Migrena - kako je prepoznati i uspješno liječiti

Bolujete li od čestih i jakih glavobolja te sumnjate na migrenu? Saznajte sve o prepoznavanju i liječenju ove kronične bolesti.

Bol koja vam ne da mira

Pulsirajuća, jednostrana ili obostrana bol praćena mučninom, preosjetljivost na svjetlo i zvukove, povraćanje – najčešći su simptomi glavobolje koja se naziva migrena. Ipak, treba naglasiti da nema svaka osoba iste simptome migrene i da treba znati razlikovati migrenu od drugih vrsta glavobolje. Jeste li znali da od migrene pati svaka sedma osoba u svijetu, a među njima čak 400 000 stanovnika Hrvatske? Migrena se ne javlja samo kod odraslih već i kod djece. Istraživanja pokazuju da 3 posto petogodišnjaka pati od migrene, a ta brojka se u adolescentskoj dobi penje do 30 posto. Mnogi osjećaj boli koji uzrokuje migrena uspoređuju s osjećajem kao da im netko s bušilicom buši po glavi. Migrena uistinu može biti bolest koja vam ne da mira, pogotovo ako se ne liječi, a što ju uzrokuje, koji su simptomi migrene u odnosu na simptome glavobolje i kako sebi možete olakšati – pročitajte u nastavku ovog članka.

Što uzrokuje migrenu

Migrena nije jedna od onih bolesti koju možemo nazvati bolešću današnjice. Sam naziv bolesti potječe od latinske riječi hemicranias, a u svojim spisima je, kao bol u jednoj strani glave, opisuje i otac medicine Hipokrat. Dakle, uzrok migrene nije suvremeni način života, ali on može doprinijeti razvoju migrene, odnosno boli. Također, pokazalo se da migrena može biti nasljedna pa bolesnik obično ima krvnog srodnika s migrenskom glavoboljom. Evo što  stručnjaci navode kao glavne uzročnike ili okidače migrene;

• Stres ili uznemirenost – ovaj uzrok možemo pripisati suvremenom stresnom načinu života. Stres na poslu, pa stres kod kuće jer pokušavamo sve izbalansirati. Stres i uznemirenost popraćene migrenom nerijetko osjećaju i novopečene majke jer se nađu “na nepoznatom terenu” te nedovoljno odmaraju o čemu smo pisali ranije na našem portalu (15 stvari koje bih voljela da sam znala prije nego što sam postala mama).
• Klimatske promjene – nagle promjene vremena i promjene u temperaturi zraka, vlaga pa čak i barometarski tlak mogu pokrenuti lavinu simptoma od kojih je jedna i migrenska bol što najbolje znaju meteropati.
• Prehrana – ova kategorija uzročnika migrene odnosi se na neadekvatnu prehranu što znači da vam određene namirnice, hrana ili piće mogu uzrokovati migrenu
• Dijetni režimi – ukoliko jedete neredovito, preskačete oboroke ili u prehranu uključujete neku vrstu dijete to vam može uzrokovati migrensku bol. Primjerice, jedna od trenutno najpopularnijih je Keto dijeta u kojoj tijelo prilikom prilagođavanja na ovaj način ishrane gubi minerale što uzrokuje jaku glavobolju kod većine osoba. Dijeta slična ovoj je i LCHF način ishrane kod koje je migrenska glavobolja, također, jedna od čestih nuspojava. Općenito na nagli prestanak unošenja ugljikohidrata tijelo reagira glavoboljom ili migrenom.
• Hormonalne promjene tijekom menstruacije i menopauze – ovo je glavni razlog zbog kojeg žene od migrene pate tri puta češće nego muškarci. Dolazi do narušavanja hormona progesterone i estrogena koji utječu na receptore u mozgu.
• Trudnoća – zbog brojnih promjena tijekom trudnoće glavobolja i migrena su gotovo nezaobilazna pojava u tih “čarobnih devet mjeseci” o čemu više možete saznati klikom na sljedeću poveznicu; Sve o glavoboljama u trudnoći .
• Pušenje – nedovoljak dotok krvi u mozak kao posljedica pušenja je ujedno i uzročnik migrene kod pušača.

