Turnerov sindrom - kako ga dijagnosticirati i metode liječenja

13.08.2020.

Turnerov sindrom - kako ga dijagnosticirati i metode liječenja

Komplikacije povezane sa nedostacima kromosoma mogu ozbiljno naštetiti zdravlju djeteta. Saznajte sve o Turnerovom sindromu i načinima njegova liječenja.

Turnerov sindrom je prvi puta opisan 1938. god. i danas znamo da je to jedan od najčešćih kromosomskih poremećaja u ljudi. Javlja se isključivo kod osoba ženskog spola. Jedna od 2000 do 2500 djevojčica rađa se sa Turnerovim sindromom.

Što je Turnerov sindrom?

Radi se o poremećaju na jednom od dva spolna X kromosoma u žena, kod kojega kromosom može potpuno ili djelomično nedostajati u svim ili u samo nekim stanicama. 

Ovisno o tome koliko je opsežan taj nedostatak, mogu se javiti različiti medicinski i razvojni problemi, od niskog rasta, preko zatajenja jajnika, do srčanih grešaka. 

Dijagnoza se u pojedinim slučajevima može postaviti već prije rođenja, a najčešće se postavlja tijekom prvih godina života. U rijetkim, blagim oblicima, postavljanje dijagnoze može biti odgođeno do adolescencije ili rane odrasle dobi. Turnerov sindrom nije uzrok mentalnih teškoća.

Uzrok Turnerovog sindroma

Turnerov sindrom nastaje u najranijem periodu razvoja oplođene jajne stanice kada, iz nepoznatog razloga, dolazi do genetske greške, odnosno neispravnog oblikovanja kromosoma X. 

Nedostatak kromosoma X može biti kompletan ili djelomičan. Budući da taj nedostatak zapravo predstavlja manjak genetskog materijala, dolazi do poremećenog razvoja brojnih organa i tkiva.

Simptomi Turnerovog sindroma

Simptomi prije rođenja

Prije rođenja je moguće u težim oblicima ultrazvučnim pregledom uočiti određene malformacije i postaviti sumnju na Turnerov sindrom u ranoj trudnoći (14.-16. tjedan). Najčešće se može vidjeti izraslina koju zovemo cistični higrom, anomalije razvoja kao što je potkovasti bubreg ili srčana greška te nakupljanje tekućine u tkivima fetusa (fetalni hidrops). 

Turnerov sindrom je čest genetski uzrok spontanih pobačaja. 

Simptomi kod malene djece

Pri rođenju djeteta s tipičnim Turnerovim sindromom uočavaju se znakovi koji mogu upućivati na dijagnozu Turnerovog sindroma. Takva novorođenčad uglavnom ima nešto nižu porođajnu masu i dužinu od prosjeka. Često imaju otečene ručice i nožice zbog limfedema te lošije oblikovane nokte. Imaju veći rizik od razvojne displazije zgloba kuka, a dio njih ima i srčanu grešku koja može biti opasna po život, prvenstveno se radi o hipoplastičnom lijevom srcu i koarktaciji aorte.

Turnerov sindrom kod djece se prezentira nižim rastom, uz razna dodatna obilježja koja se javljaju u različitom opsegu i u različitim kombinacijama: 

  • visoko i usko nepce, nepravilan rast zubiju i nepravilan zagriz
  • uvučena ili mala donja čeljust
  • široki vrat ili postojanje dodatnih nabora kože na vratu (tzv. pterigij)
  • nisko položene uši
  • niski rast kose sa stražnje strane prema vratu
  • širok prsni koš sa široko razmaknutim bradavicama
  • ruke u ispruženim laktovima savijene prema van (cubitus valgus)
  • deformacija kostiju zapešća (Madelungova deformacija)
  • kratki prsti na rukama i nogama
  • nokti na rukama i nogama uski i uzdignuti kao krovići
  • srčane greške
  • malformacije bubrega
  • brojni pigmentirani madeži
  • skolioza.

O normalnom motoričkom razvoju djeteta predškolske dobi pročitajte u ovom članku

Simptomi u adolescenciji

U tinejdžerica se dodatni problemi odnose uglavnom na zakašnjeli pubertet, što kasnije u velikog broja oboljelih dovodi do neplodnosti.

Jedna od posljedica manjka genetskog materijala na kromosomu X je i poremećaj razvoja jajnika, koji može varirati od blagog smanjenja funkcije do potpunog nedostatka jajnika. 

Iz tog razloga tek 30% djevojaka s Turnerovim sindromom spontano ulazi u neki oblik puberteta, a njih 13% ima spontani razvoj dojki i dobiva prvu menstruaciju. Za razliku od toga, početak rasta spolnih dlačica u djevojaka s Turnerovim sindromom odvija se normalno i nije indikator normalnog ulaska u pubertet. 

Dijagnozu Turnerovog sindroma treba razmotriti u žena s primarnom ili sekundarnom amenorejom (izostankom menstrualnog ciklusa) te u odraslih žena s neobjašnjivom neplodnošću, pogotovo ako su niskog rasta. 

