faza 98,1-571 pmol/L
  • Sredina ciklusa 176,5-1153 pmol/L
  • Lutealna faza  122-1094pmol/L
  • Žene u postmenopauzi <18,4-183 pmol/L

Folikul stimulirajući hormon (FSH)

  • Folikularna faza 3,5-12,5 IU/L
  • Ovulcijska faza 4,7-21,5 IU/L
  • Lutealna faza  1,7-7,7 IU/L
  • Žene u postmenopauzi 25,8-134,8 IU/L

Luteinski hormon (LH)

  • Folikularna faza 2,4-13 IU/L
  • Ovulcijska faza 14–95 IU/L
  • Lutealna faza  1-11 IU/L
  • Žene u postmenopauzi 8-58 IU/L

Anti Mullerov hormon (AMH)

  • Izražen je ovisno od laboratorija do laboratorija određenim rasponom jedinica.
  • Ako je vrijednost hormona bliža donjoj granici, znači  manju preostalu rezervu jajnika i sve manju mogućnost za ostvarivanje trudnoće.
  • Povišene razine ovog hormona se mogu naći u sindromu PCO.

Razine prolaktina ovise o laboratoriju, kao i o iskazanim mjernim jedinicama:

  • žene koje nisu trudne 5 – 40 ng/dL (106 to 850 mIU/L)
  • žene koje su trudne 80 – 400 ng/dL (1,700 to 8,500 mIU/L).

 Tireoidni stimulirajući hormon (TSH)

  •    Referentne vrijednosti su od 0,27 – 4,20
  •    Ako se radi o trudnoći: I trimestar 2,5, II i III trimestar 3,0

BHCG

  • Negativan nalaz znači nepostojanje trudnoće.
  • Nepravilan porast označava probleme u trudnoći.
  • Ovisno  laboratoriju i njihovim referentim vrijednostima (<1,2 ili <5IU/L).

Ženski spolni hormoni sudjeluju u razvoju ženskih spolnih organa, menstruacijskom ciklusu, ali i u trudnoći. Svaki poremećaj menstruacijskog ciklusa ili nemogućnost ostvarivanja trudnoće razlog je njihovom određivanju. Paleta ostalih hormona može biti šira ovisno o problemu. Ženski spolni hormoni se određuju početkom ciklusa tj 2. do 5. dan menstruacijskog ciklusa i daju uvid u mogući problem. Kombinacija anamnestičkih podataka pacijentice, ginekološki pregled i ultrazvučni nalaz ginekologa upućuju na smjer obrade.

Članak napisao:

Duško Pall, dr. med.

specijalist ginekologije i opstetricije, subspecijalist fetalne medicine i opstetricije, diplomirao je na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1996. godine. Od 2002-2006.g. je na specijalizaciji iz ginekologije i opstetricije u Klinici za ženske bolesti i porode u Petrovoj ulici u Zagrebu. Tijekom specijalizacije polaže poslijediplomski tečaj endoskopske ginekološke kirurgije (laparoskopija, histeroskopija) Ian Donald, poslijediplomski tečaj ginekološko opstetričkog ultrazvuka u Kliničkoj bolnici Sveti Duh u Zagrebu, te poslijediplomski tečaj kolposkopije u Kliničkom bolničkom centru Sestara milosrdnica u Zagrebu. Od 2006. do 2015. godine radi u Općoj bolnici Ogulin i Općoj bolnici Karlovac na Odjelu ginekologije i opstetricije kao specijalist. Od kraja 2015. god. zaposlenik je Doma zdravlja Zagreb Zapad u Primarnoj zdravstvenoj zaštiti žena u ambulanti na Srednjacima. Početkom 2019. stiče naziv užeg specijalista fetalne medicine i opstetricije. Kao vanjski suradnik trenutno radi u Poliklinici Gemini Plus kao i Specijalnoj bolnici Podobnik u Zagrebu. Aktivno sudjeluje na međunarodnim i domaćim kongresima kao i na tečajevima trajnog usavršavanja liječnika.

Ostali članci