U navedeni popis uzročnika migrene, prema riječima stručnjaka, može se uključiti i karakter osobe ukoliko je osoba ambiciozna i temperamentna. Karakter često određuje na koji ćemo način doživljavati svakodnevne situacije što nas opet vraća na stres i uznemirenost s vrha ovog popisa. O načinima liječenja migrene više ćemo vam reći u nastavku no prvi korak je, očito, prevencija na što itekako možete sami utjecati.

Razlika između glavobolje i migrene

Oko 80 posto svih glavobolja spada u takozvane primarne glavobolje dok se ostatak odnosi na glavobolje uzrokovane upalom sinusa, meningitisom, povišenim krvnim tlakom ili tlakom u očima, traumom glave, uzimanjem određenih lijekova i slično. Među primarnim glavoboljama migrena je najznačajnija i treba ju razlikovati od ostalih vrsta glavobolja koje pripadaju ovoj kategoriji. Način i mjesto glave na kojem se javlja, intenzitet boli i popratne smetnje su ono po čemu se razikuje migrena od glavobolje. Tipična lokalizacija migrenske glavobolje je bol u polovini glave, počne u zatiljku i širi se iza oka, a zatim u sljepoočnicu. No, kao što smo istaknuli, mjesto boli nije jedino po čemu je migrena drugačija od glavobolje.

Simptomi glavobolje;

– bol koja se javlja iznenada, većinom u isto vrijeme

– bol koja je konstantno prisutna, ali ne utječe na svakodnevne aktivnosti

– bol koja traje oko sat vremena

– bol na dodir

– ukočenost mišića vrata i ramena

– povišena tjelesna temperatura

– suzne oči

– krvarenje iz nosa

– bol koja zahvaća različita mjesta lubanje

Simptomi i karakteristike glavobolje ovise o tome je li ona iznenadna, uzrokovana stezanjem mišića ili nekim drugim faktorom, no u svakom slučaju su uzroci neki tjelesni poremećaji. Iz tog razloga se glavobolja tretira kao simptom, a ne kao bolest.

Simptomi migrene;

– pulsirajuća i nabijajuća bol

– bol u jednoj strani glave koja obično započinje u zatiljku

– bol koja traje između 4 i 72 sata

– treperenje ispred očiju, tzv. aura

– preosjetljivost na svijetlo i zvukove

– mučnina i povraćanje

– umor i manjak energije

– slabost u nekim dijelovima tijela

– nesposobnost za rad i ostale svakodnevne aktivnosti

– u slučaju dugotrajne boli osjećaj depresije

Migrena često započne ujutro, prije buđenja ili odmah nakon što osoba ustane, a pojačava se tijekom dana, pogotovo prilikom kretanja, sagibanja ili neke druge fizičke aktivnosti. Osobama koje pate od migrene glava u tom trenutku uistinu puca od boli.

Vrste migrene

Za razliku od glavobolje, migrena se ne smatra simptomom nečega već se svrstava u kroničnu bolest. Postoji nekoliko oblika migrenskih glavobolja;

• migrena s aurom ili klasična migrena
• migrena bez aure ili obična migrena
• komplicirana migrena (npr. oftalmoplegična migrena ili bazilarna migrena)

Migreničare odnosno osobe koje pate od migrena najviše pogađaju prva dva oblika migrene –  migrena s aurom i migrena bez aure.

Migrena s aurom

Ovdje se radi o klasičnoj vrsti migrene kojoj prethodi aura. Aura se manifestira kao neuobičajena vidna senzacija – smetnje u vidnom polju, zamućenje vida, svjetleće točkice, zvjezdice ili cik-cak crte, ali može doći i do potpune sljepoće na jednom oku. Kod nekih migreničara javljaju se i drugi neurološki simptomi kao što su smetnje u govoru, utrnulost jedne strane lica, vrtoglavica, promjene raspoloženja. Aura u prosjeku traje oko pola sata nakon čega dolazi do glavobolje, mučnine i preosjetljivosti na svjetlo ili zvuk. Glavobolja nakon aure traje od 8 do 24 sata, a pacijenti su nakon toga iscrpljeni, blijedi, podbuhli i razdražljivi.