Dijagnoza Turnerovog sindroma

Pretraga koja se zove kariotipizacija otkriva broj i građu kromosoma u stanicama i koristi se (zajedno sa kliničkim obilježjima) za dijagnozu Turnerovog sindroma. Ta se pretraga može raditi prije rođenja, iz uzorka dobivenog invazivnim postupcima, amniocentezom ili biopsijom placente. 

U novije vrijeme razvijene su neinvazivne metode izdvajanja genetskog materijala ploda iz majčine krvi, koje se također mogu koristiti za otkrivanje kromosomskih anomalija prije rođenja.

Normalni kariotip ženske osobe ima 46 kromosoma s dva kromosoma X i to se označava kao 46,XX. 

Kod Turnerovog sindroma kariotipizacija otkriva opseg nedostatka na kromosomu X, pa se tako može otkriti potpuni nedostatak kromosoma X u svim stanicama što se zove monosomija. Dio oboljelih ima nedostatak kratkog kraka kromosoma. 

Najveći broj oboljelih od Turnerovog sindroma ima nedostatak kromosoma X samo u dijelu svojih stanica, dok im ostale stanice imaju uredan broj kromosoma. To se se zove genetski mozaicizam

Postoje i druga genetska obilježja spolnih kromosoma koje se manifestiraju Turnerovim sindromom, a otkrivaju se naprednim genetskim dijagnostičkim metodama kao što je fluorescentna in situ hibridizacija – FISH. Važno je tražiti u svih oboljelih, jer mogu povezana s razvojem malignih bolesti. 

Problemi uzrokovani Turnerovim sindromom

  • Niski rast koji se javlja u 95% oboljelih. 
  • Zbog anatomskih varijacija kostiju glave često se javlja serozni otitis. 
  • U odraslih je čest gubitak sluha radi otoskleroze (okoštavanja košćica koje provode zvuk u srednjem uhu).
  • Spušteni kapak, slabovidnost, strabizam i katarakta.
  • Krvarenje u probavnom sustavu radi malformacija krvnih žila. 
  • Limfedem zbog poremećaja razvoja limfnih žila.
  • Češća pojava upalnih bolesti crijeva: Crohnova bolest, ulcerozni kolitis i celijakija.
  • Povišeni krvni tlak koji može biti uzrokovan srčanom greškom (koarktacija aorte) ili anomalijama bubrega.
  • Povećan rizik od razvoja inzulinske rezistencije i dijabetesa tipa 2.
  • Kardiovaskularne malformacije koje mogu biti opasne po život, kao i disekcija (uzdužno raslojavanje) aorte koja se javlja u odrasloj dobi. 
  • Povećan rizik za razvoj autoimunih bolesti, prije svega štitnjače i dijabetesa tipa 1.
  • Pola oboljelih ima pozitivna protutijela na štitnjaču, a njih 10-30% razvija hipotireozu.
  • Osteoporoza koja je povezana s niskim rastim i manjkom estrogena. 
  • Neplodnost, s obzirom da manjak genetskog materijala na kromosomu X povezan s poremećenim razvojem spolnih stanica i njihovim bržim odumiranjem. Tek 2-8% oboljelih uspije ostvariti prirodnu trudnoću.
  • Iako je inteligencija kod oboljelih normalna, mogu se javiti poteškoće s učenjem. Više o odgoju u obrazovanju djeca s teškoćama u razvoju pročitajte ovdje

Liječenje Turnerovog sindroma

U djetinjstvu se primjenjuje terapija hormonom rasta kako bi se spriječio niski rast u odrasloj dobi. Idealna dob za početak terapije hormonom rasta nije ustanovljena, no činjenica je da se povoljnija konačna visina dobiva duljom primjenom terapije, prije početka puberteta. U dobi od 12-15 godina načešće je potrebno uvesti nadomjesnu terapiju estrogenom.

Neplodnost je u pojedinim slučajevima moguće liječiti, a izbor metode i uspješnost liječenja ovise o brojnim čimbenicima. 

Zaključak

Turnerov sindrom je relativno česta kromosomska anomalija u žena o kojoj se danas jako puno zna. Uz redovito praćenje tima specijalista i uz životne navike koje promoviraju zdravlje, oboljele osobe mogu voditi zdrav i ispunjen život te u pojedinim slučajevima ostvariti i majčinstvo. 

Članak napisala:

Dr. Ana Balažin Vučetić, spec. pedijatrije

radi kao pedijatar u ambulanti primarne zdravstvene zaštite djece u Zagrebu. Posebna područja njenog interesa uključuju holistički pristup zdravstvenoj zaštiti, rani neurorazvoj te nutritivne potrebe i prehranu trudnica te male djece koja predstavlja temelj zdravlja, rasta i razvoja. Rođena je u Bjelovaru, gdje je završila osnovnu školu i Opću gimnaziju, a Medicinski fakultet u Zagrebu završava 2006. godine. Majka je jednog djeteta. U slobodno se vrijeme bavi jogom, meditacijom i pisanjem.

Ostali članci