Migrena bez aure

Kod obične migrene odnosno migrene bez aure radi se o pulsirajućoj boli koja može trajati puno dulje od migrene s aurom, od 4 do 72 sata. Ovo je vrsta migrene koja započinje već ujutro, a intenzitet boli se s vremenom pojačava. I u ovom su slučaju pacijenti osjetljivi na svjetlo i zvuk, a bol prati osjećaj mučnine i povraćanje. Osobe koje pate od migrena bez aure često prije nego migrena uopće krene imaju veću potrebu za hidratacijom tijela što se nastavlja tijekom trajanja migrene.

Okularna ili očna migrena

Iako je gubitak vida na jednom oku karakterističan za migrenu s aurom, pojavljuje se u još jednom obliku migrene – okularnoj ili retinalnoj migreni. Razlika je u tome što kod ove vrste migrene mogu izostati znaci upozorenja (pritisak ili bol u zatiljku) kao što je to slučaj u ranije navedenim oblicima migrene zbog čega se naziva i “tihom migrenom”. Možete ju prepoznati po sljedećim simptomima;

• svjetlucanje
• crne točke pred očima
• sljepoća

Istraživanja pokazuju da ova vrsta migrene pogađa 1 od 200 osoba koje pate od migrena i iako djeluje zastrašujuće, simptomi se povlače nakon pola sata. Mnogima je teško razlikovati očnu migrenu od migrene s aurom zbog čega stručnjaci savjetuju konzultacije s liječnikom koji će isključivanjem ostalih simptoma utvrditi o čemu se točno radi.

O kojem god obliku migrene da se radi, bol i ostali popratni simptomi iscrpljuju osobu i utječu na njenu svakodnevicu. Zanimljivo je da mnogi migreničari uopće ne prepoznaju da boluju od migrene dok dio migreničara, prema nekim procjenama, njih oko polovine, nikada ne potraži liječničku pomoć kako bi si olakšali takvo stanje.

Kako liječiti migrenu

Prvi korak u liječenju migrene je prepoznati okidače migrene kako biste pokušali prevenirati njenu pojavu ili smanjili njenu učestalost. Naravno, ukoliko to nije dovoljno u terapiju treba uključiti medikamente, odnosno lijekove. No, pokušajte prvo sami utjecati na liječenje migrene;

Promjena prehrane

Ranije smo naveli kako određene namirnice mogu biti okidači ili uzročnici migrene kod migreničara. Hrana i piće koju biste trebali izbjegavati ukoliko patite od migrene su sljedeći;

• pivo, crno vino i šampanjac
• čokolada i umjetna sladila
• pikantni sirevi
• mesni proizvodi poput salama i kobasica
• konzervirana hrana
• kiseli kupus
• grožđe
• kukuruzno i suncokretovo ulje

Što se tiče namirnica koje biste trebali češće unositi u svoju prehranu, preporučuje se hrana bogata Omega 3 masnim kiselinama i hrana bogata magnezijem;

• losos, tuna, skuša, sardine, inćuni
• zeleno lisnato povrće
• mahunarke
• integralne žitarice
• orašasti plodovi i sjemenke
• male količine tamne čokolade

Osim načina prehrane, ukoliko ste migreničar posebno obratite pozornost na količinu vode koju pijete. Dnevni unos ne bi smio biti manji od litru i pol do dvije s tim da napominjemo da ova količina ne uključuje ostalu tekućinu već isključivo vodu.

Promjena u prehrani ne garantira da više nikada nećete dobiti napadaj migrene, ali nakon određenog vremena ćete sigurno primijetiti promjenu u učestalosti pojave migrene.

Prirodno liječenje migrene

Prirodno liječenje migrene može se podijeliti na određene aktivnosti koje mogu ublažiti migrenu ili prirodne lijekove. Među najučinkovitijim ublaživačima migrenske boli i drugih vrsta glavobolje pokazali su se;

• čaj od valerijane ili mažurana
• čaj od đumbira
• kava – ukoliko niste inače osoba koja pije veće količine kave tijekom dana
• eterična ulja od metvice, lavande, eukaliptusa, kamilice ili mažurana

Osim lijekovima iz prirode, pokušajte si pomoći;

• toplim oblogom koji ćete postaviti na stražnji dio vrata
• kupkom za stopala
• masažom glave i sljepoočnica
• akupresurom
• akupunkturom
• bavljenjem jogom i meditacijom

Kombinacija pravilnije prehrane i prirodnog liječenja zbilja može pokazati značajne rezultate u borbi protiv migrene, ali to ne znači da pacijenti u potpunosti mogu zaboraviti korištenje standardnih lijekova.

Lijekovi

Tabletu za glavu treba popiti na vrijeme, pri samom začetku glavobolje, kako bi ona imala učinak. U protivnom, migreničari često reagiraju povraćanjem odmah nakon uzimanja anagetika jer je to popratna pojava snažne migrenske boli. Za ublažavanje boli u većini slučajeva koriste se uobičajeni komercijalni analgetici;

• Voltaren
• Brufen i Neofen
• Nalgesin
• Ketonal i Knavon

Nakon uzimanja tablete savjetuje se povlačenje u zatamnjenu prostoriju i odmaranje kako bi omogućili lijekovima da počnu djelovati.

Ukoliko se analgetici ne pokažu djelotvornima onda se primijenjuju “antimigrenski lijekovi”, najčešće triptani. Radi se o lijekovima koji imaju vazokonstrikcijski učinak što znači da sužuju krvne žile i smanjuju lučenje takozvanih medijatora boli. U praksi se najčešće koristi Sumigra no taj lijek, kao i ostali triptani, se pripisuje isključivo na liječnički recept.

Kako će se pacijent liječiti je, zapravo, proces koji se prilagođava svakoj osobi individualno. Svakako je važno educirati se o samoj bolesti, ali i ne izbjegavati odlazak liječniku jer se radi “samo o glavobolji”.

Kada posijetiti doktora

Ukoliko se migrena javlja više od četiri puta mjesečno, stručnjaci tvrde da svakako trebate posijetiti doktora, točnije, trebali biste se naručiti na pregled kod neurologa. Prije toga bi bilo preporučljivo voditi dnevnik glavobolje u koji biste zapisivali učestalost, trajanje i lijekove koje ste koristili za ublažavanje boli. Na temelju tih podataka liječniku ćete olakšati daljnje postupke i prepoznavanje odgovarajuće terapije. Naime, migrena se kao dijagnoza ne može postaviti niti jednom dijagnostičkom pretragom već temeljitim razgovorom s pacijentom i uzimanjem detaljne anamneze.

Također, liječničku pomoć trebate potražiti ako osjetite iznenadnu i bolnu glavobolju kakvu još do tada niste osjetili, a pogotovo ako je popraćena vrućicom, ukočenim vratom, konvulzijama, dvoslikama, poteškoćama u govoru, paralizom dijelova tijela. Dakle, čak i ako ponekad patite od glavobolja svejedno posjetite doktora u slučaju da se promijeni obrazac ili glavobolje postanu drugačije.

Zaključak

Migrenu svakako nemojte ignorirati jer sve dugotrajne boli ipak ostavljaju neku vrstu posljedica, a kronične glavobolje, kao što smo i naveli, mogu dovesti i do depresije. Tada liječenje glavobolje postaje još kompliciranije. Stručnjaci ističu da je glavobolju moguće kvalitetno kontrolirati, ali je neophodno uložiti puno truda i ustrajnosti kako biste došli do toga.